Nešto što uopće neće zvučati čudno je otpad koji ostavljamo gdje god da krenemo, i još mnogo toga na planini poput Everesta gdje je smeće koje su ostavili penjači uzrokuje zagađenje i omogućava određenim bolestima širenje najviše planine na svijetu.
Otpad koji su penjači ostavili postaju veliki problem prema šefu nepalskog planinarskog udruženja. Više od 700 penjača i vodiča koji provedu oko 2 mjeseca na vrhovima Everesta u svakom penjanju ostavljaju velike gomile fekalija i urina, a čini se da ovaj problem nije riješen. Ovo udruženje poručilo je nepalskoj vladi da sada treba nešto poduzeti da se takva planina otrese ovog otpada.
Smeće na Everestu: sve veći problem
Stotine stranih penjača pokušavaju se popeti na Everest tokom savršene sezone za to, koja počinje u aprilu i traje do maja. Prethodna sezona je otkazana zbog tragedije koja se dogodila kada je 16 lokalnih vodiča izgubilo život u lavini.
Penjači su provode sedmice u aklimatizaciji u blizini 4 dogovorena kursa između baznog kampa na 5.297 metara visine i 8.848 metara vrha. Nedostatak adekvatne infrastrukture, kao što su toaleti, navodi penjače da se sami opterećuju direktno na planini. «Penjači obično kopaju rupe u snijegu za svoje potrebe i ostavljaju ostatke tamo.“objašnjava Tshering, nepalski planinar, koji uvjerava da se ovaj otpad godinama nakuplja oko četiri kampa.
Upravljanje otpadom u baznom kampu
U baznom kampu, gdje se nalazi većina nosača i potrepština za sesiju penjanja, koriste se šatori postavljeni kao toaleti. Nakon što se popune, sadržaj ovih skladišta se transportuje u prostor gde je na odgovarajući način odložen. Međutim, ovaj sistem je samo djelomičan i ne pokriva gornje logore, tako da problemi i dalje postoje.
Od vlade Nepala objavljeni su standardi za svakog penjača kao što su one izrečene 2014. godine, koje uključuju obavezu uklanjanja 8 kilograma smeća na kraju ekspedicije, mjera koja je još uvijek nedovoljna. Procjenjuje se da Svaka osoba u prosjeku proizvede oko 8 kg smeća, što uključuje prazne boce s kisikom, šatore i drugi otpad.
Utjecaj ljudskog otpada na okoliš
Nešto tako jednostavno kao što je nužda u planinama postalo je ozbiljan problem. Svake godine stotine kilograma ljudskog izmeta ostane napušteno na planini između različitih visinskih polja, nešto što uzrokuje ozbiljnu kontaminaciju, ne samo tla, već i vode, jer izmet kontaminira glečere, koji su izvori vode za obližnja sela.
Prema procjenama nepalske vlade, između 2016. i 2019. godine broj ljudi koji su se penjali na Everest se udvostručio, dostigavši rekordan broj ekspedicija. Ovo omasovljenje je izazvalo hiljade litara urina se prolije svake sezone na snijegu i obližnjim glečerima. Ova situacija zabrinjava nadležne, koje već razmatraju mogućnost premještanja baznog kampa u sigurnije i ekološki manje osjetljivo područje.
Bolesti nastale zagađenjem
Osim ekoloških problema, planinari se suočavaju i sa drugim opasnostima koje proizilaze iz smeća ostavljenog na planini. Prisustvo čestice ljudskog otpada u vazduhu To je žarište crijevnih i respiratornih infekcija, koje su česte među alpinistima. Ovo je dodatak intrinzičnim rizicima planine, kao što su niske temperature i nedostatak kiseonika.
Poznati planinar Adrian Ballinger je nakon ekspedicije izjavio da «Izvan tradicionalnih opasnosti planine, Everest postaje nezdravo mjesto, gdje penjači kroče u smrznuti izmet i otapaju kontaminirani snijeg za piće.«. Ovo je odraz veliki zdravstveni rizik da se suočavaju i penjači i šerpe koji ih prate.
Kampanje čišćenja: nedovoljan trud
U posljednjih nekoliko godina razne organizacije i vlade su provodile kampanje čišćenja na Everestu, uklanjajući tone otpada. Uprkos ovim naporima, problem je i dalje prisutan i Procjenjuje se da je ostalo još više od 50 tona smeća raspršeni, uglavnom u visinskim kampovima.
Na primjer, u proljetnoj sezoni 2023. godine vlasti su izvijestile da je prikupljeno 75 tona otpada, uključujući 21.507 kg ljudskog otpada i skoro 9.996 kg kuhinjskog otpada. Šerpe, osnovni dio ovih kampanja čišćenja, suočavaju se s teškim zadatkom uklanjanja otpada koji ostavljaju turisti, od kojih mnogi radije plaćaju kazne nego da se vrate sa svojim smećem.
Moguća rješenja problema sa smećem
Vlada je 2014. godine implementirala pravilo prema kojem se od penjača zahtijeva da plaćaju a depozit od 4.000 dolara, povrat novca samo ako se ukloni najmanje 8 kg smeća. Iako je ovaj sistem pomogao da se smanji količina otpada koja ostaje na planini, mnogi smatraju da to nije dovoljno. Neki operateri ekspedicija radije plaćaju kaznu i ostavljaju smeće u gornjim kampovima.
Među prijedlozima za ublažavanje ovog problema su:
- Poboljšan nadzor i kontrola u kampovima na velikim visinama kako bi se osiguralo da se planinari pridržavaju propisa.
- Obavezna upotreba biorazgradivih kesa za ljudski otpad, koji bi se sakupljao u baznom kampu.
- Sistemi za tretman otpada naprednije, kao što je instalacija bioplinskih postrojenja koja pretvaraju smeće u energiju ili gnojivo.
Iako ove mjere zahtijevaju vrijeme i trud za ispravnu implementaciju, one su neophodni koraci za zaštitu jednog od svjetskih prirodnih čuda.
Everest je za mnoge simbol dostignuća i avanture, ali sve veće zagađenje preti da uništi njegov ekosistem. Ako se ne preduzmu drastičnije mjere, najviša planina na svijetu mogla bi postati najveće smetlište na planeti, a posljedice zagađenja će uticati ne samo na penjače, već i na stanovništvo koje živi u njenom okruženju.