Sve veća upotreba elektrane na ugalj u Vijetnamu je dovelo do eksponencijalnog povećanja zagađenja vazduha, sa ozbiljnim uticajima na životnu sredinu. Ovaj fenomen se dogodio paralelno sa snažnim ekonomskim rastom zemlje, koji je naglo povećao potražnju za energijom. Međutim, ova energetska obaveza sa sobom donosi značajno pogoršanje kvaliteta zraka u ključnim gradovima kao što su Hanoi i Ho Chi Minh, gdje je stanovništvo izloženo visokim nivoima zagađenja.
U 2017. Hanoj je već bio među najugroženijim gradovima, sa samo 38 dana čistog vazduha. Prema izvještaju GreenID-a (Vijetnamski centar za zelene inovacije i razvoj), glavni grad je učetvorostručio nivoe koje dozvoljava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Situacija se pogoršala u posljednje vrijeme, ne samo zbog termoelektrana na ugalj, već i zbog povećanog prometa i emisija iz okolne industrije.
Jačanje alternativa energetskim postrojenjima jedino je održivo dugoročno rješenje.
Više elektrana na ugalj za zadovoljavanje rastuće potražnje
Vijetnamski ekonomski rast donio je industrijski razvoj bez presedana. BDP zemlje je porastao za 315% između 1991. i 2012. godine, ali je ovaj napredak imao vrlo visoku ekološku cijenu: emisije Gasovi staklene bašte su u istom periodu porasli za 937%.. Energija proizvedena iz uglja, na koju se gleda kao na jeftin i pristupačan izvor, bila je ključna u ovom procesu, ali posljedice na kvalitet zraka su razorne.
Vijetnam trenutno ima 26 pogona na ugalj i očekuje se da će se taj broj povećati na najmanje 51 do 2030. 129 miliona tona uglja godišnje. Ovaj rast je odgovor na potrebu zemlje da proizvodi više od 50% svoje energije iz ovog izvora, što stavlja pod kontrolu međunarodne obaveze za smanjenje zagađujućih emisija.
Jedna od najmoćnijih elektrana nalazit će se u Long Anu, pokrajini blizu Ho Ši Mina. Prema procjenama Vijetnamskog centra za zelene inovacije i razvoj, rad ovog postrojenja će povećati količinu prašine u zraku u nekim područjima do alarmantnog nivoa: 11 puta veći od onih registrovanih u 2014. Osim toga, sumpor oksid će se povećati za 7, a nitrat oksid za 4, što će Vijetnamu otežati ispunjavanje svojih međunarodnih obaveza da smanji svoje emisije za 25% do 2030. godine.
Prerane smrti i uticaj na zdravlje
Uticaj zagađenja na javno zdravlje je ogroman. Zajednička studija o Greenpeace i Harvard univerzitet procjenjuje da će se broj prijevremenih smrti u Vijetnamu uzrokovanih elektranama na ugalj povećati pet puta do 2030. Godine 2011. oko 4.000 prijevremenih smrti godišnje bilo je povezano sa zagađenjem zraka uzrokovanim ovim postrojenjima. Očekuje se da će do 2030. ta cifra premašiti 20.000 smrtnih slučajeva.
Predsjednik Svjetske banke Kim Yong Kim dodao je na konferenciji 2016. da, ako Vijetnam nastavi sa svojom agresivnom politikom širenja termoelektrana na ugalj, posljedice neće samo utjecati na zemlju, već bi mogle imati katastrofalan utjecaj na cijelu planetu .
Ozbiljnost situacije navela je neke zemlje i finansijske subjekte da prestanu da podržavaju ovu vrstu infrastrukture. Svjetska banka, koja je surađivala u izgradnji elektrana na ugalj u jugoistočnoj Aziji, objavila je da će od 2019. prestati financirati projekte uglja. Međutim, Vijetnam sada traži financiranje od Južne Koreje, Japana i Kine, ekonomija s većom ekološkom regulativom, ali koje su počele da smanjuju svoju ovisnost o uglju.
Ugalj naspram obnovljive energije
Uprkos upozorenjima stručnjaka i međunarodnih organizacija, Vijetnam se i dalje oslanja na ugalj zbog tehničkih i tehnoloških poteškoća u razvoju obnovljive energije. Prema Hoang Quoc Vuongu, zamjeniku vijetnamskog ministra industrije, solarna energija i energija vjetra, iako obećavaju, još uvijek ne pružaju stabilnost potrebnu za zadovoljavanje rastuće potražnje za energijom u zemlji.
Ovaj argument je u suprotnosti s potencijalom koji Vijetnam ima u obnovljivoj energiji. Zemlja uživa u izobilju sunčanih sati i nekoliko geografskih tačaka je optimalno za postavljanje vjetroelektrana. Međutim, nedostatak infrastrukture, loš tehnološki razvoj i ograničena ulaganja u ovaj sektor ometaju pravu energetsku tranziciju.
U globalnom okruženju u kojem sve više zemalja daje prednost čistoj energiji, čini se da Vijetnam zaostaje. S druge strane, neke nevladine organizacije poput GreenID-a i međunarodnih organizacija i dalje ponavljaju važnost prelaska na čistu energiju, ne samo zbog ekološkog imperativa, već i zbog katastrofalnih posljedica po javno zdravlje da će se upotreba uglja nastaviti. imati.
Sve je veća zabrinutost oko održivosti vijetnamskog energetskog modela, i dok se ugalj može činiti kao trenutno i jeftino rješenje, dugoročne posljedice mogle bi biti mnogo skuplje u smislu zdravlja, kvaliteta zraka i međunarodnih klimatskih obaveza.