vojni dronovi Obično se povezuju s negativnim aspektima zbog njihove upotrebe u ratnim sukobima. Međutim, ova tehnologija također ima iznenađujuće i korisne primjene, daleko od rata. Konkretno, dronovi igraju ključnu ulogu pošumljavanje planete, pomaže u obnavljanju krčenih šuma do kojih bi bilo teško doći tradicionalnim metodama.
Odličan primjer ovakvog pristupa je projekat koji vodi Lauren Fletcher, bivši NASA-in inženjer, koji ima za cilj promijeniti način na koji se suočavamo s globalnom krčenjem šuma. Njegov cilj je, ništa manje, da koristi dronove za masovnu sadnju drveća, pošumljavajući najteže pogođena područja.
Kako dronovi rade u pošumljavanju
Fletcherov predloženi sistem drona zasnovan je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: korištenje ovih uređaja za raspršivanje sjemena u teško dostupna područja. Zahvaljujući preciznosti dronova, do 36.000 semena dnevno kroz automatizovani proces. Ovo značajno povećava oba brzina kao tačnost sjetve, u odnosu na tradicionalne metode.
Prvo, dronovi lete iznad određenog područja, izvodeći a 3D kartografija zemlje. Ova analiza pomaže da se identifikuju najbolje lokacije za sadnju sjemena, optimizirajući njihov potencijal rasta. Dronovi zatim lansiraju biorazgradive kapsule koje sadrže sjemenke i esencijalne hranjive tvari kako bi se olakšalo klijanje.
Nadalje, dronovi opremljeni sa Umjetnička inteligencija, poput onih iz startupa Dendra Systems, prilagođavaju svoje putanje leta na osnovu unapred programiranih algoritama koji obezbeđuju tačnu i efikasnu setvu. Jedan roj trutova može posaditi do 200.000 kapsula sjemena dnevno, uz vrlo smanjenu cijenu u odnosu na tradicionalnu metodu ručne sadnje.
Utjecaj krčenja šuma i pošumljavanja dronom
Svake godine otprilike 26.000 milijardi stabala zbog neselektivne sječe, rudarstva i ekstenzivnih poljoprivrednih aktivnosti. Krčenje šuma ima razoran uticaj na našu klimu i biodiverzitet, a oporavak ovih ekosistema je od ključnog značaja. U tom kontekstu, dronovi predstavljaju izvodljivo rješenje za ublažavanje problema.
Na primjer, prema studiji od Američka geofizička unija, uočeno je povećanje od 62% u stopi krčenja šuma tropske šume između 1990. i 2010. S obzirom na ovu prijetnju, inicijative poput Lauren Fletcher mogle bi biti ključne za obnovu pogođenih područja, doprinoseći dugoročno stvaranju novih šuma i smanjenju efekata klimatskih promjena.
Još jedan značajan primjer je kompanija Flash Forest, koji je koristio bespilotne letjelice za pošumljavanje područja u Kanadi zahvaćena šumskim požarima. Njihov kapacitet je impresivan: mogu posaditi do 40.000 stabala dnevno. Ova vrsta tehnologije omogućava brzinu i pokrivenost nezamislivu prije samo nekoliko godina, monumentalno ubrzavajući borbu protiv krčenja šuma.
Priče o uspjehu i tekući projekti
Projekti poput Fletcherovog nisu izolovani. U Brazilu, na primjer, start-up Morfo je počeo da koristi dronove za pošumljavanje područja Rio de Žaneira, pogođenog visokim temperaturama i ekstremnim klimatskim promjenama. Ovo rješenje se pokazalo efikasnijim i jeftinijim od tradicionalnih pristupa.
Nadalje, drugi relevantan slučaj je slučaj kompanije AirSeed Technologies, koji koristi dronove za sadnju drveća u Australiji i Južnoj Africi. Prema Andrew Walkeru, suosnivaču kompanije, njeni dronovi jesu 25 puta brže ta ručna sjetva i a 80% jeftinije. Vaš cilj je da posadite do 100 miliona stabala do 2024.
AirSeedov proces je prepoznatljiv po svojoj preciznosti. Prije lansiranja sjemena, dronovi provode iscrpno mapiranje terena koristeći napredne senzore, kao što su laserski radari i multispektralne kamere koje im omogućavaju da otkriju najbolje lokacije za sadnju. Kapsule koje puštaju sadrže ne samo sjemenke, već i hranljive materije i prirodna sredstva za odvraćanje od štetočina, čime se osigurava veća uspješnost klijanja.
Budućnost pošumljavanja pomoću dronova
Tehnologija pošumljavanja dronom ne samo da postaje sve popularnija, već se i ubrzano usavršava. Projekti u zemljama kao što su Kanada i Kina pokazuju da ova tehnologija može pomoći u obnovi velikih područja u relativno kratkom vremenu. Još jedan dobar primjer je kompanija DroneSeed, startup sa sjedištem u Seattleu koji je koristio rojeve dronova za pošumljavanje područja pogođenih šumskim požarima u Oregonu i Washingtonu.
Ova tehnologija se također koristi u druge veoma korisne svrhe, kao što je obnova ekosistema kroz sadnju autohtonih vrsta, nešto što je fundamentalno u borbi protiv dezertifikacije i gubitka biodiverziteta u ruralnim područjima. Dronovi vam omogućavaju da radite na terenu kojem je gotovo nemoguće pristupiti konvencionalnim metodama, kao što su planinska područja ili pustinjske oblasti.
Kako šumski požari i klimatske promjene i dalje prijete našoj planeti, upotreba dronova za pošumljavanje se pojavljuje kao jedno od najperspektivnijih rješenja za vraćanje ravnoteže u naše ekosisteme. Ono što je prije nekoliko godina izgledalo kao naučna fantastika danas je moguće zahvaljujući evoluciji tehnologije.
Uticaj ove tehnologije je očigledan. Od poboljšanja brzine do optimizacije resursa i smanjenja troškova sadnje, upotreba dronova nam omogućava da se s većom efikasnošću suočimo s izazovom pošumljavanja velikih površina. U bliskoj budućnosti se očekuje da će se ova praksa proširiti na više regija svijeta, a oni koji to do sada nisu učinili, uskoro će je početi koristiti kao ključnu strategiju u svojim programima očuvanja i obnove okoliša.
Pošumljavanje dronovima ključni je dio u borbi protiv krčenja šuma velikih razmjera. To nije samo inovativna tehnologija, već i praktičan i efikasan alat za obnovu naše planete u kratkom vremenskom periodu.