Upotreba grmlja kao izvora biomase za održivu energiju

  • Grmovi predstavljaju 18,5% šumskog zemljišta u Španiji, sa velikim energetskim potencijalom.
  • Projekat Enebioscrub pokazuje da je izvodljivo koristiti grmlje za proizvodnju biomase.
  • Uredno sakupljanje grmlja smanjuje rizik od požara i poboljšava biodiverzitet.

Piling kao energija

Energija biomase danas je jedan od najčešće korištenih obnovljivih izvora, posebno u spaljivanju koštica maslina, ostataka žetve i drugog poljoprivrednog otpada, što ne samo da omogućava korištenje ovih materijala koji bi inače bili rasipani, već i stvara obnovljivu energiju. U gradovima i ruralnim zajednicama, količina otpada koja se može iskoristiti za proizvodnju energije putem biomase je značajna.

Poljoprivredna gospodarstva, maslinici i druge poljoprivredne površine Oni imaju koristi od korištenja ostataka za proizvodnju ove vrste energije. Međutim, istražuje se mogućnost proširenja upotrebe biomase korištenjem manje konvencionalnog izvora energije: grmlja. Da li je moguće da grmlje može efikasno i održivo koristiti kotlove na biomasu? To je pitanje koje su počele rješavati razne evropske studije i projekti.

Grmlje kao izvor goriva

piling

Enebioscrub Riječ je o evropskom projektu koji je započeo u junu 2014., a završio u decembru 2017. godine, nakon tri i po godine istraživanja. Njegov glavni cilj bio je utvrditi da li se grmlje Iberijskog poluotoka može koristiti na ekonomski održiv i održiv način za proizvodnju energije putem biomase.

U projekat su uključeni različiti subjekti, integrišući privatne kompanije, javne institucije posvećene istraživanju i razvoju obnovljivih izvora energije, kao i zadruge i lokalna vijeća. Među njima su Sorian institut CEDER-Ciemat (Centar za razvoj obnovljive energije), Udruženje za energetsku valorizaciju biomase (Avebiom), Gestamp, Biomasa Forestal, zadruga Agresta i Gradsko vijeće Fabero, u Leonu.

Konkretno, projekt je nastojao utvrditi da li je izvodljivo i isplativo iskoristiti prednosti 10 miliona hektara grmlja u Španiji, koji predstavljaju 18,5% nešumovitog šumskog zemljišta u zemlji. Globalno, grmlje predstavlja oko 20% svjetske šumske površine, prema Ujedinjenim nacijama, što ovu biomasu čini resursom koji je do sada imao malu ili nikakvu ekonomsku vrijednost.

Ciljevi projekta

piling kao biomasa

Jedan od glavnih fokusa Enebioscrub-a bila je ideja da berba četkom treba da bude i tehnički i ekonomski održiva. U te svrhe su izvršena ispitivanja sa mašinama koje su omogućavale istovremeno čišćenje i sakupljanje biomase, što je ključno za smanjenje operativnih troškova.

Među primarnim ciljevima projekta istakli su se:

  • Smanjite ovisnost o fosilnim gorivima i učestvuju u izgradnji niskougljične ekonomije, čime se favorizuje tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.
  • Smanjite rizik od šumskih požara smanjenjem količine goriva dostupnog u šumama kroz krčenje i krčenje grmlja.
  • Promovirati održivo upravljanje šumama i ekonomski održiva u marginalnim područjima, pokazujući da korištenje ovih resursa može stvoriti radna mjesta u ruralnim zajednicama.
  • Učinite grmlje profitabilnim kao izvor energije, dajući im vrijednost na energetskom tržištu i smanjujući potrebu za pošumljavanjem.

Kroz ovaj pristup, Enebioscrub ne samo da je težio generiranju obnovljive energije, već i ublažiti rizik od šumskih požara, problem koji se ponavlja u Španiji. Gusto grmlje povećava rizik od razornih požara, pa njihovo korištenje kao biomase predstavlja dvostruko rješenje: smanjuje opterećenje zapaljivog goriva i stvara energiju.

Proces prikupljanja i testiranja

Jedna od najvažnijih tačaka projekta Enebioscrub bila je provođenje testova izvodljivosti korištenjem specijaliziranih strojeva za istovremeno čišćenje grmlja i žetve. Testiranja su vršena na različitim lokacijama, uključujući Galicija, Kastilja i Leon, i druge tačke na Iberijskom poluostrvu, skupljajući grmlje kao što su metla, vrijesak, ruža i drak.

Četka za žetvu bioenergije

Potom je prikupljena biomasa obrađena u različitim postrojenjima, kao što je fabrika peleta Biomasa Forestal u As Pontesu (Galicija), gdje je ocjenjivana efikasnost ekstrahovanih materijala pri pretvaranju u pelete. Isto tako, provedena su ispitivanja sagorijevanja u industrijskim i kućnim kotlovima, upoređujući njihove performanse s drugim vrstama biomase kao što su drvo i poljoprivredni otpad.

Grmovi su, nakon sakupljanja i obrade, klasifikovani prema sadržaju pepela, mineralima i drugim faktorima kako bi se odredio njihov energetski prinos. Utvrđeno je da mnoge vrste grmlja, kao što su vrijesak ili ruža, imaju srednje visok kvalitet u energetskom smislu. Iako je gustoća energije manja u odnosu na drvo, grmlje ima konkurentne karakteristike u pogledu cijene i brojnosti.

Ekološke i ekonomske koristi

Osim očiglednih prednosti smanjenja požara i stvaranja obnovljive energije, žetva grmlja za biomasu nudi višestruke ekološke prednosti. Promoviranjem krčenja planina i rubnih šumskih prostora smanjuje se rizik od erozije tla, poboljšava se biodiverzitet omogućavanjem regeneracije biljaka, a koriste se prostori koji bi inače bili napušteni ili skloni degradaciji.

Sa ekonomske tačke gledišta, korištenje grmlja kao resursa biomase otvara novi put prihoda za vlasnike zemljišta i upravitelje šuma, istovremeno doprinoseći dekarbonizacija evropskog energetskog sistema. U skladu sa ciljevima EU o zelenoj ekonomiji i smanjenju emisije gasova staklene bašte, ove vrste projekata pomažu u stvaranju održivijeg energetskog sistema koji je manje ovisan o fosilnim gorivima.

Nadalje, budući da se proizvodi lokalno, transport prikupljene biomase ima minimalan utjecaj na ugljični otisak, što je ključni aspekt za održavanje ekoloških prednosti ove vrste energije.

Zaključci projekta i budućnost bioenergije

šumska biomasa

Nakon nekoliko godina testiranja, pokazalo se da grmlje može biti održiva opcija za proizvodnju energije putem biomase, pod uvjetom da se provodi adekvatno upravljanje i uzme u obzir lokalna dinamika ekosistema. Rezultati su pokazali da uredno i planirano čišćenje nije samo održivo, već može poboljšati kvalitet tla i spriječiti požare, minimizirajući rizik u kratkom i dugoročnom periodu.

Projekat Enebioscrub također je naglasio potrebu za javnom administracijom podržavaju ove projekte kroz investicije koje omogućavaju nabavku efikasnije mašinerije i implementaciju politika koje promovišu sveobuhvatnu upotrebu grmlja. Isto tako, istaknuta je važnost kombiniranja ove prakse s drugim tradicionalnim namjenama kao što su pčelarstvo, šumarstvo i proizvodnja gljiva.

Kapacitet grmlja do fiksirati ugljik i regenerirati biomasu velikom brzinom To ih također čini ključnom opcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Kako se politike bioekonomije šire i dekarbonizacija dobija na značaju, upotreba grmlja kao biomase će vjerovatno nastaviti da bude polje koje se širi u energetskom sektoru.

Uspjeh projekata kao što je Enebioscrub otvara vrata za više trenutno neiskorištenih područja kako bi doprinijeli evropskom energetskom miksu, favorizujući tranziciju ka održivijim i pristupačnijim oblicima energije.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.