Dana 18. novembra 2017. godine, oko 200 pregovarača o klimi iz zemalja širom svijeta sastalo se kako bi razgovarali o ključnom pitanju za budućnost planete: smanjenje emisije stakleničkih plinova u okviru COP23 (Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama).
Ovaj događaj je dobio posebnu važnost zbog složene političke situacije, koju je obilježila najava povlačenja Sjedinjenih Država iz Pariški sporazum. Uprkos ovom povlačenju, zemlje učesnice su nastavile svoju posvećenost unapređenju borbe protiv klimatskih promena, a sastanci su se produžili do ranih jutarnjih sati u Bonu, Nemačka, zbog neslaganja oko finansiranja za borbu protiv klimatskih promena, tačke tenzija između razvijenih zemalja. i zemlje u razvoju.
Ciljevi COP23
Glavni cilj tokom COP23 bio je da se preduzmu prvi koraci ka implementaciji Pariški sporazum iz 2015. Ovaj sporazum je potpisan kako bi se spriječilo povećanje globalne temperature planete više od 2ºC u poređenju sa predindustrijskim nivoima, i, ako je moguće, ograničite povećanje na 1.5ºC.
Pored implementacije Sporazuma, zemlje koje su najosjetljivije na klimatske promjene, posebno zemlje u razvoju, zahtijevale su pojašnjenje obaveza smanjenja gasova staklene bašte od strane industrijski najrazvijenijih zemalja. Zahtijevana je i veća transparentnost u finansijskim obavezama usmjerenim na borbu protiv klimatskih promjena, s pogledom na 2020. godinu, kada će Pariški sporazum u potpunosti stupiti na snagu.
Napredak postignut tokom COP23 će biti ocijenjen na sljedećoj konferenciji, tj COP24, koji će se održati u Katowicama, Poljska, u decembru 2018. Očekuje se da će do tada biti identificirani inventar emisija i konkretni planovi finansiranja.
Utjecaj promjene u emisiji stakleničkih plinova
Jedna od ključnih tačaka o kojima se govorilo tokom COP23 bilo je nedavno ponašanje Emisije stakleničkih plinova. Nakon tri godine stabilnosti, 2017. godine došlo je do a Povećanje od 2% u ovim emisijama, što je izazvalo zabrinutost među stručnjacima i pregovaračima.
Alden Meyer, iz Savez zabrinutih naučnika, izjavio: «Postoji velika nervoza među industrijalizovanim zemljama, jer ne žele da se obavežu na definitivne brojke i rokove«. Nasuprot tome, the Mreža za klimatske akcije On je bio optimističan, ističući da odluke donesene u Bonu vrše pritisak na razvijene zemlje da povećaju svoje obaveze prije 2020. godine.
Posebno delikatan aspekt bilo je učešće Sjedinjene Američke Države, jedan od najvećih emitera CO2 i tradicionalno jedan od glavnih finansijera klimatskih inicijativa. Pod upravom Donald Trumpgodine, Sjedinjene Američke Države objavile su povlačenje iz Pariskog sporazuma, iako nastavljaju neutralno učestvovati u pregovorima. U senci ovog povlačenja, druge industrijalizovane i zemlje u razvoju, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada, preuzele su vođstvo u vođenju tranzicije ka održivijoj budućnosti, uz najavu saveza za postepeno ukidanje upotrebe uglja kao energije. izvor.
Finansijski izazovi u borbi protiv klimatskih promjena
Finansiranje za klimu bila je još jedna od tema o kojima se najviše raspravljalo na COP23. Zemlje u razvoju, od kojih su mnoge ranjive na uticaj klimatskih promjena, tvrdile su da nisu dobile dovoljno ekonomske podrške da ispune svoje ciljeve ublažavanja i prilagođavanja.
Kao odgovor, razvijene zemlje su pristale da obezbede dvogodišnji izvještaji o tome kako planiraju da doprinesu 100.000 miliona dolara godišnje obavezala se na Pariski sporazum. Ova suma je namijenjena za finansiranje prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena u najugroženijim zemljama.
Nadalje, odlučeno je da se Adaptation Fund nastaviće da funkcioniše u okviru mandata Pariskog sporazuma. Ovaj fond nudi brza pomoć zemlje u razvoju da se nose s neposrednim posljedicama klimatskih promjena, kao što su poplave ili uragani.
Talanoa dijalog: proboj u globalnim obavezama
Vrhunac tokom COP23 bio je uvođenje Talanoa Dialogue, proces dizajniran da procijeniti napredak u pogledu klimatskih obaveza preuzimaju zemlje i podstiču veću ambiciju u njihovim planovima za smanjenje emisija.
Ime Talanoa Dolazi iz drevne tradicije Fidžija, zemlje koja je predsjedavala COP23, i simbolizira inkluzivni proces dijaloga u kojem strane konstruktivno dijele svoje priče, stvarnost i poteškoće. Tokom ovog dijaloga, zemlje su se obavezale da će preispitati i poboljšati svoje klimatske obaveze kako bi se bolje uskladile s ciljevima Pariskog sporazuma, koji nastoji ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2ºC.
Talanoa dijalog će uključivati pripremnu i političku fazu, koja će kulminirati na COP24 u Katowicama 2018. godine, gdje će šefovi država i ministri pregledati emisije kako bi ažurirali svoje obaveze.
Međunarodne akcije: Latinska Amerika i Zeleni klimatski fond
U kontekstu Latinske Amerike, Ministrica vanjskih poslova Ekvadora, María Fernanda Espinosa, koji predstavlja Grupu G77+Kina, koja okuplja 134 zemlje, istakao je potrebu za mobilizacijom dodatnih sredstava za Zeleni klimatski fond (FVC). Ovaj fond finansira projekte za suočavanje sa klimatskim promjenama u zemljama u razvoju i očekuje se da će ih privući 100.000 milion dolara godišnje počevši od 2020.
Osim toga, nekoliko latinoameričkih zemalja predstavilo je napredak prema svojim nacionalnim klimatskim obavezama, poznatim kao nacionalno određeni doprinosi (NDC). Argentina je, na primjer, predstavila plan sa više od 40 mjera da smanje njihove emisije u ključnim sektorima kao što su energetika, transport i šume. Urugvaj se također istakao po svom cilju smanjenja emisija 50% u odnosu na svoj bruto domaći proizvod (BDP) do 2025.
Ključne teme: Poljoprivreda i autohtone zajednice
Jedno od velikih dostignuća COP23 bilo je uključivanje poljoprivreda u klimatskim pregovorima. Godinama se o ovom sektoru razgovaralo samo u tehničkom smislu, ali je u Bonu napravljen važan korak uspostavljanjem plana rada za rješavanje problema prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama. Ovo uključuje mjere za poboljšanje kapaciteta tla za skladištenje ugljika i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz stočarstva.
Druga značajna prekretnica bilo je stvaranje a platforma za razmjenu lokalnog znanja i predaka, što će omogućiti autohtonim zajednicama da učestvuju u pregovorima o klimatskim promjenama. Ovo predstavlja važan napredak, jer prepoznaje vrijednost tradicionalno znanje da se suoči sa izazovima životne sredine.
COP23 je postavio temelje za ambiciozniju budućnost u globalnoj klimatskoj akciji. Iako je povlačenje Sjedinjenih Država izazvalo neizvjesnost, ostale zemlje su potvrdile svoju posvećenost i postignut je ključni napredak u implementaciji Pariškog sporazuma. Pred nama je dug put, ali temelji su postavljeni.