Trenutno je Galicija treća autonomna regija u Španiji u pogledu energije iz obnovljivih izvora, koja proizvodi oko 17% obnovljive električne energije u cijeloj zemlji. Međutim, uprkos ovom vodstvu, blizu 31% njegove proizvodnje energije zasniva se na uglju, brojka koja udvostručuje nacionalni prosjek. Ovi podaci otkrivaju paradoks: Galicija je referenca u korištenju čistih izvora energije, ali i dalje ovisi o fosilnim gorivima, što pokazuje da još uvijek nije u potpunosti prihvatila izazov klimatske promjene.
Izazov ne uključuje samo povećanje proizvodnje obnovljive energije, već i dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, posebno uglja. Prelazak na čistu energiju ne zahtijeva samo tehnologiju, već i čvrste političke odluke i predanost uključenih industrija.
Strategija Xunta de Galicia
Xunta de Galicia je u nekoliko navrata izjavila da je njena energetska politika jasna: sve više se kladi na obnovljive izvore energije na štetu fosilnih goriva. Prema riječima galicijske vlade, oni su posvećeni tome borba protiv klimatskih promjena, fokusirajući napore na energije poput vjetra, sunca i biomase.
Pored fokusiranja na zelene izvore energije poput sunca i vjetra, promovišu se inicijative za poboljšanje biomasa u regionu. Ove mjere također nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova i promovirati energetsku efikasnost.
Strategija jačanja biomase
La Strategija jačanja biomase Galicije, sa budžetskom stavkom od 3,3 miliona eura, ima za cilj smanjenje emisije CO2 i promoviranje upotrebe kotlova na biomasu u više od 200 javnih uprava, neprofitnih subjekata i kompanija u regionu. Procjenjuje se da će implementacija ove strategije omogućiti godišnju uštedu od 3,2 miliona eura na računima za energiju, kao i smanjenje potrošnje dizela za oko 8 miliona litara. Zahvaljujući ovoj mjeri, očekuje se smanjenje emisije CO2 za 24.000 tona godišnje.
Kotlovi na biomasu
Kotlovi na biomasu su ekološka alternativa tradicionalnim kotlovima na plin i ugalj, koji koriste prirodna goriva kao npr. drveni peleti, koštice maslina, ljuske oraha ili šumski otpad. Ovi kotlovi ne samo da griju domove, već imaju i potencijal da smanje potrošnju fosilnih goriva i minimiziraju energetsku ovisnost o uglju u Galiciji.
Ova strategija ima dodatni uticaj na održivo upravljanje galicijskim planinama, poboljšanje efikasnosti u proizvodnji energije i promicanje razvoja lokalne industrije.
Električni X-zraci Galicije: Naslijeđe uglja
Ugljen
Ugalj je kroz povijest bio jedan od glavnih izvora proizvodnje električne energije u Galiciji, s dvije termoelektrane: Meirama (Gas Natural Fenosa) i to od Kao Pontes (Endesa). Potonji, sa kapacitetom od 1.400 MW, najveći je u Španiji i bio je neophodan posljednjih godina za proizvodnju energije u Galiciji.
Iako je porast obnovljive energije smanjio ovisnost o ovim postrojenjima, anomalan vremenski događaj u 2015. ugalj je ponovo bio glavni izvor energije u Galiciji te godine. Do ovog povratka je došlo zbog nedostatka kiše i vjetra, što je uticalo na proizvodnju hidroelektrana, odnosno vjetra.
Proizvodnja hidroelektrana i njen pad
Proizvodnja električne energije kroz hidroenergiju iskusan a kolaps 2015, zbog niske količine padavina u Galiciji, sa smanjenjem od 36,4% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je primoralo zajednicu da nadoknadi ovaj deficit povećanjem proizvodnje uglja, što je zauzvrat povećalo emisiju CO2.
Vjetar
Galicija je bila pionir u razvoju energije vjetra, a iako je posljednjih godina rast bio skroman, na posljednjoj energetskoj aukciji kompanije kao npr. Plinski prirodni Fenosa y Norvento su osigurali velike projekte koji će garantovati povećanje kapaciteta vjetra u narednim godinama.
Norvento je, na primjer, projektirao više od 300 MW energije vjetra, što bi moglo značajno promijeniti energetski miks Galicije u bliskoj budućnosti, dodatno smanjujući ovisnost o uglju.
Kraj uglja u Galiciji: Energetska tranzicija
Zatvaranje fabrike uglja Kao Pontes 2024. godine označila je prekretnicu u energetskoj istoriji Galicije. Skoro 50 godina ovo postrojenje je bilo glavni proizvođač energije u regionu, sa kapacitetom do 1.400 MW. Njegovo zatvaranje ne znači samo eliminacija jednog od najvećih izvora emisije CO2 u Galiciji, ali i odlučujući korak ka energetskoj tranziciji.
Ovo zatvaranje je propraćeno investicioni planovi u novim obnovljivim izvorima energije, kao npr offshore vjetar y el zeleni vodonik, s nekoliko projekata u razvoju koji imaju za cilj iskorištavanje prednosti jakih atlantskih vjetrova i industrijskih mogućnosti regije.
Međutim, zatvaranje ove fabrike dovelo je sa sobom izazov garantovanja reindustrijalizacije i socijalne podrške pogođenoj radnoj snazi, od kojih su mnogi prebačeni u projekte obnovljivih izvora. Ekonomski i društveni uticaj minimiziran je zahvaljujući strateškim planovima regionalnih i državnih vlada, koji uključuju ulaganja u nova postrojenja za obnovljive izvore energije i projekte vodonika.
Buduće prilike i izazovi
Budućnost Galicije u energetskom smislu obećava, ali nije bez izazova. Region ima a ogroman potencijal energije vjetra na moru, sa više od 12 projekata u fazi obrade okoliša koji bi ukupno imali 7.283 MW. Međutim, the birokratija, las standardi na čekanju a nedostatak adekvatne infrastrukture za evakuaciju mogao bi usporiti ovaj rast.
Uprkos ovim izazovima, posvećenost čistoj energiji je čvrsta i očekuje se da će u narednim decenijama Galicija postići potpuni prelazak na 100% obnovljivu energiju, definitivno napuštajući upotrebu fosilnih goriva, kao što je to već u velikoj mjeri učinilo sa energijom proizvedenom iz uglja.
Ova tranzicija neće samo doprinijeti borba protiv klimatskih promjena, ali će i pozicionirati Galiciju kao lidera u proizvodnji čiste energije u Španiji i širom Evrope.