La zagađenje atmosfere pogađa više od 8 od 10 građana u svijetu. A situacija se i dalje pogoršava, posebno u zemljama u razvoju. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 12. maja širok pregled kvalitet zraka u urbanom okruženju. Ova nova baza podataka pokriva 3.000 gradova smještenih u 103 zemlje, praktično udvostručujući obim prethodne studije objavljene 2014. godine.
Globalno, nivo koncentracije fine čestice u urbanim sredinama porasli su za 8% u posljednjih 5 godina. Ako se situacija više ili manje može kontrolirati u bogatim zemljama, zagađenje vazduha pogoršava se u zemljama u razvoju.
Maksimalni prag koji je postavila Svjetska zdravstvena organizacija je 20 mikrograma po kubnom metru za srednju godišnju koncentraciju od fine čestice PM10 u zraku, vrijednost koja je znatno premašena u većini urbanih područja zemalja u razvoju. Na primjer, najzagađeniji grad na svijetu više nije New Delhi, a sada jeste Pešavar, u Pakistanu, gdje nivo koncentracije dostiže 540 mikrograma po kubnom metru, alarmantna brojka koja ima ozbiljne posljedice po zdravlje njegovih stanovnika.
Pešavar, najzagađeniji grad na svijetu
Danas, u gotovo svim gradovima sa više od 100.000 stanovnika u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima, nivoi zagađenja daleko premašuju prag koji je utvrdila SZO. Nadalje, brojke pokazuju zabrinjavajući porast na mjestima kao što su Pakistan, Avganistan i Indija, regije koje su dom nekih od najzagađenijih gradova na planeti.
U Pakistanu, ekonomskom glavnom gradu, Karači, i grad Rawalpindi Predstavljaju vazduh koji se jedva diše. Slična situacija je i u Afganistanu, posebno u Kabul y Mazar-e-Sharif. Indija se također ističe gradovima poput Raipur y Allahabad, oba sa alarmantnim nivoom suspendovanih čestica od oko 229 mikrograma po kubnom metru u Nju Delhiju.
Povećanju zagađenja u ovim područjima doprinosi nekoliko faktora, kao što su vrsta industrije, blizina urbanih područja industrijskim područjima bez adekvatne regulative, kao i ovisnost o fosilnim gorivima kako za energetske tako i za transportne sisteme.
Uticaj zagađenja na zdravlje
Prema WHO-u, procjenjuje se da je zagađenje zraka odgovorno za više od 4 miliona prijevremenih smrti svake godine širom svijeta. Najčešće bolesti povezane s produženim izlaganjem zagađenom zraku su hronična respiratorna stanja kao što su astma, bolesti pluća, bolesti srca i moždani udar. Zapravo, SZO smatra da je zagađenje zraka jedan od glavnih rizika za javno zdravlje na globalnom nivou.
Osim toga, produženo izlaganje finim česticama (PM10 y PM2.5) može prodrijeti duboko u pluća i tako ući u krvotok, što je povezano s povećanjem smrtnosti od rak pluća i kardiovaskularnih bolesti. Ultrafine čestice, koje su još manje veličine, posebno su opasne zbog svoje sposobnosti poprečne ćelijske membrane.
Najzagađeniji gradovi
Neki od gradova koji trenutno imaju najveći nivo zagađenja vazduha su:
- Peshawar (Pakistan) – 540 µg/m³
- Kabul (Avganistan) – 390 µg/m³
- Raipur (Indija) – 305 µg/m³
- karači (Pakistan) – 295 µg/m³
- Delhi (Indija) – 260 µg/m³
- Rijad (Saudijska Arabija) – 370 µg/m³
Osim već spomenutog Peshawara, ostali gradovi premašuju 350 mikrograma po metru kubnom finih čestica, što njihove stanovnike dovodi u kritičnu situaciju u zdravstvenom smislu. Na azijskom kontinentu, regije Zaljeva, kao npr Saudijska Arabija, takođe se suočavaju sa izuzetno visokim nivoom zagađenja, koji pogađa milione stanovnika u gradovima poput Riad y al jubail.
Transport i industrijske emisije kao glavni izvori
La urbano zagađenje vazduha Ono je znatno pogoršano ljudskom aktivnošću. On prevoz benzinskim i dizel vozilima odgovoran je za veliki dio zagađujućih emisija, jer ispušta velike količine dušikovi oksidi (NOx) i čestice. Isto tako, the industrije u zemljama u razvoju, od kojih mnoge nemaju stroge propise, značajno doprinose problemu.
Još jedan značajan faktor je upotreba goriva za grijanje i kuvanje kod kuće, trajni problem u razvijenim i zemljama u razvoju. Goriva kao što su ugalj, ogrevno drvo ili kerozin stvaraju štetne emisije koji utiču ne samo na vanjski zrak već i na zrak u kućama.
Rješenja i mjere za poboljšanje kvaliteta zraka
Kako bi poboljšao kvalitet zraka u ovim gradovima u nastajanju i smanjio utjecaj na javno zdravlje, SZO predlaže sveobuhvatne mjere kao što je smanjenje industrijskih emisija korištenjem Čiste tehnologije i efikasnije, kao i promocija obnovljivih izvora energije.
Takođe, pametni gradovi pojavljuju se kao tehnološko rješenje za praćenje kvaliteta zraka u realnom vremenu. Ovi gradovi, kroz instalaciju distribuirani senzori, može pratiti nivoe zagađenja vazduha i pružiti tačne podatke. Prikupljeni podaci omogućavaju vlastima da donose preventivne odluke i prilagode urbane politike prema ponašanju emisija.
Konačno, vlade moraju promovirati upotrebu električna ili hibridna vozila i promovirati javni prevoz, kao što je to učinjeno u nekim gradovima Evrope. Takođe je neophodno implementirati zone niskih emisija (ZBE) i potaknuti stvaranje zelenih površina koje doprinose poboljšanju kvaliteta zraka.
Zagađenje zraka u gradovima u razvoju i dalje je ozbiljan problem koji utiče i na javno zdravlje i na okoliš. Za borbu protiv ovog izazova, ključno je usvojiti mjere na nivou vlade, industrije i građana, primjenjujući strategije zasnovane na čistoj energiji i transportu koji ne zagađuje okoliš.