Gašenje vjetra u Kataloniji i dalje je zabrinjavajuće pitanje za energetski sektor. Otkako je vjetroelektrana Serra de Vilobí II inaugurirana u januaru 2013. godine, nijedna nova vjetroelektrana nije instalirana u regiji. Ova stagnacija ozbiljno utiče na energetske ciljeve predviđene u Nacionalni sporazum za tranziciju energije Katalonije, koji traži da do 2030. godine 50% električne energije dolazi iz čistih izvora, a do 2050. godine 100% finalne energije bude obnovljivog porijekla.
Trenutna panorama gašenja vjetra u Kataloniji
Situacija u Kataloniji je posebno kritična zbog velike zavisnosti od nuklearne energije, koja je predstavljala više od 54% proizvodnje električne energije u 2015. godini, dok je samo 18% dolazilo iz obnovljivih izvora. Ova panorama je u suprotnosti s ciljem postizanja ekološkije energetske ravnoteže sa brzinom koju zahtijeva globalna energetska tranzicija.
Kako bi ispunila ciljeve za 2030. godinu, Katalonija bi trebala kontinuirano instalirati 300 MW godišnje nove proizvodnje vjetra i sličnu količinu fotonaponske energije, što se čini sve težim. Naime, poslovna udruženja u sektoru, kao npr EolicCat, izdali su upozorenja o nemogućnosti ispunjenja ovih ciljeva ukoliko se ne preduzmu hitne mjere.
El kašnjenje u velikim projektima kao što je ona koju promovira Gas Natural Fenosa u Terra Alta, dodijeljena 2010. godine i koja još nije objavljena u javnosti 2023. godine, i dalje je jedan od najcitiranijih primjera složene situacije koja pogađa katalonski sektor vjetra.
Zašto je Katalonija u ovoj stagnaciji?
Gašenje vjetra u Kataloniji ima nekoliko uzroka. Prvo, ukidanje premija za obnovljivu energiju u 2012. godini dovelo je do značajnog smanjenja profitabilnosti projekata. Ovo, uz regulatornu rigidnost, sprečava novi napredak. Generalitat je planirao stvaranje sedam prioritetnih zona razvoja vjetra (ZDP), ali su mnogi od nagrađenih projekata odustali. Naime, uspješni ponuđači u šest od ovih oblasti podnijeli su ostavke zbog ekonomske neisplativosti projekata u novim tržišnim uslovima.
Trenutno samo Terra Alta area I dalje je aktivan, ali je i njegov napredak bio spor, sa višestrukim kašnjenjima u pokretanju, što stvara veću nesigurnost u pogledu budućnosti energije vjetra u autonomiji.
Ključni faktori za otključavanje razvoja vjetra u Kataloniji
Da bi se situacija deblokirala, predložene su različite promjene koje uključuju modifikaciju karta vjetra Katalonije. Ovo bi uključivalo ponovnu procjenu područja u kojima se trenutno ne mogu smjestiti vjetroelektrane zbog geografskih ili ekoloških ograničenja. Stručnjaci i udruženja kao npr EolicCat Ističu potrebu za fleksibilnijim propisima koji omogućavaju prevazilaženje trenutnih birokratskih prepreka.
Osim toga, poslovna udruženja traže promjenu sistema aukcija za dodjelu novih projekata, tako da se favorizuju instalacije veće od 10 MW i mogu se izvoditi uz „besplatnu promociju“, a da ne zavisi uvijek od javnih natječaja.
Razvoj repowering vjetroelektrana je još jedna ključna opcija. Ovaj proces, koji se sastoji od zamjene starih vjetroturbina efikasnijim i modernijim, omogućio bi povećanje proizvodnih kapaciteta bez potrebe za proširenjem fizičkog prostora vjetroelektrane. Uprkos ovoj očiglednoj koristi, regulatorna rigidnost je otežala efikasnu implementaciju ponovnog ovlašćenja.
Takav je slučaj sa najstarijim objektima u Kataloniji koji rade više od 20 godina, što ih čini idealnim kandidatima za ovu vrstu poboljšanja. Međutim, potrebna je javna politika kako bi se ovaj proces pojednostavio, kao i ažuriranje električne mreže kako bi se mogla integrirati energija koju proizvode ova poboljšana postrojenja.
Kako se Katalonija može porediti sa drugim regionima?
Na nacionalnom i evropskom nivou, druge regije kao što su Galicija, Aragon ili čak Kastilja i Leon su napredovale u razvoju vjetroelektrana, dok su Kataloniju zaostali lokalni faktori, među kojima se ističe oskudica raspoloživog zemljišta za velike vjetroelektrane. Poređenje je upečatljivo, budući da Katalonija ima instaliranu snagu od 1.272 MW, Kastilja i Leon prelazi 5.500 MW.
Nedavno su i druge autonomne zajednice omogućile stvaranje vjetroelektrana sa propisima koji favorizuju manje projekte ili optimiziraju korištenje raspoloživog zemljišta. Konkretno, Aragón je bio mjerilo u pogledu odobravanja i puštanja u rad novih vjetroelektrana u relativno brzom vremenu.
Pokušaji reaktivacije energije vjetra u Kataloniji
Poslednjih godina učinjeni su pokušaji da se preokrene situacija paralize u Kataloniji. Među mjerama koje se ističu je i Uredba Zakon 16/2019, koji je nastojao olakšati instalaciju projekata obnovljive energije. Generalitat je također 2021. godine odobrio novu uredbu kojom su uvedeni poticaji za manje projekte s lokalnim korijenima, što se činilo korakom u pravom smjeru.
Međutim, iako je došlo do povećanja broja projekata vlastite potrošnje i krovnih solarnih instalacija, istina je da veliki projekti vjetra još uvijek nedostaju koji može imati značajan uticaj na smanjenje emisije CO2 i napredak ka energetskim ciljevima postavljenim Nacionalnim paktom za energetsku tranziciju.
Konačno, s obzirom na nedavno odobrenje za pedeset obnovljivih instalacija ukupne snage 1.000 MW tokom 2023. godine, prema podacima Odjeljenja za klimatske mjere, postoji obnovljen optimizam. Iako ove instalacije uglavnom uključuju solarne elektrane, one predstavljaju promjenu trenda u odnosu na prošlu deceniju. Međutim, još je dug put do dostizanja instaliranog kapaciteta od 12.000 MW koji bi bio potreban do 2030. godine.
S više od 1.000 MW vjetroelektrane koja je odobrena i nije instalirana, te s potrebom za novim regulatornim okvirom koji je više prilagođen teritorijalnoj i društvenoj stvarnosti Katalonije, budućnost energije vjetra u regiji zahtijeva hitne mjere kako bi se izbjegla još veća kašnjenja.