Okeanska cirkulacija bila bi glavni motor asimetrija u režimima tropske kiše. Iako na sjevernoj hemisferi pada više kiše nego na jugu ekvatora, južna hemisfera je više izložen sunčevom zračenju, što uzrokuje veću stopu povećanja vlaga.
Ovo zapažanje je oduvijek bilo misterija, ali danas je američki istraživački tim zaključio da se ovaj fenomen može pripisati okeanska meridijanska cirkulacija.
Ispod tropskih krajeva pada kiša više na sjeveru nego na jugu. Padavine u blizini ekvatora su regulisane zonom od intertropska konvergencija (ITCZ), atmosferski pojas od nekoliko stotina kilometara formiran konvergencijom masa topao zrak i vlažan, vođen pasatima.
Šta je Intertropska zona konvergencije?
La ZCIT To je područje niskog pritiska uzrokovano konvergencijom sjeveroistočnog i jugoistočnog pasata. Ove mase toplog, vlažnog zraka dižu se kada se sretnu, formirajući oblake i padavine. Ovo područje karakteriziraju stalne kiše i intenzivne oluje u tropima.
Ovaj pojas oblaka je uzlaznu granu Hadleyjevih ćelija, koje distribuiraju višak energije od ekvatora do viših geografskih širina. Međutim, ITCZ se ne nalazi tačno na ekvatoru, već na otprilike 5°N, što uzrokuje asimetrija u obrascima padavina između obe hemisfere.
Naučnici su u početku vjerovali da je ova asimetrija uzrokovana geometrijom okeana, pripisujući je distribucija kontinentalnih masa i temperaturu okeana. Međutim, nedavna istraživanja su to pokazala cirkulacija termohalina je glavni krivac za ovaj fenomen.
Utjecaj klimatskih promjena na režime padavina
Drugi ključni faktor koji je promijenio obrasce padavina na sjevernoj hemisferi je klimatske promjene. Nedavna istraživanja su pokazala da rastuće globalne temperature transformiše cikluse kiše u nekoliko regiona.
Konkretno, planinska područja sjeverne hemisfere doživljavaju značajne promjene: snijeg prelazi u kišu. Prema studijama iz Nacionalne laboratorije Lawrence Berkeley, svaki dodatni stepen Celzijusa globalnog zagrijavanja proizvodi 15% više kiše umjesto snijega u ovim područjima.
Ovo ne samo da povećava rizik od poplave y klizišta, ali i ozbiljno utiče na dostupnost vode u ovim krajevima, jer je smanjena akumulacija snijega koji djeluje kao rezerva vode u toplijim godišnjim dobima.
Geografski uticaj: Zašto pada kiša više na sjevernoj hemisferi?
Važan aspekt koji treba uzeti u obzir je geografska distribucija. Sjeverna hemisfera ima veću količinu kopna u odnosu na južnu hemisferu, što direktno utiče na količinu padavina.
Budući da se kopnene površine zagrijavaju brže od oceana, one stvaraju više konvekcije, što dovodi do stvaranja intenzivnijih oblaka i oluja. Dodatno, termička neravnoteža između hemisfera mogla bi pomjeriti kišne pojaseve prema sjeveru.
Oceanografski i atmosferski faktori
Drugi ključni faktor je cirkulacija okeana. Protok oceanskih struja, posebno sjevernih, također doprinosi asimetričnom obrascu padavina. Kao što pokazuju nedavne studije, okeanske struje na sjevernoj hemisferi prenose toplinu i vlagu, doprinoseći stvaranju velikih oluja i uragana.
El pojas tropske kiše Na njega utiču i više temperature na severnoj hemisferi. Ovo povećanje globalne temperature gura pojas prema sjeveru, naglašavajući tako asimetriju tropskih padavina.
Ekstremne padavine i njihov odnos prema nadmorskoj visini
u planine na severnoj hemisferi, kao što su pacifički planinski lanci u Sjevernoj Americi ili Himalaji, naglašavaju ovaj trend. Prema istraživačima iz Berkeley Lab, ekstremne padavine u ovim područjima su već povećane za 15% zbog klimatskih promjena i očekuje se da će se ta stopa nastaviti povećavati.
Ova promjena je alarmantna, jer je tradicionalno snijeg koji se nakupljao u ovim planinskim lancima djelovao kao a rezerva de agua neophodna za niske regije tokom sušne sezone. Sa kišom umjesto snijegom, ne samo da se smanjuje dostupnost vode, već se povećava i rizik od erozije i uništenja planinskog ekosistema.
Fenomen asimetrije u režimima tropskih padavina je složen i multifaktorski. Od uticaja cirkulacije okeana do efekata klimatskih promena, čini se jasnim da severna hemisfera doživljava značajan porast padavina u odnosu na južnu hemisferu. Ova situacija predstavlja ključne izazove za ublažavanje uticaja na poljoprivredu, privredu i životnu sredinu.