Energija biomase danas je jedan od najčešće korištenih obnovljivih izvora, posebno u spaljivanju koštica maslina, ostataka žetve i drugog poljoprivrednog otpada, što ne samo da omogućava korištenje ovih materijala koji bi inače bili rasipani, već i stvara obnovljivu energiju. U gradovima i ruralnim zajednicama, količina otpada koja se može iskoristiti za proizvodnju energije putem biomase je značajna.
Poljoprivredna gospodarstva, maslinici i druge poljoprivredne površine Oni imaju koristi od korištenja ostataka za proizvodnju ove vrste energije. Međutim, istražuje se mogućnost proširenja upotrebe biomase korištenjem manje konvencionalnog izvora energije: grmlja. Da li je moguće da grmlje može efikasno i održivo koristiti kotlove na biomasu? To je pitanje koje su počele rješavati razne evropske studije i projekti.
Grmlje kao izvor goriva
Enebioscrub Riječ je o evropskom projektu koji je započeo u junu 2014., a završio u decembru 2017. godine, nakon tri i po godine istraživanja. Njegov glavni cilj bio je utvrditi da li se grmlje Iberijskog poluotoka može koristiti na ekonomski održiv i održiv način za proizvodnju energije putem biomase.
U projekat su uključeni različiti subjekti, integrišući privatne kompanije, javne institucije posvećene istraživanju i razvoju obnovljivih izvora energije, kao i zadruge i lokalna vijeća. Među njima su Sorian institut CEDER-Ciemat (Centar za razvoj obnovljive energije), Udruženje za energetsku valorizaciju biomase (Avebiom), Gestamp, Biomasa Forestal, zadruga Agresta i Gradsko vijeće Fabero, u Leonu.
Konkretno, projekt je nastojao utvrditi da li je izvodljivo i isplativo iskoristiti prednosti 10 miliona hektara grmlja u Španiji, koji predstavljaju 18,5% nešumovitog šumskog zemljišta u zemlji. Globalno, grmlje predstavlja oko 20% svjetske šumske površine, prema Ujedinjenim nacijama, što ovu biomasu čini resursom koji je do sada imao malu ili nikakvu ekonomsku vrijednost.
Ciljevi projekta
Jedan od glavnih fokusa Enebioscrub-a bila je ideja da berba četkom treba da bude i tehnički i ekonomski održiva. U te svrhe su izvršena ispitivanja sa mašinama koje su omogućavale istovremeno čišćenje i sakupljanje biomase, što je ključno za smanjenje operativnih troškova.
Među primarnim ciljevima projekta istakli su se:
- Smanjite ovisnost o fosilnim gorivima i učestvuju u izgradnji niskougljične ekonomije, čime se favorizuje tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.
- Smanjite rizik od šumskih požara smanjenjem količine goriva dostupnog u šumama kroz krčenje i krčenje grmlja.
- Promovirati održivo upravljanje šumama i ekonomski održiva u marginalnim područjima, pokazujući da korištenje ovih resursa može stvoriti radna mjesta u ruralnim zajednicama.
- Učinite grmlje profitabilnim kao izvor energije, dajući im vrijednost na energetskom tržištu i smanjujući potrebu za pošumljavanjem.
Kroz ovaj pristup, Enebioscrub ne samo da je težio generiranju obnovljive energije, već i ublažiti rizik od šumskih požara, problem koji se ponavlja u Španiji. Gusto grmlje povećava rizik od razornih požara, pa njihovo korištenje kao biomase predstavlja dvostruko rješenje: smanjuje opterećenje zapaljivog goriva i stvara energiju.
Proces prikupljanja i testiranja
Jedna od najvažnijih tačaka projekta Enebioscrub bila je provođenje testova izvodljivosti korištenjem specijaliziranih strojeva za istovremeno čišćenje grmlja i žetve. Testiranja su vršena na različitim lokacijama, uključujući Galicija, Kastilja i Leon, i druge tačke na Iberijskom poluostrvu, skupljajući grmlje kao što su metla, vrijesak, ruža i drak.
Potom je prikupljena biomasa obrađena u različitim postrojenjima, kao što je fabrika peleta Biomasa Forestal u As Pontesu (Galicija), gdje je ocjenjivana efikasnost ekstrahovanih materijala pri pretvaranju u pelete. Isto tako, provedena su ispitivanja sagorijevanja u industrijskim i kućnim kotlovima, upoređujući njihove performanse s drugim vrstama biomase kao što su drvo i poljoprivredni otpad.
Grmovi su, nakon sakupljanja i obrade, klasifikovani prema sadržaju pepela, mineralima i drugim faktorima kako bi se odredio njihov energetski prinos. Utvrđeno je da mnoge vrste grmlja, kao što su vrijesak ili ruža, imaju srednje visok kvalitet u energetskom smislu. Iako je gustoća energije manja u odnosu na drvo, grmlje ima konkurentne karakteristike u pogledu cijene i brojnosti.
Ekološke i ekonomske koristi
Osim očiglednih prednosti smanjenja požara i stvaranja obnovljive energije, žetva grmlja za biomasu nudi višestruke ekološke prednosti. Promoviranjem krčenja planina i rubnih šumskih prostora smanjuje se rizik od erozije tla, poboljšava se biodiverzitet omogućavanjem regeneracije biljaka, a koriste se prostori koji bi inače bili napušteni ili skloni degradaciji.
Sa ekonomske tačke gledišta, korištenje grmlja kao resursa biomase otvara novi put prihoda za vlasnike zemljišta i upravitelje šuma, istovremeno doprinoseći dekarbonizacija evropskog energetskog sistema. U skladu sa ciljevima EU o zelenoj ekonomiji i smanjenju emisije gasova staklene bašte, ove vrste projekata pomažu u stvaranju održivijeg energetskog sistema koji je manje ovisan o fosilnim gorivima.
Nadalje, budući da se proizvodi lokalno, transport prikupljene biomase ima minimalan utjecaj na ugljični otisak, što je ključni aspekt za održavanje ekoloških prednosti ove vrste energije.
Zaključci projekta i budućnost bioenergije
Nakon nekoliko godina testiranja, pokazalo se da grmlje može biti održiva opcija za proizvodnju energije putem biomase, pod uvjetom da se provodi adekvatno upravljanje i uzme u obzir lokalna dinamika ekosistema. Rezultati su pokazali da uredno i planirano čišćenje nije samo održivo, već može poboljšati kvalitet tla i spriječiti požare, minimizirajući rizik u kratkom i dugoročnom periodu.
Projekat Enebioscrub također je naglasio potrebu za javnom administracijom podržavaju ove projekte kroz investicije koje omogućavaju nabavku efikasnije mašinerije i implementaciju politika koje promovišu sveobuhvatnu upotrebu grmlja. Isto tako, istaknuta je važnost kombiniranja ove prakse s drugim tradicionalnim namjenama kao što su pčelarstvo, šumarstvo i proizvodnja gljiva.
Kapacitet grmlja do fiksirati ugljik i regenerirati biomasu velikom brzinom To ih također čini ključnom opcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Kako se politike bioekonomije šire i dekarbonizacija dobija na značaju, upotreba grmlja kao biomase će vjerovatno nastaviti da bude polje koje se širi u energetskom sektoru.
Uspjeh projekata kao što je Enebioscrub otvara vrata za više trenutno neiskorištenih područja kako bi doprinijeli evropskom energetskom miksu, favorizujući tranziciju ka održivijim i pristupačnijim oblicima energije.