Kao i svaki proizvod, fotonaponski solarni paneli Imaju ograničen vijek trajanja. Općenito, solarni panel ima prosječan životni ciklus od 25 do 30 godina. Kada se njihov ciklus završi, moraju se zamijeniti, što stvara potrebu da se ovim otpadom pravilno upravlja kako bi se spriječilo da on postane ekološki problem. Ovo je mjesto gdje je reciklaža solarnih panela.
Sa milionima tona fotonaponskog otpada koji se predviđaju u narednim godinama, važno je razumjeti procese recikliranja i napredak koji se postiže u povratu vrijednih materijala iz ovih solarnih instalacija. Recikliranje ne samo da smanjuje uticaj na životnu sredinu, već takođe može da obezbedi resurse za proizvodnju novih panela.
Zašto je važno reciklirati solarne panele?
Rast solarna industrija Poslednjih godina to je eksponencijalno. Porast obnovljivih izvora energije povećao je ugradnju fotonaponskih panela širom svijeta. Sa korisnim vijekom trajanja između 25 i 30 godina, sada je izazov upravljati odbačenim panelima bez stvaranja negativnog utjecaja na okoliš.
Paneli su uglavnom napravljeni od stakla, aluminijuma, plastike i silikona. Ovi materijali se uglavnom mogu reciklirati, ali ako se njima pravilno ne upravlja, mogu povećati količinu otpada na deponijama. Kako solarna industrija raste, tako će rasti i količina PV otpada. Zapravo, očekuje se da će do 2030. godine više od 130,000 tona godišnje odbačenih solarnih panela samo u Evropi.
Recikliranje solarnih panela ključno je iz nekoliko razloga:
- Smanjenje otpada: Recikliranjem materijala sprječavamo da završe na zagađujućim deponijama.
- Povrat materijala: Paneli sadrže vrijedne materijale kao što su aluminij i staklo, koji se mogu ponovo koristiti za izradu novih panela.
- Uticaj na životnu sredinu: Dobar proces recikliranja sprečava kontaminaciju toksičnim supstancama kao što su kadmij ili olovo, prisutnim u nekim vrstama panela.
- Cirkularna ekonomija: Recikliranje podržava model cirkularne ekonomije, minimizirajući korištenje novih prirodnih resursa i ohrabrujući njihovu ponovnu upotrebu.
Koji se materijali oporavljaju u reciklaži solarnih panela?
Recikliranje solarnog panela uključuje odvajanje svake njegove komponente kako bi se mogle ponovo koristiti. U nastavku detaljno opisujemo najvažnije materijale i njihov potencijal za recikliranje:
- staklo: Predstavlja oko 80% mase solarnog panela. Staklo se može reciklirati do 95%, a koristi se za izradu novih panela ili u drugim industrijama.
- Aluminijum: Okvir panela je napravljen od aluminijuma, koji se 100% može reciklirati. Koristi se u proizvodnji novih proizvoda, uključujući i druge uređaje obnovljive energije.
- silicijum: To je glavna komponenta fotonaponskih ćelija. Iako je teže reciklirati, 85% se može ponovo iskoristiti za izradu novih solarnih ćelija ili u drugim tehnološkim aplikacijama.
- plastike: Plastika koja omotava i štiti solarne ćelije je također 75% reciklirana. Oni se obično koriste u proizvodnji novih plastičnih proizvoda.
Pravila i propisi o reciklaži solarnih panela
Od 2012. godine, Evropska unija (EU) je uspostavila zakonska obaveza recikliranja solarnih panela prema Direktivi 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi (WEEE). Ova uredba nameće posebne odgovornosti proizvođačima solarnih panela, uvoznicima i distributerima da osiguraju da se otpadom upravlja na odgovarajući način.
U Španiji je ovaj propis prepisan preko Kraljevski dekret 110/2015, kojim se utvrđuje da su proizvođači fotonaponskih panela dužni prikupljati i upravljati svojim otpadom na kraju vijeka trajanja opreme. Kompanije moraju osigurati da se paneli prikupljaju, obrađuju i recikliraju u skladu sa važećim propisima.
Ovaj pravni okvir je promovirao pojavu više kompanija i centara specijalizovanih za reciklažu solarnih panela, kao što su Recyclia i PV Cycle, organizacija koja radi na prikupljanju i reciklaži panela u Evropi od 2007. godine.
Kako se solarni paneli recikliraju?
Proces recikliranja solarnog panela prolazi kroz nekoliko faza. U nastavku objašnjavamo ključne korake:
- Demontaža panela: Aluminijski okvir je odvojen od panela, koji se 100% može reciklirati. Zatim se uklanjaju kablovi i razvodna kutija.
- Uklanjanje stakla: Staklo, koje predstavlja najveću težinu panela, se odvaja i 95% reciklira. Ovaj materijal se ponovo koristi za proizvodnju novih panela ili u drugim industrijama.
- Termičku obradu: Plastične i organske komponente su podvrgnute visokim temperaturama radi isparavanja. Ovaj tretman takođe omogućava da se silicijum reciklira za 85%.
- Odvajanje metala: Klasifikacija je napravljena od metala koji se mogu reciklirati kao što su aluminijum i bakar. Oni se ponovo koriste u industrijskim procesima.
Inicijative i napredak u fotonaponskom recikliranju
Trenutno postoje mnogi istraživački i razvojni projekti fokusirani na optimizaciju i poboljšanje procesa recikliranja solarnih panela.
Jedna od ovih inicijativa je ReProSolar, evropska saradnja koja nastoji da poboljša efikasnost reciklaže i smanji troškove ovih procesa. Zapaženo je i udruženje Recikliraj u Španiji, koja je uspela da povrati više od 88% materijala iz obrađenih panela.
Nadalje, francuska kompanija Veolia je razvio tvornicu za reciklažu u Roussetu, Francuska, koja koristi robote za odvajanje dijelova solarnih panela i maksimiziranje recikliranja materijala. U 2018. godini ova fabrika je reciklirala više od 1.500 tona solarnih panela.
Budućnost recikliranja solarnih panela
Uz kontinuirani rast solarne energije, neizbježno je da će se povećati količina PV otpada. U tom smislu, neophodno je nastaviti sa usavršavanjem tehnologija recikliranja, kao i implementirati politike koje podstiču oporavak i ponovnu upotrebu ovih materijala.
Očekuje se da će u narednim godinama količina odbačenih solarnih panela značajno porasti i dostići milione tona otpada širom svijeta. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) procjenjuje da će do 2050. godine do 78 miliona tona fotonaponskog otpada, ali uz efikasan sistem reciklaže, ovaj otpad bi se mogao pretvoriti u ekonomsku i ekološku priliku, izbjegavajući kontinuiranu eksploataciju prirodnih resursa.
Recikliranje materijala od kojih se sastoje solarni paneli ključno je za kretanje ka održivosti energetskog sektora. Kako sve više fotonaponskih instalacija dolazi do kraja svog životnog vijeka, potreba za razvojem adekvatne infrastrukture za efikasno upravljanje ovim otpadom postaje sve očiglednija.