Smeće u okeanima jedan je od najvećih ekoloških problema našeg doba, rastuća prijetnja čiji je utjecaj već vidljiv na globalnoj razini. Odnos između plastičnog otpada i mora dostigao je takvu veličinu da važne međunarodne organizacije poduzimaju akciju. On Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), na primjer, pokrenuo globalnu kampanju #CleanSeas sa ciljem da se eliminišu glavni izvori smeća u okeanima do 2022.
Međutim, problem i dalje postoji, a plastika je glavni uzrok ove ekološke katastrofe. Koje se konkretne radnje poduzimaju i kakve će biti posljedice ako ne reagujemo što je prije moguće?
Ima li u moru više plastike od ribe?
Prisutnost plastike u okeanima To je alarmantno. Procjenjuje se da oko 90% ukupnog morskog otpada je plastika, brojka koja se povećava svake godine. Institucije kao što su UN tražile su od vlada da odlučno djeluju kroz politike usmjerene na njih smanjiti potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu i poboljšati sistem reciklaže.
Jedan od najšokantnijih podataka je da svake godine više od 8 miliona tona plastike do mora. To je jednako svakom minutu, cijeli kamion plastičnog smeća bačen u okeane. Ako se ovaj trend ne zaustavi, do 2050. godine u morima će biti više plastike nego ribe. Nadalje, procjenjuje se da je 99% morskih ptica će progutati plastiku zbog njihove raširene prisutnosti u morskom staništu, što uzrokuje značajna fizička oštećenja, pa čak i smrt.
Morski ekosistemi trpe ozbiljnu štetu. Trenutne studije procjenjuju ekonomsku štetu otprilike 8.000 milion dolara godišnje zbog gubitka biodiverziteta, smanjenja ribolova i uticaja sektora kao što je turizam. Turisti radije izbjegavaju plaže kontaminirane otpadom koji pluta u vodi, što ima značajan utjecaj na lokalnu ekonomiju.
„Došlo je vrijeme za rješavanje problema plastike koja šteti našim okeanima. Zagađenje ovim materijalom već kreće plažama Indonezije, taloži se na dnu okeana na Sjevernom polu i kroz prehrambeni lanac dolazi do naših stolova ”, komentirao je izvršni direktor UNEP-a Erik Solheim.
Zemlje koje najviše podržavaju ovu kampanju
Jedna od zemalja koja je najviše podržala kampanju je Urugvaj, koji se obavezao na oporezivanje vrećica za jednokratnu upotrebu. Kostarika je također implementirala upravljanje otpadom i programi edukacije o životnoj sredini kako bi se smanjila upotreba plastike i poboljšala reciklaža.
Kampanja #CleanSeas Sada ima podršku u više od 60 zemalja, a proširio se i na druge sektore poput kozmetike i hrane. U globalu, vlade rade na implementaciji zakona koji zahtijevaju od kompanija smanjite upotrebu plastike u vašim proizvodima i pakovanje. U Europi je, na primjer, Evropska unija krenula naprijed sa direktivama koje zabranjuju plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, pamučni štapići ili plastični pribor za jelo, koji zagađuju morske ekosisteme.
Krajnji cilj je smanjenje plastičnog otpada, ali i promicanje veće svijesti građana, pozivajući ih na to promijenite svoje potrošačke navike i pravilno odlagati otpad.
Kozmetika takođe zagađuje okeane
Osim plastičnih kesa, još jedan veliki problem zagađenja predstavljaju plastične mikroperle, sitne čestice koje se nalaze u kozmetičkim proizvodima i proizvodima za ličnu higijenu. Prema UNEP-u, u okeanima postoji više od 51 bilion mikroplastike. Ove male čestice su izuzetno štetne za morsku faunu, jer ih unose životinje koje ih pogrešno smatraju hranom, što ozbiljno utječe na njihovo zdravlje.
Trenutno se ulažu napori da se zabrani upotreba ovih mikrozrna, s ciljem suzbijanja uticaja na morske ekosisteme. Pokrenulo je nekoliko kozmetičkih kompanija eliminisati ove sastojke svojih proizvoda, ali je neophodan globalni napor da se potpuno iskorijeni njegova upotreba.
UNEP se nada da će objaviti konkretan napredak u borbi protiv plastike tokom predstojećih međunarodnih konferencija, kao što su Okeanska konferencija i Skupština za životnu sredinu.
Borba protiv plastike u okeanima nije samo ekološko pitanje, već i pitanje zdravlja ljudi, budući da je veliki dio mikroplastike počeo da ulazi u lanac ishrane, utičući na zdravlje miliona ljudi širom svijeta. Od suštinske je važnosti da vlade, kompanije i građani preuzmu svoju odgovornost i poduzmu hitne mjere za zaustavljanje ove krize.
Globalne kampanje poput #CleanSeas Oni su korak u pravom smjeru, ali istinska promjena će se postići samo ako svi radimo zajedno i zamijenimo plastiku održivijim materijalima, uz smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda.