U junu 1992. u prvom Earth Summit, u organizaciji Ujedinjenih naroda, koncept održivi razvoj. Bio je to historijski događaj u kojem je 170 šefova država i vlada potpisalo program djelovanja za XXI vek: o Agenda 21, ključni dokument koji utvrđuje ciljeve u pravcu uravnoteženijeg razvoja. Ovaj sastanak je postavio temelje za globalnu posvećenost održivosti, cilju koji utiče na sve sektore društva.
El održivi razvoj To je pojam čija osnovna definicija leži u sposobnosti da zadovoljimo naše potrebe bez ugrožavanja dobrobiti budućih generacija. Ovo implicira odnos poštovanja sa prirodni resursi i adekvatno planiranje planetarne skale. Koncept je ključan jer se bavi time kako sadašnje odluke imaju direktan uticaj na one koje dolaze.
Ovaj koncept otkriva duboku međusobnu povezanost globalni problemi koji utiču na interakciju ljudskih društava unutar njihovog prirodnog okruženja, pokrivajući teme kao što su Ljudski razvoj, okoliš, ekonomija i solidarnost. Kako Anne-Marie Sacquet objašnjava u svom 'Svjetskom atlasu održivog razvoja', održivost nije samo ekonomski i ekološki model, već i izrazito društveni.
Stubovi održivog razvoja
El održivi razvoj Zasniva se na četiri osnovna stuba: socijalnom, ekološkom, ekonomskom i kulturnom stubu. Svaki od ovih stubova igra ključnu ulogu u načinu na koji upravljamo resursima:
- El socijalni stub Garantuje pristup osnovnim potrebama kao što su voda, hrana, obrazovanje i zdravstvene usluge, nastojeći eliminisati socijalnu nejednakost i poboljšati kvalitet života za sve bez obzira na njihovo ekonomsko stanje.
- El ekološki stub fokusira se na očuvanje i unapređenje prirodnih resursa kako bi se osiguralo da planeta zadrži svoju sposobnost da održi život. To uključuje smanjenje zagađivača, ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu biodiverziteta.
- El ekonomski stub traži model rasta koji ne ugrožava prirodne resurse, stvara bogatstvo bez štete po životnu sredinu i garantuje da su aktivnosti dugoročno ekonomski održive.
- El kulturni stub, manje poznat, ali jednako važan, čuva kulturnu raznolikost, osiguravajući da se tradicije, običaji i znanja prenose s generacije na generaciju.
Odnos između ekonomije i održivog razvoja
Jedan od velikih izazova održivi razvoj je balansiranje ekonomskog rasta sa zaštitom životne sredine. Tradicionalna ekonomija se istorijski zasnivala na intenzivnoj eksploataciji prirodnih resursa, ne uzimajući u obzir njihove granice. On Brundtland izvještaj, koji je postavio temelje konceptu održivog razvoja, istakao je ekološke posljedice do kojeg bi mogao dovesti neregulisani ekonomski rast, kao npr krčenje šuma, u kontaminacija I to gubitak biodiverziteta.
Ovaj izvještaj je označio prije i poslije u globalnoj percepciji ekonomskog rasta. Prepoznata je potreba za a održivi rast, zasnovan na upotrebi čistih tehnologija i promociji industrija koje smanjuju svoj ekološki otisak.
Ciljevi održivog razvoja (SDG)
Agenda 2030, koju su 2015. odobrile Ujedinjene nacije, ustupila je mjesto Ciljevi održivog razvoja (SDG). Postoji 17 globalnih ciljeva koji nastoje iskorijeniti siromaštvo, zaštititi planetu i osigurati prosperitet za sve. Ovih 17 ciljeva obuhvataju glavne izazove koji utiču na čovečanstvo: od kraj siromaštva do klimatske akcije. Za njegovu implementaciju potrebna je saradnja vlada, kompanija i građana sa svih strana planete.
17 ciljeva održivog razvoja
- Kraj siromaštva: Iskorijeniti glad i ekstremno siromaštvo.
- Hambre cero: Prekinuti pothranjenost i promovirati održive poljoprivredne prakse.
- Zdravlje i wellness: Osigurati zdrav život i promovirati dobrobit za sve.
- Kvalitetno obrazovanje: Osigurati pravičnu i kvalitetnu nastavu.
- Ravnopravnost spolova: Osnažiti žene i djevojke.
- Čista voda i kanalizacija: Osigurati dostupnost vode i njeno održivo upravljanje.
- Pristupačna energija koja ne zagađuje okoliš: Zajamčiti pristup čistoj i održivoj energiji.
- Pristojan rad i ekonomski rast: Promovirati održiv, inkluzivan i održiv ekonomski rast.
- Industrija, inovacije i infrastruktura: Promovirati inkluzivnu i održivu industrijalizaciju.
- Smanjenje nejednakosti: Smanjiti nejednakost unutar i između zemalja.
- Održivi gradovi i zajednice: Učinite gradove sigurnim, inkluzivnim, otpornim i održivim.
- Odgovorna proizvodnja i potrošnja: Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje.
- klimatske akcije: Poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena.
- Život u podmornici: Očuvajte i koristite okeane i mora na održiv način.
- Život kopnenih ekosistema: Zaštita, obnavljanje i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosistema.
- Mir, pravda i jake institucije: Promovirati mirna, inkluzivna i pravedna društva.
- Savezi za postizanje ciljeva: Ojačati sredstva implementacije i revitalizirati globalni savez za održivi razvoj.
Važnost održivosti u svijetu koji se mijenja
Održivi razvoj nije samo opcija, već nužnost u svijetu koji se stalno mijenja. Ljudske aktivnosti su imale dubok uticaj na planetu, a ako ne preduzmemo sada, šteta bi mogla biti nepovratna. Primjeri poput klimatske promjene I to izumiranje vrsta Podsjećaju nas da su resursi Zemlje ograničeni.
Investirajte u održiva rješenja Ne samo da ublažava ekološke probleme, već otvara ekonomske prilike. Sektor za obnovljive energije To je jasan primjer kako je moguća ravnoteža između ekonomije i održivosti. Smanjenje emisija stakleničkih plinova i razvoj novih energetskih tehnologija također su od suštinskog značaja za borbu protiv globalnog zagrijavanja.
Održivi razvoj nas poziva da razmislimo o našoj ulozi u svijetu i o tome kako naši današnji izbori utiču na sutra. Buduće generacije zaslužuju svijet pun mogućnosti i resursa. Moramo raditi zajedno, na svim nivoima društva, kako bismo osigurali da naša planeta ostane pogodna za sve.