Jedan od najzagađujućih elemenata koje ljudi svakodnevno koriste su plastične kese. Milioni tona plastike se bacaju u okoliš i zagađuju vodu i tlo. Zbog svoje izdržljivosti, plastične vrećice postaju prijetnja i smetnja velikoj većini morskih ekosistema širom svijeta.
Kako bi ublažila ove probleme, bjeloruska naučnica Tatsiana Savitskaya predstavila je novi projekt s kojim predlaže stvoriti jestivu ambalažu kako bi se iskorijenila plastika iz prehrambene industrije. Na čemu se zasnivaju ovi omoti?
Jestivi omoti
Jestivi omoti nisu ništa drugo do listovi koji se mogu jesti. Djeluju kao barijera između hrane i okoline, produžavajući njen vijek trajanja bez ostavljanja plastičnih ostataka. Glavna komponenta ovih jestivih filmova je škrob.
Praktičan primjer prirodnog omotača koji već poznajemo je kora narandže, koja štiti pulpu voća. Nešto slično se dešava i sa jestivom ambalažom koja ispunjava funkciju zaštite prerađene hrane. Osim toga, ovi materijali se mogu obogatiti aromama poput bibera ili karija, što također otvara alternativu interesovanja u kulinarskom polju.
Napredak i rješenja u jestivim premazima
Potražnja za jestivom ambalažom vođena je povećanjem ekološke svijesti i potrebom za smanjenjem plastičnog otpada. Važno je napomenuti da jestive folije i premazi ne samo da štite od fizičkih i mehaničkih faktora, već mogu sadržavati i bioaktivna jedinjenja kao što su antioksidansi, vitamini ili čak antimikrobne supstance.
Na primjer, prema nedavnim istraživanjima, postoje kompanije koje su počele koristiti biopolimeri dobijeni iz poljoprivredno-prehrambenog otpada za stvaranje jestivog pakovanja. Relevantan primjer je projekt PrevencPack, koji uključuje jestivu ambalažu od otpada od voća i povrća. Ovaj napredak ne samo da eliminira potrebu za plastičnom ambalažom, već i pomaže u smanjenju bacanja hrane produžavajući vijek trajanja proizvoda na koje se primjenjuju.
Jedan od najznačajnijih slučajeva je razvoj Ooho, jestiva membrana na bazi algi, koji inkapsulira vodu i druge tečnosti. Ovi kontejneri, koji su već korišteni na događajima kao što je Londonski maraton, imaju prednost što su potpuno biorazgradivi u roku od četiri do šest sedmica. Osim toga, mogu se unositi direktno.
Primjeri jestivih proizvoda
Nekoliko kompanija počelo je razvijati jestivo posuđe i ambalažu na bazi prirodnih sastojaka. Značajan primjer su jestive slamke napravljene od pšenice i vode od britanske kompanije Stroodles. Ove slamke su izdržljive, pogodne za tople i hladne napitke i ne mijenjaju okus pića. Još jedan inovativni proizvod je jestive šolje razvijen na bazi želatine ili pšeničnih mekinja, što eliminira potrebu za korištenjem plastičnih čaša za jednokratnu upotrebu.
Osim toga, kompanija Notpla razvila je jestive omote, također napravljene od morskih algi, kao zamjenu za pakovanje brze hrane. Ovaj napredak pokazuje da se tradicionalna rješenja pakovanja zamjenjuju alternativama koje ne samo da su održivije, već i stvaraju manje otpada.
Kako funkcioniraju jestive obloge?
Jestivi premazi ili folije djeluju kao barijera protiv gubitka vlage i oksidacije. Jedan od glavnih izazova u očuvanju hrane je spriječiti da ona gubi vodu i oksidira, što ubrzava njenu razgradnju.
Relevantan slučaj je avokado, proizvod koji vrlo brzo sazrijeva, što stvara značajne gubitke u supermarketima. Postoje tehnološki napredak poput onih koje je razvila kompanija Apeel, koja je stvorila jestivi zaštitni sloj za voće i povrće koji značajno smanjuje stopu oksidacije. Ovim premazima moguće je produžiti rok trajanja voća kao što su mandarine za 50%.
Održivost i cirkularna ekonomija
Upotreba jestivih premaza je dio a globalna strategija održivosti koji nastoji smanjiti ovisnost o plastici i promovirati kružnu ekonomiju. Ovi premazi nisu samo jestivi i biorazgradivi, već su napravljeni od obnovljivih izvora, što pomaže da se minimizira utjecaj na okoliš.
U Španiji je startup Bio2Coat također razvio slično rješenje zasnovano na prirodnim sastojcima. Njegovi premazi pružaju dodatni sloj zaštite za voće i povrće, poboljšavajući njihov izgled i produžujući rok trajanja do 15 dana.
Bioplastika i jestiva ambalaža napravljena od otpada
Još jedan veliki napredak bio je razvoj jestiva bioplastika napravljena od poljoprivredno-prehrambenog otpada. Kroz projekte poput PrevencPacka moguće je kreirati ambalažu koja nije samo biorazgradiva, već se može i jesti, čime se potpuno eliminira otpad koji bi općenito nastao nakon konzumiranja prerađene hrane.
Ova bioplastika je posebno korisna za umotavanje hrane sa malo vlage, kao što su sušeno voće ili grickalice, jer ih čuvaju u optimalnim uslovima do trenutka konzumiranja.
Jestiva bioplastika se koristi u raznim aplikacijama u prehrambenoj industriji, od omota voća do kapsula za sos ili posuda za jogurt.
Izazovi koje treba savladati
Iako jestivi omoti i premazi imaju mnoge prednosti, kao što su njihova biorazgradivost i potencijal smanjenja ugljičnog otiska, oni se također suočavaju s izazovima. Jedan od glavnih izazova je poboljšanje njegove otpornosti na faktore okoline. Iako su učinkoviti u očuvanju hrane, obično imaju kraći rok trajanja od tradicionalne plastike.
Na industrijskom nivou, materijali koji čine ove premaze obično su skuplji i zahtijevaju složenije proizvodne procese. Uprkos tome, rastuća potražnja potrošača i vladine politike koje teže smanjenju ekološkog otiska mogle bi potaknuti ulaganja u tehnologije koje poboljšavaju njihovu održivost u ekonomskom smislu i proizvodnju velikih razmjera.
Budućnost jestivih ambalaža čini se vrlo obećavajućom, jer ona ne samo da doprinose očuvanju okoliša, već su sposobna inovirati i ponuditi potrošačima atraktivnije proizvode.
Ovi trendovi ukazuju da bi, uz pravi razvoj, jestiva ambalaža mogla biti održiva alternativa plastičnoj. Istraživanje i razvoj u ovoj oblasti ubrzano napreduju, a u bliskoj budućnosti vidjet ćemo još disruptivnija rješenja koja mogu biti konkurentna tradicionalnoj ambalaži.