Eolska energija U svijetu je prepoznat kao jedan od najekonomičnijih i najodrživijih obnovljivih izvora energije koji danas postoje. Ne samo da doprinosi smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, već igra i ključnu ulogu u globalnim ciljevima smanjenja emisije ugljika.
Poslednjih godina, nordijske zemlje Bili su uzor u širokoj implementaciji obnovljive energije, posebno energije vjetra. Ove zemlje su pokazale da je moguće kombinovati čistu energiju sa ekonomskim rastom i postavile temelje za buduću nezavisnost od fosilnih goriva.
Porast energije vjetra u nordijskim zemljama
Energija vjetra je nesumnjivo jedan od glavnih izvora obnovljive energije u zemlji nordijske zemlje. Danska, Švedska, Norveška, Finska i Island prihvatile su vjetar kao ključni izvor električne energije, što im omogućava da značajno smanje ovisnost o fosilnim gorivima.
En DanskaNa primjer, do 2020. godine očekuje se da će energija vjetra osigurati 50% ukupne potrošnje električne energije. U 2013. već je pokrivao 33.4% potrošnje. Ovaj rast je jasan pokazatelj kako je energija vjetra bila veliki uspjeh u zemlji.
Evolucija cijena i konkurentnost energije vjetra
Jedan od najvažnijih faktora koji pokreću ekspanziju energije vjetra bila je njena troškovna konkurentnost. Cijene električne energije proizvedene energijom vjetra značajno su smanjene od 2010. U Danskoj su cijene smanjene skoro za polovicu, dostižući oko 30 eura po megavat-satu.
Ovaj pad cijena ne samo da je energiju vjetra učinio pristupačnijom, već je i smanjio profitabilnost elektrana na fosilna goriva. Kako obnovljivi izvori energije dobijaju na snazi, elektrane na ugalj i gas u Danskoj i Finskoj igraju sekundarnu ulogu, doprinoseći samo tokom najveće potražnje.
Utjecaj energije vjetra u baltičkom regionu
Napredak energije vjetra također je imao značajan utjecaj na baltički region. U Estoniji, kompanija Eesti Energia doživjela je smanjenje profitnih marži zbog jeftinog uvoza energije iz nordijskih zemalja. U stvari, Litvanija ima planove da se poveže sa Švedskom, omogućavajući joj da smanji svoj kapacitet baziran na gasu za 900 MW do 2016.
Obnovljivi izvori energije kao pokretač privrede
Prelazak na obnovljive izvore energije imao je višestruke koristi za nordijske zemlje. Ne samo da su postigli veću energetsku samodovoljnost, već su i stimulisali svoje ekonomije. U Norveška, sektor čiste energije je značajno doprinio ekonomiji, vođen rastom električnih vozila i vodećim položajem u hidroenergetici.
Suecia je slijedio sličan put, koristeći svoje prirodne resurse da proširi svoje kapacitete obnovljive energije. U 2022. godini Švedska je bila najveći evropski izvoznik električne energije, sa izuzetnim rastom energije vjetra. Osim toga, projekti proširenja zelenog vodika i elektrolizera otvaraju nove mogućnosti za dekarbonizaciju ključnih industrija kao što su čelik i cement.
Izazovi koje treba savladati
Iako Nordijske zemlje su ostvarili značajan napredak u usvajanju obnovljivih izvora energije, takođe se suočavaju sa značajnim izazovima. Konkretno, potražnja za električnom energijom ponekad je premašila ponudu, što je izazvalo potrebu za nastavkom razvoja infrastrukture za skladištenje i prikupljanje energije, kao npr. hvatanje ugljenika i energija vjetra na moru.
Danska, Finska i Švedska ulažu u nove tehnologije za rješavanje ovih izazova, od proširenja vjetroelektrana u Sjevernom moru do hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) kako bi se smanjile emisije iz teške industrije.
Buduće projekcije
Uz kontinuiranu ekspanziju obnovljivih izvora energije u regionu, očekuje se da će instalirani vjetro i solarni kapaciteti dostići rekordne nivoe do 2030. Švedska će prednjačiti sa dodatnih 30 GW vjetra na kopnu, dok će Finska i Danska nastaviti sa širenjem i solarnog i offshore vjetra.
Ovaj rast neće pomoći samo nordijskim zemljama da ispune svoje neutralnost ugljenika, ali će također konsolidirati svoju ulogu ključnih dobavljača zelene energije za ostatak Evrope.
Uspjeh nordijskih zemalja u usvajanju obnovljivih izvora energije je jasan primjer kako politička volja, u kombinaciji sa tehnološkim inovacijama, može transformirati energetski sistem u skladu sa okolišem.