Posljednjih godina vijesti o globalno zagrevanje y klimatske promjene eksponencijalno su porasle u medijima. Ono što su nekada bila sporadična upozorenja o pogoršanju naše klime, sada su postala svakodnevni narativ sa ozbiljnim implikacijama na planetu i život na njoj. Ne tako davno, ljudi su klimatske promjene doživljavali kao nešto katastrofalno, ali daleko. Međutim, danas je debata o klimatskoj krizi stigla do svih krajeva svijeta. Zabrinjavajuće je što učestalost i ozbiljnost klimatskih vijesti znači da se za mnoge ovo smatra normalnim ili neizbježnim, iako nije.
Klimatska kriza u brojkama
Jedan od najcjenjenijih subjekata u mjerenju i razumijevanju životne sredine, Američka nacionalna agencija za oceane i atmosferu (NOAA), je objavio alarmantne izvještaje. U svom godišnjem izvještaju za 2015. godinu istakli su da ne samo da je ta godina bila najviša temperatura do sada, već je to bila i godina u kojoj je došlo do najveće količine emisije stakleničkih plinova. staklenički plinovi do tada. Ovo izaziva opravdanu zabrinutost, s obzirom da su ovi gasovi glavni pokretači globalnog zagrevanja.
Uticaji na Arktik i okeane
Izvještaj NOAA također naglašava da Arktik Topi se neviđenom brzinom. Ova regija igra ključnu ulogu u regulaciji globalne temperature, a njeno pogoršanje moglo bi dodatno ubrzati klimatsku neravnotežu. Nadalje, primjećuje se da su okeani već apsorbirali 90% toplote generirani gasovima staklene bašte, koji ozbiljno utječu na morske ekosisteme.
Propadanje Arktika nije samo naučna statistika; Ona direktno utiče na autohtone zajednice koje zavise od ovog okruženja za svoj opstanak, pored toga što ima globalni uticaj menjajući klimatske obrasce širom sveta. Ovim tempom, predviđa se da će do kraja stoljeća veći dio arktičkog morskog leda nestati tokom ljeta.
Greenpeace zahtijeva hitne mjere
Kao odgovor na ove alarmantne podatke, ekološke organizacije poput Greenpeacea intenzivirali su svoje pozive na klimatske akcije. Tatiana Nuño, šefica kampanje Greenpeacea za energiju i klimatske promjene u Španiji, komentirala je da se ova kritična situacija mora rješavati dubokom promjenom mentaliteta. Svaka politička mjera bi trebala uključivati nuliranje emisije gasova staklene bašte prije nego što globalne temperature porastu više od 1,5 ° C.
El Međunarodni klimatski sporazum održana u Parizu u decembru 2015. godine, bila je prekretnica. Tokom ovog sporazuma postavljeni su temelji za borbu protiv klimatskih promjena na globalnom nivou, s ciljem ograničavanja globalno povećanje temperature ispod 2°C, poželjno 1,5°C. Međutim, do danas, mnoge zemlje nisu ispunile svoje obećane obaveze.
Trenutna klimatska vanredna situacija
Do danas, the klimatska hitna situacija se intenzivirao. Visoke temperature ljeti dostigle su neviđene vrhunce. Zemlje kao što su Španija, Francuska i Portugal pretrpele su ekstremne toplotne talase. Ovaj obrazac zabrinjava ne samo za zdravlje ljudi, već i za čitave ekosisteme koji su na rubu kolapsa. U 2022. u Španiji više od Umrlo je 5.876 ljudi zbog toplotnih talasa.
Fenomeni poput velikih šumskih požara Takođe su se pogoršali. 2022. zabilježena je najgora sezona šumskih požara u Španiji u ovom vijeku, sa više od Izgorjelo je 300.000 hektara. Ovi požari, pojačani ekstremnim temperaturama i dugotrajnom sušom, postali su jasan pokazatelj nekontrolisane prirode. Oni ne samo da uzrokuju uništavanje ekosistema i gubitak biodiverziteta, već i pogoršavaju kvalitet vazduha, ozbiljno utičući na zdravlje ljudi.
Hitne mjere neophodne za ublažavanje globalnog zagrijavanja
Brojni izvještaji subjekata kao što su Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naglasiti da je za ublažavanje klimatskih promjena potrebno provesti niz hitne mjere u narednim godinama. Neki od najizvodljivijih pristupa uključuju:
- Smanjenje emisije metana: Metan je moćan gas staklene bašte koji ima značajan uticaj na globalno zagrevanje. Emisije metana dolaze iz aktivnosti kao što su industrija fosilnih goriva, stočarstvo i razgradnja otpada. Prema Greenpeaceu, drastično smanjenje emisije metana moglo bi smanjiti globalne temperature za pola stepena.
- Zaustavite krčenje šuma: Nediskriminatorna sječa tropskih šuma ne samo da oslobađa ugljični dioksid pohranjen u drveću, već i smanjuje kapacitet ovih ekosistema da apsorbuju CO2 prisutan u atmosferi.
- Pošumljavanje i obnova ekosistema: Obnova oštećenih šuma i staništa ključna je za ponovno povezivanje prirodnih ciklusa koji pomažu u smanjenju utjecaja klimatskih promjena.
- Promovirajte energiju sunca i vjetra: Obnovljivi izvori energije su osnovni stub za oslobađanje od fosilnih goriva. Trenutno su solarna energija i energija vjetra jeftiniji od tradicionalnih izvora energije u mnogim zemljama i imaju ogroman potencijal da ograniče klimatske štete.
Uloga privatnog sektora i vlada
Međutim, za ovu transformaciju ne moraju biti odgovorne samo vlade. Privatni sektor takođe ima fundamentalnu ulogu u usvajanju održivih politika. Kompanije širom svijeta počinju primjenjivati strategije za postizanje neto nulte emisije, korištenjem obnovljivih izvora energije i smanjenjem upotrebe zagađujućih materijala u svojim proizvodnim procesima. Ne samo da je ovo od vitalnog značaja za klimatske promjene, već je dokazano da poboljšava i dugoročne profitne marže.
U stvari, mnoge kompanije već ulažu tehnološke inovacije i R&D&I projekti, fokusirani na stvaranje novih proizvoda i usluga koji su održiviji. Primjeri vodećih promjena uključuju precizna poljoprivreda, što omogućava optimizaciju korišćenja prirodnih resursa i tehnologija hvatanje ugljenika, koji nastoje eliminirati CO2 iz atmosfere.
Budućnost Pariskog sporazuma
Sledeći korak za čovečanstvo biće da vidi napredak Pariški sporazum i kako zemlje ispunjavaju obaveze smanjenja emisija. Kako bi se izbjegao klimatski slom, široko rasprostranjeni konsenzus navodi da globalne emisije moraju dostići vrhunac najkasnije 2030. godine i odatle početi dramatično opadati. Masivna tranzicija ka ekonomiji sa čiste energije To je osnovna osa u ovom procesu. Samo kroz ozbiljne obaveze i zajednički napor možemo se nadati da ćemo obuzdati najrazornije posljedice klimatskih promjena.
Situacija je kritična, ali postoje održiva i efikasna rješenja. Sprovođenjem konkretnih mjera, vlade i kompanije imaju odgovornost da vode planetu ka održivijoj i uravnoteženijoj budućnosti. Vrijeme je za djelovanje.