Danas, 5. juna, slavimo Svjetski dan zaštite životne sredine. Dan u kojem se svi ljudi na svijetu, sve kompanije, organizacije, političari itd., podsjećaju na važnost očuvanja i zaštite naše životne sredine za budućnost. Ova budućnost mora biti održiva, sa mogućnostima za sve, budućnost u kojoj buduće generacije mogu uživati u prirodnim resursima kakve danas poznajemo. Budućnost u kojoj biodiverzitet raste u svojim prirodnim prostorima, obnovljivi izvori energije zamjenjuju fosilna goriva i ljudska bića žive u skladu s prirodom.
Ova ideja o očuvanju i budućnosti može izgledati utopijsko ako je uporedimo sa stvarnošću. Svjetski dan zaštite okoliša trebao bi biti trenutak kolektivnog razmišljanja i motivacije da ojačamo naše napore protiv ekoloških problema, kao što su klimatske promjene ili gubitak biodiverziteta, koji već utiče na svet. Međutim, nedavne vijesti utjecale su na ovaj dan proslave: povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma, što predstavlja prijetnju naporima za smanjenje globalnog zagrijavanja.
Od kada se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša?
El Svjetski dan zaštite okoliša Proglašen je 1972. godine od strane Ujedinjenih nacija (UN), tokom Stokholmske konferencije o ljudskoj okolini. Ova konferencija je označila početak globalnog pristupa zaštiti životne sredine, prepoznajući po prvi put potrebu za integrisanjem ljudskog razvoja i očuvanja prirodnih resursa. Od tada se svakog 5. juna širom svijeta obilježava raznim aktivnostima i događajima kako bi se podigla svijest o ekološkim izazovima i promovirala rješenja.
Tema događaja se mijenja svake godine, kao i zemlja domaćin. 2024. godine, na primjer, Saudijska Arabija će biti domaćin pod zastavom „Naše zemlje. Naša budućnost.", fokusirajući se na obnovu degradiranih zemljišta i borbu protiv dezertifikacije.
Cilj ovog datuma je pozvati vlade, organizacije i građane da preduzmu konkretne i kolektivne mjere za zaštitu planete. Prema riječima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), Svjetski dan zaštite životne sredine je globalni poziv na akciju suočiti se s budućim ekološkim izazovima koji su pred nama.
Sjedinjene Države odustaju od Pariškog sporazuma
Nedavno je jedna situacija obilježila globalne napore da se spasi planeta: povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma pod upravom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. To je jedna od glavnih ekonomija i jedna od najzagađivačijih zemalja na svijetu, koja emituje skoro 15% globalnih gasova staklene bašte. Ova odluka je udar na sporazum, koji je imao za cilj da zadrži porast globalne temperature ispod 2ºC.
Pariški sporazum potpisan je 2015. godine i u njemu učestvuje više od 190 zemalja, posvećenih smanjenju emisije ugljika. Uprkos odlasku Sjedinjenih Država, druge zemlje su potvrdile svoju posvećenost ciljevima sporazuma, uključujući Evropsku uniju i Kinu, koja je nedavno povećala svoje klimatske obaveze.
Na lokalnom nivou poduzete su različite inicijative za zaustavljanje klimatskih promjena. Ujedinjene nacije su sa svoje strane naglasile da odluka SAD-a ne bi trebala zaustaviti borbu za očuvanje životne sredine.
Uticaj na životnu sredinu u Španiji
U španskom slučaju, ekološki problemi su bili posebno značajni, zbog klimatskih promjena i njihovog uticaja na ranjive ekosisteme, kao što su Donana y el Minor Sea. Osim toga, suočava se sa dezertifikacijom u velikim dijelovima zemlje, smanjenjem biodiverziteta i eksploatacijom prirodnih resursa kroz aktivnosti koje prelaze granice.
Organizacije poput Greenpeace y WWF Španija kontinuirano radi u borbi za očuvanje životne sredine i zaustavljanje štete koju je ljudsko djelovanje izazvalo. U svojim izvještajima ističu da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se zemlja suočava, sa posljedicama kao što su povišene temperature, suše i toplotni talasi koji već utiču na poljoprivredu.
Španija je također svjedočila pritisku civilnog društva protiv nekontrolisane eksploatacije resursa, kao što su slučaj rudarenja i krčenja šuma u zaštićenim područjima. To pokazuje da posvećenost vlade i kompanija nije dovoljna ako ne postoji široka svijest među stanovništvom.
Zašto je važno obilježavati Svjetski dan zaštite životne sredine?
Svjetski dan zaštite životne sredine nije samo simboličan datum, već prilika da se svi podsjetimo na važnost zaštite naše životne sredine. Svake godine najmanje 7 miliona ljudi umre od zagađenja vazduha, a više od milion vrsta je u opasnosti od izumiranja u narednim decenijama zbog gubitka staništa i klimatskih promena. Od vitalnog je značaja razumjeti da je ljudsko blagostanje suštinski povezano sa stanjem prirodnih ekosistema.
Tako je 2023. godine moto komemoracije bio #NoPlasticContamination, kritično pitanje ako se uzme u obzir da se svake godine proizvede više od 400 miliona tona plastike, od čega se samo 10% reciklira. Većina plastike završava u rijekama, morima i okeanima, utječući na morsku faunu i obalne zajednice koje zavise od ovih ekosistema za opstanak.
Brojne ekološke kampanje fokusiraju se na preokretanje ovih šteta kroz obrazovanje, inovacije i uključivanje kompanija u smanjenje njihovog ekološkog otiska. Organizacije kao što su UN, BBVA i Jiffy Group, na primjer, vodile su projekte koji nastoje transformirati svoje aktivnosti tako da budu održivije, prema budućnosti u kojoj su obnovljivi izvori energije i proizvodi s malim utjecajem na okoliš prioritet.
Stoga obilježavanje ovog dana nije samo poziv na akciju, već i prilika za to podstiču promjene u našem svakodnevnom životu koji mogu ublažiti uticaj na planetu.
Radnje koje se mogu preduzeti na individualnom i kolektivnom nivou uključuju:
- Smanjite upotrebu plastike, posebno plastike za jednokratnu upotrebu.
- Odlučite se za obnovljive izvore energije.
- Učestvujte u akcijama zajednice kao što su pošumljavanje i čišćenje prirodnih prostora.
- Promovirati ekološko obrazovanje u školama i zajednicama.
Kako se približavaju globalni ciljevi za 2030., potreba za jačanjem obaveza i usvajanjem ambicioznijih mjera postaje sve očiglednija. Važnost ovog dana je u tome da se učini vidljivim da je moguće promijeniti navike u potrošnji, proizvodnji i upravljanju otpadom kako bismo imali zdraviju životnu sredinu.
Španija se, kao i ostatak svijeta, suočava sa važnim ekološkim izazovima koji se moraju hitno riješiti: klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje zraka i vode i krčenje šuma. Međutim, postoje i dugoročna održiva rješenja: prelazak na obnovljive izvore energije, cirkularna ekonomija, obrazovanje i međunarodna saradnja.