Fotohemijski smog: uzroci, posljedice i kako se boriti protiv njegovog utjecaja

Mnogo puta, kada izlazimo napolje, možemo uočiti neku vrstu dima u vazduhu, koju pogrešno identifikujemo kao maglu. Ovaj fenomen je poznat kao smogkonkretno, fotohemijski smog.

Smog je vrsta zagađenje atmosfere što može negativno uticati i na životnu sredinu i na naše zdravlje. U ovom članku ćemo detaljno istražiti što je smog, kako nastaje, njegove posljedice i moguća rješenja za borbu protiv njega.

Šta je smog?

El smog To je mješavina dima i magle koja nastaje u atmosferi zbog nakupljanja zagađivača. Njegovo ime dolazi od engleskih riječi dim (dim) i magla (magla). Iako je vidljiviji u velikim gradovima, smog može utjecati na svako područje s visokim nivoom zagađenja.

Postoje dvije glavne vrste smoga:

• fotohemijski smog: Nastaje interakcijom sunčeve svjetlosti sa dušičnim oksidima i isparljivim organskim jedinjenjima.
• sumporni smog: Nastao uglavnom sagorijevanjem uglja i emisijom sumpora, ova vrsta smoga se obično pojavljuje u industrijskim područjima ili u hladnim klimama.

Kako nastaje fotohemijski smog?

El fotohemijski smog Nastaje kada su primarni zagađivači prisutni u atmosferi, kao npr dušikovi oksidi (BR_X) i hlapljiva organska jedinjenja (VOC), reaguju pod sunčevim zracima. Ovi primarni zagađivači se uglavnom oslobađaju emisijama iz vozila, fabrika i elektrana.

Glavne reakcije koje se javljaju su sljedeće:

• Dušikovi oksidi (NOx) se razgrađuju na sunčevoj svetlosti, oslobađajući više kiseonika koji reaguje sa drugim zagađivačima.
• Troposferski ozon, poznat kao loš ozon, proizvodi se i postaje najopasnija komponenta fotohemijskog smoga.
• VOC, kada se pomiješaju s ozonom, također stvaraju štetna jedinjenja kao što su npr peroksiacil nitrat (PAN).

Ovu reakciju favorizuje a visokog sunčevog zračenja, pa se najveći nivoi fotohemijskog smoga obično javljaju ljeti i sredinom dana.

Posljedice fotohemijskog smoga na okoliš

Fotohemijski smog ima značajan uticaj na životnu sredinu, utiče na vegetaciju, vodena tela i faunu.

• Smanjena vidljivost: Smog drastično ograničava vidljivost, stvarajući gust sloj koji vam onemogućava da vidite horizont, pa čak i nebo.
• Uticaj na vegetaciju: Troposferski ozon oštećuje lišće drveća i biljaka, usporava njihov rast i smanjuje fotosintetski kapacitet.
• Globalno zagrijavanje: Iako smog stvara barijeru koja blokira sunčevu svjetlost, on također djeluje kao staklenik koji hvata toplinu u nižim slojevima atmosfere.
• Promjena ciklusa vode: Suspendirane čestice mogu smanjiti padavine mijenjajući prirodne obrasce padavina.

U nekim visoko zagađenim gradovima, kao što su Peking ili Meksiko Siti, nivoi zagađenja su toliko visoki da oblaci smoga mogu da traju nedeljama, što sve ove uticaje pogoršava.

Zdravstvene posljedice fotohemijskog smoga

Smog dovodi u opasnost zdravlje ljudi, posebno onih s respiratornim i kardiovaskularnim problemima.

• Iritacija oka i respiratornog trakta: Ozon i drugi zagađivači mogu uzrokovati kašalj, upalu grla i crvene oči.
• Pogoršanje hroničnih bolesti: Oni koji pate od astme, bronhitisa ili emfizema videće da se njihovi simptomi pogoršavaju.
• Nedostatak kiseonika: Visok nivo ugljičnog monoksida (CO) može otežati razmjenu kisika u plućima, uglavnom pogađajući starije ljude ili osobe s plućnim nedostatkom.
• Rano umiranje: U teškim i dugotrajnim slučajevima, izloženost smogu može dovesti do prerane smrti, kao što je pokazano u katastrofama kao što je "Veliki smog" u Londonu 1952. godine, gdje su poginule hiljade ljudi.

Gradovi s najvišim nivoom smoga

Neki gradovi su skloniji visokom nivou smoga, posebno oni kojima nedostaju prirodni izvori obnavljanja zraka, poput vjetra ili kiše. Ovi faktori, uz visok nivo zagađenja, stvaraju savršene uslove za nakupljanje smoga.

• anđeli: Okružen planinama i pati od dugotrajnih termalnih inverzija, grad je gotovo sinonim za smog.
• Mexico City i Santiago de Chile: Budući da se nalaze u dolinama, nemaju dovoljno jake vjetrove da rasprše zagađivače.
• Peking: Masovna upotreba uglja i vozila čini ovaj grad jednim od najzagađenijih na svijetu gotovo cijele godine.

Rješenja za borbu protiv smoga

La borba protiv smoga treba pristupiti sa različitih frontova. Ne samo vlade, već i velike korporacije i građani moraju poduzeti mjere. Evo nekih glavnih pristupa:

1. Vladine politike: Stvaranje zona bez emisija i usvajanje čiste energije može značajno smanjiti zagađivače. Nadalje, ključno je promoviranje propisa koji ograničavaju upotrebu automobila koji jako zagađuju okoliš.
2. Posao: Mnogi od glavnih zagađivača dolaze iz industrije. Za suzbijanje smoga neophodna je implementacija sistema za filtriranje i smanjenje emisija.
3. građani: Promjena naših svakodnevnih navika kao što je korištenje javnog prijevoza ili odabir električnih vozila pomaže u smanjenju ugljičnog otiska.

Osim toga, priroda igra osnovnu ulogu u borbi protiv smoga. Kiša i vjetar, kada su česti, pomažu u prirodnom čišćenju atmosfere, što objašnjava zašto je smog češći u područjima sa suhom klimom.

Naravno, svi ovi napori moraju se udružiti kako bi se postigao stvarni učinak u smanjenju smoga u najugroženijim gradovima i, posljedično, poboljšanju kvaliteta zraka i zdravlja njihovih stanovnika.