Rano upozorenje znači u meteorologiji Oni su generalno pouzdani kada je u pitanju predviđanje prirodnih katastrofa. Stručnjaci su razvili tehnologije koje precizno modeliraju ponašanje vazdušnih masa, i imaju vrlo potpune podatke, dobijene iz različitih izvora koji pokrivaju čitavu površinu zemaljske kugle.
Među ovim izvorima su i meteorološki sateliti koji kontinuirano šire podatke i slike o položaju i kretanju vazdušnih masa iznad kontinenata i okeana. Osim toga, imamo gustu mrežu kopnenih i morskih stanica koje kontinuirano prikupljaju informacije o raznim meteorološkim elementima vezanim za niže slojeve atmosfere.
Ova zapažanja, i svemirska i zemaljska, povezana sa efikasnim telekomunikacionim sistemom, omogućavaju da se lokalne prognoze sastave i organizuju u globalni sistem. Ovaj sistem ima sposobnost da unaprijed predvidi ekstremne pojave kako bi se one mogle implementirati preventivne mjere koji minimiziraju štetu.
Zahvaljujući vremenskoj prognozi, moguće je biti svjestan smetnji koje zbog njihove intenzitet i frekvencija, može izazvati katastrofe. The vremenski radari Na kopnu ovdje igraju ključnu ulogu, jer mogu sa velikom preciznošću otkriti lokaciju i intenzitet padavina. Ovi podaci su od vitalnog značaja jer nam omogućavaju da kontrolišemo protok vodotoka i sprečimo prelivanje putem ranog upozorenja.
Trenutno većina zemalja ima topografski podaci na vodotocima i hidrološkim bazenima, što olakšava predviđanje ponašanja voda na osnovu količine padavina. Međutim, u nekim slučajevima ostaje prostora za greške zbog nepreciznosti ili pravovremenog pogrešnog tumačenja podataka.
Značajan slučaj je bio Uragan Katrinagodine, gdje i pored vremenskih upozorenja nadležni nisu preduzeli adekvatne preventivne mjere, što je rezultiralo velikom katastrofom.
Erupcije vulkana
Vulkanske erupcije je često lakše predvidjeti nego druge prirodne katastrofe. To je zbog prisustva nekoliko fizičkih i hemijskih pojava koji ih prate i koji se mogu pojedinačno pratiti. Među najjasnijim signalima su intenzivna seizmička aktivnost i širenje Zemljine kore, što ukazuje na povećanje unutrašnjeg pritiska.
Kada vulkan pređe iz neaktivnog u aktivan, moguće ga je otkriti na vrijeme zahvaljujući seizmički senzori koji stalno prate aktivnost ispod površine.
Kako se lava kreće prema površini, tlo teži da se zapali, što je praćeno oslobađanjem plinova. Ove pojave stvaraju male promjene u gravitaciono polje i u Zemljinom magnetnom polju, koje se takođe mogu otkriti naučnim instrumentima.
Praćenje ovih pojava koje pokreću vulkanske erupcije je ključno. The instrumenti za otkrivanje Napredniji su odgovorni za analizu emisija gasova, bilježenje varijacija u sastavu tla i mjerenje promjena u magnetskom i gravitacijskom polju.
Međutim, predviđanje kratkoročne erupcije ostaje izazov. Što se lava više približava površini, to je teže precizno ocrtati efekte koje će imati. Nadalje, potencijalno zahvaćeno područje je smanjeno, što zahtijeva sve veći broj instrumenata za pravilno praćenje događaja na lokalnom nivou.
Kratkoročne prognoze su, dakle, oskudne i nepouzdane, jer ne postoje senzori i instrumenti koji pokrivaju sve aktivnih vulkana širom svijeta.
Da bi se ublažili efekti erupcije eksplozivnog i opasnog vulkana, najefikasnije rješenje bi bilo da se evakuira dovoljno veliko područje oko vulkana i razgraniči zona zabranjenog ulaska. Iako se ovo čini kao najrazboritija opcija, u praksi, logističke i socioekonomske poteškoće često je čine neizvodljivom.
Preventivne mjere i priprema porodice
Pored nastojanja da se predvidi vulkanske erupcije i druge prirodne katastrofe, preventivne mjere igraju ključnu ulogu. Priprema unaprijed može napraviti razliku između života i smrti u mnogim slučajevima. Evo nekoliko ključnih savjeta za sprječavanje prirodnih katastrofa:
- Uključite cijelu porodicu u kreiranje a plan za vanredne situacije za različite vrste prirodnih katastrofa koje bi se mogle dogoditi u vašem području. Simulirajte različite scenarije kako biste bili bolje pripremljeni.
- Identifikujte sigurne tačke sastanka, kako unutar tako i izvan kuće, i pobrinite se da svi članovi porodice znaju za njih.
- Pripremite a komplet za hitne slučajeve sa osnovnim zalihama kao što su voda, nekvarljiva hrana, alati, lijekovi, baterijske lampe i baterije. Ovaj komplet mora uvijek biti na pristupačnom mjestu.
- Pobrinite se da imate pristup pouzdanim izvorima informacija—kao što su radio uređaji na baterije—kako biste bili u toku s najnovijim vremenskim ažuriranjima.
Učešće u vježbama i podučavanje djece kako da reaguju na različite vrste prirodnih katastrofa može biti od suštinskog značaja. Takođe je preporučljivo imati listu brojeva za hitne slučajeve i odrediti člana porodice izvan rizične zone kao kontakt osobe.
Prirodne katastrofe su događaji koje ne možemo kontrolisati, ali adekvatna priprema kako na nivou porodice tako i na nivou vlasti i vlasti može značajno smanjiti uticaj koji ove pojave imaju na ljude i zajednice.