58,2% od švicarski građani koji su učestvovali na referendumu otvorenom do 21. maja glasali su za prijedlog progresivno zatvaranje nuklearnih elektrana. Ovaj korak označava važnu tačku u energetskoj istoriji zemlje, na koju je odlučila da se kladi obnovljive energije kao što su solarna energija, vjetar, biomasa i geotermalna energija.
Odluka koju je donelo više od polovine švajcarskog stanovništva predstavlja veliku promenu za energetsku budućnost zemlje. Do sada se Švicarska uvelike oslanjala na svoje pet nuklearnih reaktora, koji proizvode otprilike trećinu električne energije u zemlji.
U tom kontekstu, vrijedno je napomenuti da su u samo četiri od 26 švicarskih kantona na izborima pobijedili pristalice nastavka korištenja nuklearne energije nakon 2050. godine. Ovu inicijativu, koja označava kraj nuklearnih elektrana u Švicarskoj, parlamentarka Zelene stranke Adele Thorens Goumaz opisala je kao “istorijski dan za državu”.
Ova promjena u energetskoj politici nastala je, dijelom, kao odgovor na rizike koje nuklearna energija predstavlja nakon katastrofe u Fukušimi. Važno je napomenuti da prijedlog zatvaranja nuklearnih elektrana ne uspostavlja određene datume za prestanak rada svakog od postrojenja.
Švicarska energetska strategija do 2050
Švajcarska vlada je istakla a dugoročna strategija za energetsku tranziciju, koja slijedi nakon rezultata referenduma. Prva faza ove strategije, koja je započela u siječnju 2018. godine, nastoji smanjiti potrošnju energije po glavi stanovnika koristeći 2000. godinu kao referencu Smanjenje od 16% do 2020 i 43% do 2035.
Odluka o zatvaranju pogona je zasnovana na sigurnosnih i ekonomskih razloga. Prema švicarskim vlastima, postrojenja moraju biti isključena kada dostignu između 50 i 60 godina korisnog vijeka, iako je ovaj datum približan.
Konkretan primjer je Nuklearna elektrana Mühleberg, koja je zatvorila svoja vrata 2019. godine nakon 47 godina rada. Demontaža postrojenja To je proces koji će trajati 15 godina a u njemu će učestvovati oko 300 radnika. Ovaj proces zatvaranja uključuje uklanjanje tona radioaktivnih materijala i osiguravanje da se njima bezbedno upravlja.
Energetska budućnost Švajcarske
Progresivno zatvaranje nuklearnih elektrana postavlja ključno pitanje: kako snabdjeti energiju koje su ove biljke proizvele. Otprilike 40% švicarske energije dolazi iz nuklearnih izvora, dok ostalih 60% dolazi iz hidroelektričnih izvora. Ovu prazninu mora popuniti nove inicijative u oblasti obnovljive energije.
Švicarska vlada je već počela promovirati izgradnju solarne i vjetroelektrane. Iako se ove tehnologije smatraju dugoročnim rješenjem, stranke kao npr Švicarska narodna stranka (SVP) Oni su doveli u pitanje njegovu održivost, tvrdeći visoku cenu i uticaj na pejzaž.
Jedan od centralnih argumenata SVP-a je da će troškovi zamjene nuklearne energije obnovljivim izvorima biti značajni. Procjenjuje se da će promjena koštati otprilike 200.000 milijardi švajcarskih franaka (183.000 milijarde evra) do 2050. Stranka takođe tvrdi da će švajcarska domaćinstva morati da plate 3.200 švajcarskih franaka više godišnje u dodatnim troškovima, nešto što je vlada odbila. Prema riječima nadležnih, ovo povećanje će biti ograničeno na 40 švajcarskih franaka godišnje zbog veća energetska efikasnost.
Globalni uticaj nuklearnog razgradnje
Švicarska se suočava s izazovom adekvatnog upravljanja nuklearni otpad koje proizvode biljke. Zemlja je usvojila rigorozne sigurnosne mjere kako bi osigurala da se ovaj otpad skladišti i tretira bezbedno. Trenutno je u toku izgradnja duboke geološke naslage u kojoj će se skladištiti radioaktivni materijali.
Demontaža je herkulovski zadatak koji zahtijeva pažnju na detalje. Svaka komponenta reaktora mora biti očišćena, izmjerena i tretirana radi pravilnog odlaganja. Neki otpad, kao npr azbest i olovne boje, komplikuju posao čišćenja, ali su švajcarske vlasti poduzele sve potrebne mjere kako bi osigurale sigurno i efikasno rastavljanje.
Ovaj proces je složen i zahtijeva više od jednostavnih tehničkih mjera. To je takođe proces koji ima međunarodne implikacije, budući da se Švicarska pridružuje ostalim evropskim zemljama poput Njemačke i Belgije koje su u procesu demontaže svojih nuklearnih elektrana.
Uklanjanje posljednjih nuklearnih elemenata iz postrojenja, kao što je već učinjeno u Mühlebergu, smanjuje nuklearne rizike na minimalne razine. Međutim, očekuje se da će završne faze ovog procesa, kao što je trajno skladištenje otpada, trajati decenijama.
Švicarska čini hrabar korak ka budućnosti obnovljive energije. Iako zatvaranje nuklearnih elektrana predstavlja izazove, napredak u čistoj energiji i tranzicija planirana do 2050. predviđaju održiviju budućnost za zemlju.