Mnogo je vijesti koje pokrećemo sa ove povezane stranice sa svim vrstama životinja koji kohabitiraju sa nama na ovoj planeti. Mnogi od njih su u alarmantnom stanju jer njihova staništa su pogođena ozbiljno rukom čovjeka.
Srceparajući primjer ovoga dogodio se kod obale Norveške, gdje je pronađen kit nasukan na 30 plastičnih kesa u stomaku. Vlasti koje su pronašle kitova odlučile su mu pomoći, ali mu je bilo nemoguće preživjeti zbog ogromne količine plastike koju je potrošio.
Ovaj incident nas ponovo stavlja ispred ozbiljni problemi zagađenja plastikom uzrokuje naše okeane. Utjecaj na morsku faunu, posebno na velike životinje kao što su kitovi, je razoran.
Zagađenje okeana plastikom
Svjetski ekonomski forum izvijestio je u decembru 2016. da ima oko 5,25 milijardi komada plastike u okeanu. Od tog ukupnog broja, 269.000 tona pluta na površini, dok još milijardu plastičnih mikrovlakana kontaminira dno okeana. Prema procjenama, do 2050. plastika u oceanu mogla bi premašiti težinu ukupnog broja riba koje naseljavaju naša mora.
Na to upozoravaju organizacije poput Plastic Change, koje se bore protiv zagađenja plastikom Nivoi plastičnog otpada u okeanima mogli bi se udvostručiti u narednoj deceniji ako se ne preduzmu drastične mjere za smanjenje upotrebe ovog materijala i poboljšanje upravljanja njime.
Slučaj kita Cuvier
Kit pronađen u Norveškoj pripadao je vrsti Cuvier, poznatoj po svojoj sposobnosti da roni na velike dubine kako bi se hranio lignjama i ribom. Ovaj kit može doprijeti dužine do 6,7 metara, i uglavnom živi u hladnim vodama, kao što su one u sjevernom Pacifiku i Atlantiku.
Predmetni primjerak prvi put je viđen na ostrvu Sotra. Naučnici su primijetili da je životinja izuzetno mršava i da joj nedostaje masnoće, što ukazuje na to da je dugo bila gladna. Jedan od vodećih norveških naučnika, dr Terje Lislevand, izrazio je tugu komentarišući da je kit mnogo patio zbog progutane plastike, što mu je izazvalo veliku bol i na kraju smrt.
Ovaj slučaj nažalost nije izolovan događaj. U mnogim obdukcijama na kitovima i drugim kitovima, pronađene su velike količine plastike u njihovim želucima. To blokira njihov probavni sistem, sprečavajući životinju da se pravilno hrani, što uzrokuje ozbiljne bolesti i, u mnogim slučajevima, smrt.
Tužan podsjetnik
Akumulacija plastičnog otpada u okeanima postala je jedan od najvažnijih problema za očuvanje morskih ekosistema. Slučajno gutanje plastike od strane morskih stvorenja oštar je podsjetnik na to nepopravljiva šteta koju ljudska bića nanose u prirodi zbog lošeg upravljanja otpadom.
Osim toga, komadići male poput mikroplastike, iako nevidljivi ljudskom oku, utječu na mnoge druge morske vrste. Mikroplastično zagađenje je teže boriti se, jer se ova vrsta plastike sporo razgrađuje i akumulira u tijelima životinja.
Ukratko, smrt ovog kita u Norveškoj samo je jedan od mnogih slučajeva koji odražavaju ozbiljnu hitnost poduzimanja strožih mjera za kontrolu obima plastičnog zagađenja u oceanima. Naučna zajednica i ekološke organizacije podstiču vlade da implementiraju efikasnije politike za smanjenje upotrebe plastike i podsticanje recikliranja.
