El porast tehnologija i razvoj obnovljivih izvora energije označava novu prekretnicu u globalnoj energetskoj ovisnosti, omogućavajući nekim zemljama da značajno smanje upotrebu fosilnih goriva kao što je ugalj. Ovaj trend se ubrzava zbog hitne potrebe za ublažavanjem klimatskih promjena i rastuće konkurentnosti čistih izvora energije.
La Međunarodna energetska agencija (IEA) je najavio da će globalna potražnja za ugljem stagnirati u narednih pet godina. Ova prognoza se zasniva na smanjenju potrošnje u nekoliko ključnih ekonomija, poput Kine i Sjedinjenih Država, kako zbog povećanja energetske efikasnosti, tako i zbog razvoja obnovljivih izvora energije. Zapravo, smanjenje potrošnje uglja u regijama kao što su Evropa i Sjeverna Amerika je primjetno: oni trenutno troše polovina uglja utrošenog u 2000.
Uprkos ovim napretcima, svijet i dalje zavisi od uglja u velikoj mjeri, posebno u privredama u razvoju. Kina, odgovorna za skoro 50% globalne potrošnje uglja, ostaje jedan od najvećih emitera CO2 zbog sagorevanja ovog goriva. Međutim, ova ovisnost se postepeno mijenja s nacionalnim politikama koje promovišu tranziciju ka čistijim izvorima energije.
Utjecaj korištenja uglja na okoliš
Upotreba uglja stvara višestruke negativne uticaje, posebno u smislu emisije gasova staklene bašte. Unatoč naporima da se smanji njegova potrošnja, ugalj je još uvijek odgovoran za oko 45% globalne emisije CO2, što ga čini jednim od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja.
Posljedice ovih emisija ne utiču samo na globalnu klimu, već i na kvalitet zraka i zdravlje ljudi. Čestice nastale sagorevanjem uglja povezuju se sa respiratornim problemima, srčanim oboljenjima, pa čak i preranom smrću, posebno u visoko zagađenim urbanim područjima. Prema Greenpeace-u, termoelektrane na ugalj Oni su odgovorni za više od 60% emisije CO2 i drugih toksičnih zagađivača koji utiču na zdravlje ljudi.
Održivije alternative za smanjenje upotrebe uglja
Suočene sa rastućim ekološkim i društvenim uticajima upotrebe uglja, nekoliko zemalja je počelo da sprovodi politike koje ubrzavaju tranziciju ka održivijim izvorima energije. U Španiji, na primjer, očekuje se zatvaranje svih elektrana na ugalj prije 2025, što bi značilo drastično smanjenje emisije CO2 u zemlji.
U drugim zemljama inicijative su usmjerene na poboljšanje energetske efikasnosti sistema za proizvodnju električne energije. Tehnologije poput hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) omogućavaju smanjenje emisija iz elektrana na ugalj. Ova tehnologija uključuje hvatanje CO2 prije nego što se ispusti u atmosferu i skladištenje u geološkim formacijama kako bi se spriječio njegov utjecaj na klimu.
Osim toga, promocija obnovljivih izvora energije kao što su vjetar, solarna energija i biomasa igraju odlučujuću ulogu u smanjenju potrebe za ugljem. Čiste energije ne samo da stvaraju manje emisija, već su i ekonomski konkurentne, posebno s obzirom na visoke troškove povezane s ugljem, kao što je šteta po okoliš koju njegova eksploatacija stvara.
Izazovi i prilike u energetskoj tranziciji
Uprkos ovom napretku, prelazak na čistiju energiju nije bez izazova. Iako je obnovljiva energija raste, povećanje globalne potražnje za energijom i politike subvencija ugljika u nekim regijama i dalje usporavaju ovu tranziciju.
Ugalj ostaje privlačan prvenstveno zbog svoje pristupačnosti i izobilja, što otežava njegovu upotrebu u određenim ekonomijama u razvoju. Na primjer, u Indiji i nekoliko zemalja jugoistočne Azije, elektrane na ugalj ostaju primarni izvor energije.
Međutim, međunarodni pritisak, kao i multilateralni sporazumi kao što je Pariški sporazum, pokreću pomak ka čistijim izvorima. The ONU je upozorio da će za zadržavanje u granicama porasta temperature od 1.5°C biti neophodno da 90% raspoloživog uglja ostane neiskorišteno.
Problem, međutim, nije samo pitanje emisije CO2. Sagorevanjem uglja takođe se oslobađa metan, moćan gas staklene bašte 67 puta veći kapacitet grijanja od CO2 u periodu od 20 godina. Ovo čini sve nove elektrane na ugljen ne samo štetnim za okoliš, već i pogoršava klimatsku krizu.
Društveni i ekonomski uticaj smanjenja upotrebe uglja
Ne samo životna sredina osjeća utjecaj smanjenja upotrebe uglja, već i lokalna društva i ekonomije zavisne od toga. U regijama u kojima je eksploatacija uglja bila glavni izvor zapošljavanja, bilježe se visoke stope nezaposlenosti kako se rudnici progresivno zatvaraju.
Međutim, napredak ka nekonvencionalne obnovljive energije stvara sve veći broj radnih mjesta. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), sektor obnovljive energije je nadmašio sektor uglja po broju radnih mjesta, s više od 11 miliona radnih mjesta generisan na globalnom nivou u 2018. Ova tranzicija takođe nudi kratkoročne i dugoročne ekonomske mogućnosti za diversifikaciju privrede u regionima zavisnim od uglja.
S druge strane, i finansijski sektor se udaljava od industrije uglja. Sve više banaka, osiguravača i investicionih fondova deinvestira u projekte koji se odnose na energiju baziranu na uglju zbog visokih ekonomskih, ekoloških i društvenih rizika koje predstavljaju.
Iako je put prema dekarbonizacija je duga, izazovi se mogu prevazići odgovarajućim politikama, tehnološkim inovacijama i koordinisanim naporima na globalnom nivou. Već vidimo značajan napredak u smanjenju zavisnosti od uglja, a budućnost čiste energije izgleda svetlija.