El uglja, široko korišćeni izvor fosilne energije, ostaje ključan u globalnoj energetskoj matrici, uprkos sve većim naporima da se smanji njegov uticaj na životnu sredinu. Iako ga mnogi smatraju resursom prošlosti, realnost je da njegova globalna potrošnja i dalje raste, uglavnom zahvaljujući ekonomijama u usponu kao što su Kina i Indija. Ova potražnja za energijom gura ugalj da zauzme centralnu poziciju u nastojanjima da se garantuje snabdevanje električnom energijom i toplotom.
U posljednjoj deceniji, drugi izvori energije kao npr nafta y el prirodni gas iskusile su fluktuacije u nivou potrošnje. Prema izvještaju iz enerdata, od 2008. godine ugalj je nadmašio naftu u mnogim zemljama G20. U 2008. godini ugalj je predstavljao oko 27% potrošnje energije, dok je nafta činila 35%. Međutim, do 2013. godine ugalj je povećao svoj udio na 34%, dok je potrošnja nafte smanjena na 29%, a plin je zadržao svoj udio na oko 20%. Uprkos tome, ugalj ostaje glavni izvor emisije gasova staklene bašte.
Utjecaj uglja na globalne emisije CO2
Upotreba uglja ostaje jedan od glavnih uzroka povećanja globalnih emisija CO2. Prema Međunarodna energetska agencija (IEA), između 60% i 67% rasta emisija od 2000. godine uzrokovano je sagorijevanjem uglja za proizvodnju električne i toplinske energije. Rastuća potražnja za energijom u zemljama poput Kine i Indije dovela je do ovih emisija, zbog čega je ugalj i dalje ključni faktor u klimatskoj krizi.
Godine 2023. globalne emisije dostigle su rekordne nivoe, što je alarmantno s obzirom na međunarodne sporazume kao što su Pariški sporazum. Potrošnja uglja u ekonomijama u razvoju jedan je od glavnih razloga za ovo povećanje emisija. Na primjer, u Kini je samo u 4.250. spaljeno više od 2023 milijardi tona, što čini više od 50% svjetske potrošnje uglja.
Regionalne razlike u potrošnji uglja
Potrošnja uglja značajno varira između različitih regija svijeta. Dok neke zemlje kao npr Sjedinjene Američke Države i nekoliko nacija Europa (Španija, Italija, Velika Britanija) smanjile su ovisnost o uglju u korist obnovljivih izvora i prirodnog plina, druge poput Kine, Indije i velikog dijela jugoistočne Azije povećale su potrošnju.
Na primjer, upotreba uglja u Sjedinjenim Državama smanjena je za oko 20% u 2023., što je trend koji se također vidi u drugim zemljama u Europi. Nasuprot tome, ekonomije kao što su Kina i Indija nastavile su u velikoj mjeri ovisiti o ovom resursu. U 2023. Kina je imala više od 54% globalne potrošnje, što je dovelo do povećanja od 220 miliona tona, dok je Indija povećala svoju ovisnost o uglju za 8%, što je jasan odraz kontinuiranog rasta njene industrije i potražnje za električnom energijom. U jugoistočnoj Aziji, Vijetnam je povećao svoju upotrebu za 25% tokom iste godine.
Razlozi za povećanje upotrebe uglja
Unatoč naporima da se smanji ovisnost o uglju, postoji nekoliko faktora koji su uticali na njegovu potrošnju posljednjih godina. Jedan od glavnih razloga je energetska nestabilnost nastalih kao rezultat globalnih događaja kao što su pandemija COVID-19 i rata u ukrajini. Prvi je doveo do naglog povećanja potražnje za električnom energijom zbog reaktivacije privrede, dok je drugi izazvao krizu na tržištima prirodnog gasa, što je dovelo do toga da se mnoge zemlje vrate uglju kao jeftinijoj alternativi.
Drugi ključni faktor je bio nepouzdanost obnovljive energije u zemljama sa visokom nestabilnošću klime. U nekoliko regiona Azije, kao što su Kina i Indija, niska hidroelektrična proizvodnja i problemi sa širenjem kapaciteta čiste energije primorali su da se ugalj nastavi kao glavni izvor proizvodnje električne energije.
Budućnost uglja
Unatoč rastućoj zabrinutosti za okoliš, izgleda da će potrošnja uglja nastaviti igrati ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i industriji. The OUCH je prognozirao da će potrošnja uglja dostići najviši nivo u istoriji 2023. godine, sa više od 8.500 milijardi tona spaljenih. Trend, međutim, ukazuje na progresivno smanjenje od 2024. godine, jer obnovljivi izvori energije počinju da ga zamenjuju.
U mnogim razvijenim zemljama, kao npr Sjedinjene Američke Države, Japan i velike evropske nacije, poduzimaju snažne korake da smanje ovisnost o uglju. Sjedinjene Američke Države su, na primjer, postavile cilj eliminacije elektrana na ugalj do 2035. Slično tome, Japan, iako je još uvijek veliki potrošač, najavio je da će zatvoriti dio svojih termoelektrana do istog datuma.
Kina i Indija, iako su najveći potrošači, također su počele značajno ulagati obnovljive energije. Očekuje se da će ovisnost o uglju u Indiji naglo opasti do kraja decenije, dok je Kina najavila planove za smanjenje potrošnje kao dio svog cilja postizanja neutralnosti ugljika do 2060. godine.
Važno je naglasiti da će, iako projekcije ukazuju na smanjenje upotrebe uglja, njegova potrošnja i dalje biti relevantno pitanje u narednim godinama. Tranzicija neće biti brza ni laka, posebno u zemljama u razvoju gdje je pristup čistim tehnologijama ograničen. Međutim, uz značajno povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije i strožiju regulativu, moguće je predvidjeti globalno smanjenje korištenja ovog energenta, a time i smanjenje emisija plinova koji doprinose klimatskim promjenama.