Sve smo bliže zamjeni fosilna goriva putem obnovljivih izvora energije širom svijeta. Jasni primjeri ove tranzicije vidljivi su u zemljama sjeverne Evrope, koje su otišle od izgradnje naftne platforme instalirati offshore vjetroelektrane kako bi se maksimalno iskoristila energetski potencijal vjetra.
Jedan od najistaknutijih primjera je Hywind Škotska, prva plutajuća vjetroelektrana na svijetu, koju je razvila norveška javna kompanija Statoil (sada Equinor) u saradnji sa kompanijom za obnovljivu energiju iz Arapskih Emirata Masdar. Ovaj park je počeo sa radom u Sjevernom moru, 25 kilometara od obale Peterhead, Škotska, otvarajući novu eru plutajuće energije vjetra na moru.
Izazov plutajuće vjetroelektrane
Jedan od glavnih izazova energije vjetra na moru je dubina mora. U slucaju da priobalne vjetroelektrane Konvencionalno, turbine su fiksirane na morsko dno, što je održivo u područjima ispod 60 metara dubine. Međutim, prema Statoil80% optimalnih lokacija za hvatanje energije vjetra na moru nalazi se u vodama s dubinama većim od 60 metara.
Sa plutajuće turbine poput onih iz projekta Hywind, ovo ograničenje je prevaziđeno. Plutajuće turbine mogu raditi na dubinama do 500 metara, nudeći pristup većem broju područja visokog potencijala vjetra. Pet turbina projekta Hywind Škotska Imaju ukupnu visinu od 253 metri, od kojeg 78 metri Oni su pod vodom.
Tehnički detalji projekta
Razvoj Hywind Škotska Bio je to pravi inženjerski podvig. Koncept plutajuće turbine počeo je da se razvija 2001. godine, a prvo pilot testiranje izvedeno je 2009. godine sa turbinom od 2,3 MW na obali Karmoy u Norveškoj. Iz ovog iskustva, turbine su povećane do 6 MW, što je znatno povećalo njegovu veličinu i snagu.
Este plutajuća vjetroelektrana prostire se na površini od 15 četvornih kilometara i zahtijeva investiciju veću od 230 miliona eura. Da bismo razumeli veličinu turbina, dovoljno je reći da je rotori Imaju dužinu od 75 metri, što je ekvivalentno rasponu krila a Airbus A380. Svaki toranj ima turbinu dovoljno veliku da omogući dva autobusa na sprat da stanu u gondole. Nadalje, svaka od ovih turbina ima težinu od 12.000 tona.
Instalacija ovih divovskih konstrukcija predstavljala je značajan tehnički izazov. Za njihovu montažu korištena je jedna od najvećih marinskih dizalica na svijetu Saipem 7000, koji je također bio zadužen za vuču turbina do njihove krajnje lokacije u Buchan Deep, uz obalu Peterhead.
Sidrenje turbina
Jedan od najimpresivnijih aspekata ove plutajuće vjetroelektrane je bio sistem sidrenja. Svaka turbina je povezana sa tri usisna sidra, koji pružaju stabilnu podršku. Ova sidra mjere 16 metri dugačak i težak 300 tona svaki. Kroz privezni lanci de Dužine 2.400 metara i kombinovana težina od 1.200 tona, turbine ostaju stabilne čak iu teškim uslovima Sjevernog mora.
Ovaj inovativni sistem sidrenja omogućio je da se garantuje i sigurnost i efikasnost parka, što bi moglo označiti prije i poslije u razvoju vjetroelektrana na lokacijama sa većom dubinom vode.
Proizvodnja i prednosti plutajuće vjetroelektrane
Sa instaliranom snagom od 300 MW, park Hywind Škotska ima sposobnost snabdijevanja energijom 20.000 domovi. Njegov uspjeh je naveo one koji su odgovorni za projekat da gledaju u budućnost s ambicioznim planovima proširenja. Očekuje se da će u narednim godinama novi projekti omogućiti dostizanje moći 500 MW i čak 1000 MW.
Jedan od glavnih ciljeva programera je da naprave plutajuću energiju vjetra konkurentan u troškovima. Predviđeno je da, za 2030, trošak po megavatu/sat generiran plutajućim vjetroelektranama Hywind može se svesti na između 40 i 60 eura, što bi ih učinilo istinski konkurentnim na energetskom tržištu.
Uticaj na životnu sredinu i kontroverze
Uprkos ekološkim prednostima energije vjetra, ovaj projekat nije izuzet kontroverze. Ekološki kolektiv Bird Charity RSPB Scotland izrazio je svoje neslaganje sa postavljanjem vjetroelektrana u istočnim vodama Škotska, zbog mogućeg uticaja na živote morske ptice. Različite organizacije su istakle važnost nastavka revizije uticaja projekata ove veličine na životnu sredinu kako bi se garantovalo zaštita biodiverziteta.
Projekcija i budućnost plutajuće energije vjetra
Projekat Hywind Škotska To je samo početak nove ere. Očekuje se da će u narednim godinama, sjeverno more postaje ekspanzivna centar za energiju vjetra, sa sve više projekata plutajućih vjetroelektrana. Druge zemlje poput Norveške već su otvorile svoje parkove, poput onog u Hywind Tampen, namijenjen za opskrbu energijom naftnih i plinskih platformi, smanjujući emisiju CO2 značajno.
Ova vrsta tehnologije ima potencijal da revolucionira proizvodnju obnovljive energije, koristeći prednosti resursi vjetra područja u kojima ranije nije bilo moguće instalirati turbine. Zapravo, ovaj pristup je jedan od stubova u planovima nekoliko evropskih zemalja klimatska neutralnost.
Tranzicija ka čistijoj, održivijoj energiji nastavlja da se ubrzava, potaknuta projektima kao što su Hywind Škotska, koji ne samo da označavaju prekretnicu u tehnologiji vjetra, već služe i kao inspiracija za buduća ulaganja u obnovljivu energiju.