U gradovima je zagađenje bukom sve veći problem uglavnom zbog saobraćaja, izgradnje i svakodnevne gužve. Međutim, iako su efekti zagađenja zraka dobro poznati, utjecaj buke na zdravlje jednako je zabrinjavajući, uz sve veći broj srodnih bolesti. Zapravo, zagađenje bukom može izazvati zdravstvene probleme jednako ozbiljne kao i one uzrokovane zagađenjem zraka, iako se njegova percepcija i medijski tretman često razlikuju.
Na primjer, u gradu Barceloni, ako bi se poštovale sve preporuke i propisi koji se odnose na izloženost buci i zagađenju zraka, moglo bi se izbjeći do 13% bolesti povezanih s ovim faktorima. Izloženost visokim nivoima buke je praćena negativnim fizičkim i mentalnim efektima, što zagađenje bukom čini javnozdravstvenim problemom. Koji faktori izazivaju više bolesti zbog buke?
Od buke vam je i muka
Među faktorima životne sredine koji utiču na zdravlje, buka je jedan od najpodmuklijih. Prema Barselonskom institutu za globalno zdravlje (ISGlobal), drumski saobraćaj je glavni izvor štetne buke za građane. Zapravo, ova vrsta zagađenja stvara više bolesti nego nedostatak fizičke aktivnosti ili čak samo zagađenje zraka.
Studija ISGlobal također procjenjuje da bi bolje urbano i transportno planiranje u gradovima poput Barselone moglo spriječiti do 3.000 smrtnih slučajeva godišnje. Osim toga, moglo bi se spriječiti oko 1.700 slučajeva kardiovaskularnih bolesti, više od 1.300 epizoda hipertenzije i oko 850 moždanih udara. Ovi podaci pokazuju direktnu vezu između buke i zdravlja.
Dugotrajno izlaganje buci ima ozbiljne zdravstvene posljedice. Prema podacima iz Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), svaki peti Evropljanin je izložen štetnim nivoima ambijentalne buke. Samo u Evropi buka uzrokuje 12.000 prijevremenih smrti godišnje i doprinosi 48.000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca. Ovo pokazuje da buka ne samo da utiče na dobrobit, već može biti i smrtonosna.
Visoki nivoi buke i njihovi efekti
Studija ISGlobal otkriva da je oko 36% bolesti uzrokovanih lošim urbanističkim planiranjem u Barseloni povezano sa saobraćajem. U gradu je prosječna dnevna izloženost buci tokom dana 65,1 decibel (dB), dok je noću 57,6 dB, što je znatno iznad preporuka SZO, koje postavljaju granicu na 55 dB danju i 40 dB noću.
Stalno izlaganje glasnim zvucima uzrokuje nepovratno oštećenje sluha. Uho, iako je naviklo na urbani život, nije dizajnirano da toleriše prekomerno izlaganje buci. Ovaj problem se pogoršava kada pojedinac postane ono što neki nazivaju “ovisnici o buci”, vjerujući da je buka normalan dio života. Međutim, to maskira štetu koju trpi tijelo, posebno slušnog i kardiovaskularnog sistema.
Tijelo reaguje na buku aktiviranjem nervnog sistema, koji generiše odgovor "bori se ili bježi". Ovaj kontinuirani odgovor s vremenom dovodi do zdravstvenih problema kao što su kronični stres, hipertenzija i poremećaji spavanja, a također utječu na pamćenje i sposobnost koncentracije. Izvještaj Evropske agencije za okoliš (EEA) zaključuje da buka iz okoliša ima značajan utjecaj na kvalitet života i mentalno zdravlje.
Direktne posljedice buke na zdravlje
Buka, iako se ne doživljava uvijek kao veliki problem, utječe na više aspekata našeg zdravlja na dubok način:
- Poremećaji spavanja: Noćna buka prekida duboke faze sna, što onemogućava miran odmor. Tako ljudi koji su stalno izloženi buci pate od nesanice, što doprinosi psihičkim problemima kao što su anksioznost i depresija.
- Povećan kardiovaskularni rizik: Stalna izloženost buci može uzrokovati hipertenziju i povećati rizik od srčanog udara. Prema WHO-u, veza između buke i srčanih problema je dobro dokumentirana.
- Kognitivna oštećenja kod djece: Djeca koja odrastaju u bučnim područjima, poput aerodroma ili željezničkih pruga, mogu imati poteškoće u učenju, probleme s pažnjom i kašnjenja u kognitivnom razvoju.
- Psihološki poremećaji: Dugotrajno izlaganje visokim nivoima buke povećava nivo stresa, kao i razdražljivost i sklonost razvoju anksioznih poremećaja ili depresije.
Kao što smo već spomenuli, efekat buke nije samo psihološki. Nedavne studije su pokazale da buka može izazvati hormonalne promjene, podižući nivoe kortizola i adrenalina, što povećava krvni pritisak i utiče na zdravlje imunološkog sistema. Kumulativni uticaj ovih promena povećava verovatnoću razvoja dugotrajnih hroničnih bolesti.
Jedan od najčešćih efekata povezanih sa zagađenjem bukom je gubitak sluha. Iako izvori buke mogu varirati od saobraćaja do stalne upotrebe slušalica, rezultati su jednako štetni. The Svetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je oko 1.100 milijarda mladih ljudi širom svijeta u opasnosti od gubitka sluha zbog dužeg izlaganja glasnoj buci.
Mjere za smanjenje izloženosti buci
Da bi se ublažio uticaj zagađenja bukom, neophodno je preduzeti mere i na ličnom i na državnom nivou. Na individualnom nivou, neke jednostavne prakse mogu biti korisne, kao što je upotreba čepova za uši, slušalica za poništavanje buke ili ugradnja dvostrukih stakla na prozore kako bi se smanjila buka koja ulazi u kuće.
Na kolektivnom nivou, politike smanjenja buke u gradovima igraju ključnu ulogu. Mnoge opštine su već implementirale standarde za regulisanje nivoa buke u stambenim i poslovnim područjima, ali su potrebni koordinirani napori. Usvajanje mjera kao što su asfaltiranje puteva materijalima koji apsorbiraju buku, stvaranje tihih područja i provođenje akcija koje podstiču korištenje javnog prijevoza ili bicikala može napraviti veliku razliku.
Nadalje, promoviranje kampanja podizanja svijesti kako bi građani prepoznali rizike povezane sa zagađenjem bukom je još jedan ključni korak u prevenciji njegovih negativnih efekata na zdravlje.
Iako se zagađenje bukom često zanemaruje, alarmantni podaci i stvarni uticaj na živote ljudi pokazuju da je to problem koji zahtijeva hitnu pažnju. Uključivanje održivih rješenja i poboljšanje urbanog planiranja ne samo da će poboljšati naše fizičko blagostanje, već i cjelokupni kvalitet života.