Veliki, razvijeniji gradovi imaju kvalitet vazduha koji je mnogo štetniji po zdravlje zbog visoke koncentracije gasova u urbanoj atmosferi. Spaljivanje fosilnih goriva od strane energetskih industrija i masovni tranzit vozila zbog velikog broja ljudi koji koriste automobile glavni su uzroci da grad postaje autentična zagađujuća podmornica.
u Quito Habitat III konferencija, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Climate Coalition istaknuli su potrebu razvoja zelenih gradova s čistim zrakom zbog lošeg stanja mnogih gradova u pogledu kvaliteta zraka koji njihovi stanovnici udišu.
Zdravlje kao prioritet u Novoj urbanoj agendi
Studija koju su sprovele obe organizacije daje prednost zdravlju kao ključnoj komponenti Nova urbana agenda. Ovaj plan zahtijeva razvoj politika koje promoviraju čistiji zrak kako bi se poboljšao kvalitet života građana. Uspjeh ovih politika leži u upravljanju njima iz perspektive javnog zdravlja, promovirajući zelenije, pravednije i sigurnije gradove. Ove mjere su usklađene sa općim ciljem promoviranja održivog razvoja u dugoročnoj budućnosti.
U skladu s tim, kampanja "Udahni život", koji promoviraju SZO i Koalicija za klimu, ima za cilj podizanje svijesti stanovništva o važnosti kvaliteta zraka. Zagađenje je odgovorno za respiratorne i kardiovaskularne bolesti, što naglašava hitnu potrebu za implementacijom praktičnih i skalabilnih mjera.
Norveška kao model upravljanja životnom sredinom
Norveška je paradigmatičan slučaj u pogledu politike održivosti. Prema rečima izvršnog direktora UN za životnu sredinu, Erik Solheim, uspjeh nordijske zemlje leži u političkoj posvećenosti i aktivnom učešću društva, što je dovelo do značajnog poboljšanja kvaliteta zraka. Solheim naglašava da je ključno da javne politike promoviraju korištenje javnog prijevoza i smanjenje domaće potrošnje energije, što rezultira nižim emisijama zagađujućih plinova.
Norveški model je takođe promovisao tranzicija energije, favoriziranje obnovljivih izvora energije i uspostavljanje jasne opredijeljenosti za potpuno napuštanje zagađujućih izvora energije.
Mjerenja i javne politike: slučaj Čilea
Marcelo mena, podsekretar za okoliš Čilea i kopredsjednik Koalicije za klimu, smatra da veliki dio rješenja problema zagađenja leži u preciznom mjerenju odgovornih izvora. Što se vrše preciznija mjerenja, brže se mogu implementirati politike usmjerene na suzbijanje zagađenja u gradovima.
Čile je implementirao značajne strategije za borbu protiv zagađenja zraka, uključujući zabranu korištenja drva za ogrjev i dizela u sistemima grijanja. Ove inicijative nastoje ne samo poboljšati kvalitet zraka, već i rješavati klimatske promjene, tražeći a čist vazduh i bezbedna klima.
Najčišći i najodrživiji gradovi na svijetu
Mnogi gradovi širom svijeta preuzeli su vodstvo u borbi za poboljšanje kvaliteta zraka i postali primjeri održivosti. Jedna od paradigmi zelenog grada je Vancouver, Kanada. Prepoznat po niskoj emisiji CO2 i korištenju obnovljive energije, Vancouver je uspio uspostaviti izuzetno nisku stopu zagađenja zahvaljujući ekološkoj regulativi i integraciji prirode kroz parkove.
Još jedan grad za uzor je Kopenhagen, Danska, gdje je široka upotreba bicikala značajno smanjila emisiju CO2. Danas polovina stanovništva Kopenhagena putuje biciklom na posao ili obavlja svoje svakodnevne aktivnosti, dajući značajan doprinos održavanju čistog zraka.
U regionu Latinske Amerike, Curitiba, Brazil, bio je pionir u efikasnom javnom prevozu i razvoju životne sredine od 1960-ih, uprkos potrebi za dodatnim investicijama za proširenje svog transporta, njegove ekološke inicijative pozicionirale su ovaj grad kao jedan od najzelenijih u Južnoj Americi.
Najzeleniji španski gradovi
U Španiji, gradovi kao Madrid poduzele su snažne mjere za poboljšanje urbane održivosti. Primjer za to je opredijeljenost španske prijestolnice da do 2023. godine eliminiše dizel vozila iz javnog prevoza, kao i uvođenje zona niske emisije. Madrid reciklira značajnu količinu stakla i drugih materijala, što takođe doprinosi njegovoj poziciji kao najzeleniji grad u Španiji prema nedavnim studijama.
Još jedan izvanredan grad u održivosti je Valencia, koja je proglašena Zelenom prijestolnicom Evrope 2024. Valensija je implementirala mjere poput poboljšanja svojih zelenih površina, imajući jedno drvo na svakih 4,6 stanovnika i sadnju više od 1.600 novih stabala 2022. godine.
Što se tiče kvaliteta vazduha, Alicante Vodi na listi u Španiji prema SZO, beležeći godišnju koncentraciju PM2.5 čestica znatno ispod proseka. Ovaj napredak u javnom zdravlju i održivosti je od ključnog značaja za borbu protiv zagađenja vazduha i poboljšanje kvaliteta života stanovnika.
Prednosti grada sa čistim vazduhom
Pozitivan uticaj gradova koji su poboljšali kvalitet vazduha primetan je, ne samo u smislu javnog zdravlja, već iu smislu kvaliteta života i održivosti. Gradovi kao Stockholm y reykjavik odlučile su se eliminirati korištenje fosilnih goriva do 2050. godine, što će doprinijeti stvaranju zdravijeg okruženja.
Ovi gradovi ulažu u zelenu i energetski efikasnu infrastrukturu, promovirajući korištenje javnog prijevoza i reguliranje mobilnosti radi smanjenja emisija. Razvoj vertikalnih vrtova i zelenih površina također pruža prirodnu barijeru protiv zagađenja i promovira uravnoteženiju klimu.
U zaključku, budućnost gradova je čvrsto usklađena sa održivim razvojem. Gradovi koji uspiju pravilno integrirati zelene mjere i propise ne samo da će poboljšati zdravlje svojih građana, već će i osigurati životnu sredinu koja je pogodnija i zdravija za generacije koje dolaze.