La Evropska unija je postavila ambiciozne ciljeve za svoju energetsku tranziciju, gdje bioenergija igra ključnu ulogu. U ovom članku analiziramo kako EU namjerava ispuniti svoje ciljeve za 2030. u smislu proizvodnje električne energije. obnovljiva energija iz biomase, te poteškoćama s kojima se suočavaju u postizanju ovih ciljeva.
U kontekstu dekarbonizacije i borbe protiv klimatskih promjena, biomasa se predstavlja kao održiva alternativa za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Međutim, nedavni izvještaji otkrivaju da, iako je bioenergija najrašireniji obnovljivi izvor energije u Europi, ona neće biti dovoljna da u potpunosti zadovolji predviđenu potražnju za energijom.
Trenutna situacija biomase u Evropi
2022. godine UE već je bio izuzetno posvećen prelasku na obnovljive izvore energije, a posebno na bioenergiju, koja je predstavljala do 64,1% ukupne potrošene obnovljive energije. Međutim, nedavna istraživanja kao npr Birdlife Europe i Transport & Environment predviđaju da će biomasa pokrivati manje od 30% potražnje za energijom u EU do 2030.
La biomasa uključuje poljoprivredni otpad, šumske ostatke i stočni stajnjak, koji se obrađuju za proizvodnju topline i električne energije pomoću tehnologija kao što su direktno sagorevanje, u gasifikacija I to anaerobna probava. Međutim, sposobnost biomase da zadovolji energetske potrebe EU opada zbog poboljšanja upravljanje otpadom, što uzrokuje smanjenje količine raspoložive sirovine.
Održiv uvoz drveta
EU razmatra kako bi zadovoljila potražnju za energijom, a da ne ispuni ciljeve smanjenja emisija održivi uvoz drveta izvan njenih granica. Prema mišljenju ekologa, ova opcija bi omogućila da se problem deficita biomase ublaži uz poštovanje ekoloških propisa.
Među glavnim potencijalnim dobavljačima su zemlje Sjeverne Amerike kao što su Kanada i Sjedinjene Američke Države, te druge u Africi i Južnoj Americi. On Evropska uredba o krčenju šuma (EUDR), koji će stupiti na snagu 30. decembra 2024. godine, bit će ključan za osiguravanje da svo uvezeno drvo ispunjava standarde održivosti koje zahtijeva EU, što uključuje sljedivost i usklađenost sa lokalnim zakonima o šumarstvu.
Utjecaj neodržive bioenergije na okoliš
Iako je bioenergija Smatra se obnovljivim izvorom energije, a njegova neselektivna upotreba mogla bi ugroziti ekosisteme. Ovo se posebno dešava kada se biomasa Ne dolazi iz održivih izvora. Povećanje upotrebe drvenih peleta za grijanje i energiju izazvalo je kritike, jer proces proizvodnje i transporta može uzrokovati velike količine emisija ugljika ako se njima ne upravlja pravilno.
Stručnjaci, kao npr Jori sihvonen, zadužen za bioenergiju u Transport i okoliš, insistiraju da se upotreba drveta ograniči isključivo na visokokvalitetne proizvode, kao što su građevinarstvo i proizvodnja namještaja, a ne spaljivati u velikim količinama. Rasipanje prirodnih resursa nastaje kada se ove sirovine koriste u energetske svrhe bez procjenjivanja drugih alternativa.
Uloga Evropske komisije u korištenju biomase
U novembru 2024. Evropska komisija će ponovo razmotriti Direktiva o obnovljivoj energiji kako bi se osigurala usklađenost s ciljevima održivosti. Prema važećim propisima, EU smatra održivu biomasu samo onom iz koje dolazi odgovorno poslovanje u šumarstvu, koji poštuju i lokalne zakone i ekosisteme u kojima djeluju.
Uz implementaciju Uredba EUDR, očekuje se veća transparentnost u lancima nabavke, što će primorati sve kompanije koje uvoze drvne proizvode u EU da pokažu svoju punu sljedivost, od sječe do marketinga.
La bioenergija Ima ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i u tranziciji ka energetskom sistemu zasnovanom na obnovljivoj energiji. Međutim, postizanje ciljeva EU do 2030. zahtijevat će značajna prilagođavanja strukture snabdijevanja biomasom, uključujući potrebu za vanjskim ovisnostima kao što su održivi uvoz drveta. Isto tako, bitno je da mehanizmi certifikacije garantuju da sva uvezena biomasa ispunjava najstrože standarde održivosti.