Koncept plava energija Mnogima je to još uvijek prilično nepoznato. Međutim, to je izvor alternativne i obnovljive energije koji je poslednjih godina dobio određenu važnost. Ova energija dolazi iz mešavine slatka voda rijeka sa slana voda okeana, a zasniva se na fenomenu razlike u salinitetu i poznatom osmotski pritisak. Ovaj proces stvara energiju koja se može koristiti u različite svrhe.
Šta je plava energija?
Plava energija ili osmotska energija se proizvodi miješanjem slane i slatke vode, koristeći prednost razlike u salinitetu između njih. Ovaj proces stvara a osmotski pritisak koji se može koristiti za pogon turbina i, konačno, proizvodnju električne energije. U tu svrhu izgrađeno je više od jednog eksperimentalnog postrojenja, poput prvog u Norveškoj 2009. godine, što je označilo prekretnicu u proučavanju ove tehnologije.
Proces proizvodnje plave energije prirodno se javlja u područjima gdje se rijeke ulivaju u okean, što nudi veliki potencijal da se ona iskoristi u obliku čista i obnovljiva energija. To je efikasan metod koji poštuje životnu sredinu, što pokazuje njegovu veliku atraktivnost u odnosu na druge izvore energije.
Rad plave energije
Princip koji upravlja plavom energijom zasniva se na fizičkom fenomenu koji se zove osmoza. Kada se između slatke i slane vode postavi polupropusna membrana, slatka voda teži da se kreće prema slanoj vodi kako bi uravnotežila koncentracije soli. Ovo kretanje stvara razliku pritiska u koju se, ako se pravilno koristi, može pretvoriti mehanička energija i kasnije električna energija.
Postoje dvije glavne metode za iskorištavanje plave energije:
- Odloženi osmotski pritisak (PRO): U ovoj metodi, slatka voda se potiskuje kroz membranu u slanu vodu, stvarajući visok pritisak koji pokreće turbinu i proizvodi električnu energiju.
- Reverzna elektrodijaliza (RED): Drugi pristup je razdvajanje katjona i anjona pomoću industrijskih membrana, koje stvaraju razliku napona između odjeljaka slatke i slane vode, i stvaraju električnu energiju.
Prednosti plave energije
Iako je plava energija još uvijek u eksperimentalnoj fazi, nudi nekoliko prednosti koje je čine vrlo atraktivnom opcijom kao dio miks obnovljivih izvora energije:
- Održivost: Ne emituje ugljični dioksid niti druge stakleničke plinove. Ekološki je prihvatljiv i ne mijenja kvalitet vode u blizini.
- Efikasnost: Količina proizvedene energije je značajna u odnosu na površinu koja se koristi, jer jedan kubni metar vode može proizvesti velike količine energije.
- Diskretne instalacije: Plava energetska postrojenja mogu se graditi pod zemljom ili u blizini industrijskih područja, tako da je vizuelni uticaj minimalan.
- Stalna dostupnost: Za razliku od solarne ili energije vjetra, plava energija se može proizvoditi 24 sata dnevno, sve dok postoji protok vode između rijeka i okeana.
Nedostaci i izazovi
Međutim, to nisu sve prednosti. Ova tehnologija još uvijek treba da prevlada brojne izazove prije nego što se može smatrati održivim izvorom energije velikih razmjera:
- visoka cijena: Sadašnje plave elektrane su skupe za izgradnju i održavanje jer je to još uvijek nova tehnologija.
- Uticaj na vodene ekosisteme: Ako se ne kontroliraju pravilno, biljke plave energije mogle bi promijeniti ekosisteme riječnih ušća i utjecati na morski život.
- Ograničena geografska lokacija: Može se koristiti samo u određenim područjima gdje se susreću slatka i slana voda, kao što su estuari i delte.
Plave elektrane u svijetu
Prva plava elektrana izgrađena je u Norveškoj 2009. godine, pod imenom Statkraft. Ovo postrojenje se fokusiralo na analizu rada tehnologije i poboljšanje njene efikasnosti. Iako je danas i dalje eksperimentalno, studije nastavljaju da napreduju.
U Holandiji je 2014. godine svečano otvorena još jedna pilot postrojenje s ciljem procjene pravog potencijala ove tehnologije. Prema odgovornima, plava energija bi u budućnosti mogla pokriti više od polovine energetskih potreba zemlje.
Buduće mogućnosti
Tehnološki napredak u oblasti plave energije oblikuje nove mogućnosti. Istraživači rade na novim, efikasnijim membranama i rješenjima koja minimiziraju njihov utjecaj na morske ekosisteme. Razvijaju se i eksperimentalne tehnike, kao npr nanocevi bor nitrida y el kapacitivno mešanje, koji bi mogao revolucionirati ovu tehnologiju u narednim godinama.
Kako troškovi padaju, a uticaji na životnu sredinu smanjuju, plava energija ima potencijal da igra ključnu ulogu u prelasku na čistiju energiju budućnosti, posebno u oblastima sa pristupom velikim vodnim tijelima.
Plava energija je tehnologija u nastajanju, ali s velikim potencijalom. Ako nastavi da se razvija sadašnjim tempom, u narednim godinama mogao bi postati jedan od glavnih izvora obnovljiva energija sveta.