Oporaba otpada: šta je to i kako se izvodi

  • Obrada otpada nastoji minimizirati otpad koji se šalje na deponije kroz reciklažu i dobijanje energije.
  • Postoje različite vrste oporavka: materijalne i energetske, koje nam omogućavaju da dobijemo nove proizvode ili korisnu energiju.
  • U Španiji veliki procenat otpada i dalje ide na deponije, ali oporavak raste kao tehnika održivog upravljanja.

oporaba otpada

Kada bacamo svoj otpad u različite kontejnere za selektivno sakupljanje, njima se upravlja tako da možemo iskoristiti sav mogući materijal. Trenutno, ukupni obim od čvrsti gradski otpad (MSW) koju generišemo je sve veća. Samo u Španiji se godišnje proizvede otprilike 25 miliona tona. Od ovog otpada mnogi se mogu vrednovati i oporaviti, ali drugi se, nažalost, ne mogu lako odvojiti zbog njihove složene prirode, što otežava njihovu oporabu.

Kako bi se spriječilo da veliki dio ovog otpada završi na deponiji, traži se rješenje za efikasno upravljanje. Ovaj skup procesa nazivamo oporaba otpada. Objasnićemo vam šta je to, zašto je važno i kako se sprovodi ovaj fundamentalni proces održivosti.

Šta je oporaba otpada

proces oporabe otpada

Termin oporaba otpada odnosi se na skup procesa namijenjenih davanju nove vrijednosti materijalima koji se smatraju otpadom, sprečavajući ih da završe na deponijama. Prema Evropskoj direktivi 2008/98/EC, oporaba je svaka operacija čiji je glavni cilj da otpad može poslužiti korisnoj svrsi, zamjenjujući druge materijale koji bi inače bili korišteni za ispunjavanje određene funkcije.

Od čvrstog gradskog otpada koji proizvodimo, otprilike 40% se može povratiti. Ovaj otpad izdvojen na izvoru kroz sisteme za selektivno sakupljanje (reciklažne kontejnere) odvozi se u postrojenja za tretman, gdje se njime upravlja na različite načine. Neki primjeri oporavka uključuju recikliranje materijala kao što su staklo, plastika, karton i papir, kako bi se smanjiti potrošnju sirovina i minimiziraju vađenje prirodnih resursa.

Međutim, ostalih 60% otpada nije lako oporaviti. Za njih su deponije obično krajnje odredište, iako se pokušavaju iskoristiti plinovi koji nastaju tokom njihovog razlaganja kako bi se stvorila bioplin. Ova vrsta korištenja energije je samo palijativna, s obzirom da ovaj otpad nema drugi vijek trajanja.

Oporavak otpada traži minimizirati otpad što je više moguće, obnavljanje što je više moguće materijala koji se mogu reciklirati ili ponovo upotrijebiti na neki način. Ovaj princip je usklađen sa konceptom kružna ekonomija i ima za cilj smanjenje količine otpada namijenjenog deponijama.

Vrste oporabe otpada

vrste oporabe otpada

Nema sav otpad isto odredište ili proces oporavka. U zavisnosti od vrste materijala i njegovog sastava, primenjuju se različite strategije. Glavne vrste oporabe otpada su:

  • Obnova energije: Sastoji se od spaljivanja otpada koji se ne može reciklirati kako bi se dobila energija. Ovaj proces, osim što sprečava da otpad završi na deponiji, omogućava proizvodnju korisne energije (biogas ili biometan). Primjer ovog procesa je čvrsto obnovljeno gorivo (SRF), dobiveno iz otpada koji se ne može reciklirati. Proces spaljivanja mora biti efikasan, jer se procjenjuje da li je proizvedena energija veća od one koja se koristi za sagorijevanje otpada.
  • Valorizacija materijala: To je proces kojim se materijali oporavljaju iz otpada da bi se ponovo koristili kao sirovine, kao što se događa u reciklaži stakla, plastike, papira ili kartona. Ova valorizacija smanjuje eksploataciju prirodnih resursa i smanjuje uticaj na životnu sredinu. Osim toga, organski otpad, kao što su ostaci hrane ili povrća, može biti podvrgnut procesima kao što su kompostiranje ili anaerobna digestija za stvaranje đubriva i biogasa.

Oporaba otpada u Španiji

oporaba otpada u Španiji

U Španiji, upravljanje otpadom i dalje treba poboljšati u poređenju sa nekim evropskim zemljama. Prema najnovijim studijama, a 57% otpada I dalje su namijenjeni za deponiju, što predstavlja veoma visok procenat. Cilj pravilnog upravljanja otpadom je maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost, ali Španija je iza zemalja poput Njemačke ili Danske, koje su uspjele značajno smanjiti količinu otpada koji se šalje na deponije.

Samo 9% otpada koja nastaje u našoj zemlji podvrgava se procesima spaljivanja, što takođe ukazuje da se mogućnost dobijanja energije iz otpada ne koristi na adekvatan način. Da bi se ova situacija poboljšala, potrebni su veći napori u implementaciji politika oporavka, uključujući postavljanje više postrojenja za tretman i promociju selektivnog prikupljanja otpada.

Prednosti oporabe otpada

beneficije povrata otpada

Prednosti oporabe otpada nisu samo ekološke, već i ekonomske i društvene.

  • Ekološke prednosti: Oporavak smanjuje količinu smeća koje završava na deponijama, što smanjuje zagađenje zraka, tla i vode. Nadalje, procesi povrata energije omogućavaju korištenje održivijih i čistijih metoda, kao što je dobivanje bioplina i biometana.
  • Ekonomske koristi: Ponovna upotreba materijala i povrat energije omogućavaju smanjenje ovisnosti o sirovinama, što stvara značajne uštede za kompanije. Smanjenjem otpada smanjuju se i troškovi upravljanja i odlaganja.
  • Socijalna davanja: Stvoriti nova radna mjesta koja se odnose na upravljanje otpadom i oporavak, uz osiguranje održivijeg snabdijevanja energijom za budućnost. Ovi aspekti imaju pozitivan uticaj na kvalitet života ljudi i održivost društva.

Ključna uloga oporabe otpada u okviru kružne ekonomije je ključna za garantovanje održivog razvoja. Jasno je da je, sa povećanjem stanovništva i stvaranjem otpada, ova tehnika sve relevantnija.