Prema predviđanjima, kvota će biti popunjena sa Veći procenat mogući popust s obzirom na cijenu investicije.
Treća velika aukcija obnovljivih izvora energije i njen regulatorni okvir
U srijedu, 26. jula 2017. godine, Vlada je proslavila treći major aukcija obnovljive energije, čime se nadao da će gotovo u potpunosti ispuniti ciljeve plana Evropske unije za 2020. Na ovoj aukciji 3.000 megavata (MW) od energija između vjetroelektrana i fotonaponskih energetskih projekata. Ministarstvo energetike je ostavilo otvorenu mogućnost proširenja ovog kapaciteta na osnovu diskrecionih kriterijuma samog Ministarstva.
Kontekst u kojem je ova aukcija održana obilježen je nizom faktora, kako zakonodavnih tako i ekonomskih. Od moratorijuma na instalaciju novih obnovljivih izvora energije iz 2012. godine, sektor je doživio značajnu transformaciju potaknutu revizijom režima naknada. Sistem bonusa je napušten u korist a razumnu naknadu tokom cijelog vijeka trajanja obnovljivih objekata.
Regulatorni okvir je upotpunjen specifičnim propisima kao npr Kraljevski dekret 960/2020 I to Naručite TED/1161/2020. Ovim je uspostavljen ekonomski režim za obnovljivu energiju, poznat kao “ekonomski režim obnovljive energije (REER)” i kalendar aukcija, respektivno. U tom smislu, aukcija 2022. za tehnologije kao što su biomasa i distribuirani solarni fotonapon odražava važnost obnovljivih izvora energije kao ekonomskog i društvenog pokretača, posebno u ruralnim područjima.
Rezultati prethodnih aukcija i očekivanja za treće izdanje
Na dvije prethodne aukcije koje je organizovala Vlada Forestaliji je dodijeljen značajan obim megavata. Ova kompanija je bila veliki pobjednik i na prvoj i na drugoj aukciji, a očekivalo se i njeno učešće na trećem pozivu.
Na prethodnoj aukciji, održanoj u maju 2017. godine, ponuđeno je 2.000 MW, uz mogućnost proširenja na 3.000 MW ukoliko bi cijene bile konkurentne. Konačno, dodeljeni kapacitet je premašio pomenutih 2.000 MW, što je bio uspeh u pogledu konkurentnosti. Gamesa, na primjer, postigao 206 MW, dok Plinski prirodni Fenosa dodijeljeno je oko 600 MW, i Enel Green Power Španija, podružnica Endese, dobila je još 500 MW.
Nisu svi veliki glumci bili uspješni. Iberdrola, iako je jedan od glavnih agenata na tržištu obnovljivih izvora energije, nije mogao dobiti nijedan od blokova u kojima je učestvovao u ponudi.
Debata: vjetar ili fotonapon?
Jedna od tačaka o kojima se najviše raspravljalo na ovoj trećoj aukciji bila je konkurencija između energije vjetra i fotonapona. Dok je na prethodnoj aukciji solarna energija jedva dobila 1% dodijeljenih MW, ovoga puta se očekivalo da će solarni projekti konačno doći u igru sa većim značajem. Uprkos tome, postojao je konsenzus da će se ponoviti ono što su analitičari nazvali "pritiskom konkurencije". Kako je izvijestilo nekoliko udruženja u fotonaponskom sektoru, aukcijski sistem za preklapanje prednosti favorizirao je projekte koji su proizvodili električnu energiju više sati, što je kriterij koji je neizbježno koristio energiji vjetra.
Utjecaj aukcije na solarnu energiju
Solarni fotonaponski sektor, koji je do tada bio marginaliziran u smislu instalisanog kapaciteta, suočio se s novim scenarijem. Fotonaponska udruženja oštro su kritikovala sistem nagrađivanja, koji im je ozbiljno ograničio mogućnosti u pogledu energije vjetra. Međutim, za ovu treću aukciju, jedan od elemenata koji bi išli u korist fotonaponske energije bio je nedostatak vjetroelektrana koji bi mogli ponuditi konkurentne popuste. Procijenjeno je da je ostalo jedva 1.000 MW energije vjetra sa dovoljnim kapacitetom da se takmiči u pogledu cijena, što je otvorilo vrata za oko 2.000 MW fotonaponske energije da uđe u igru.
Forestalijina uloga na trećoj aukciji
Kao što smo ranije spomenuli, Aragonska kompanija Forestalia Pojavio se kao jedan od glavnih protagonista prethodnih aukcija obnovljivih izvora energije. Osnovana 2011. godine, ali sa velikom poslovnom istorijom u oblasti obnovljivih izvora energije od 90-ih, Forestalia ima više projekata u oblasti energije vetra i energetskih useva, kako u Španiji, tako iu drugim zemljama.
Jedna od najvećih opklada Forestalije je izgradnja najveće fabrike peleta i sečke u zemlji, koja se nalazi u aragonskom gradu Erla. Pored svoje osnovne uloge u energiji vjetra, Forestalia se također odlučila za druge obnovljive izvore energije, kao što je biomasa, sa projektima u Aragonu, Zajednici Valensije i Andaluziji.
Aukcija pod lupom Narodnog suda
Transparentnost procesa aukcije nije prošla bez kontroverzi. Stvar je izneta pred Nacionalna publika by the Španska fotonaponska unija (Unef), koji je podnio tužbu Vrhovnom sudu navodeći da je sistem otvoreno favorizirao energiju vjetra, u onome što je trebalo da bude neutralna aukcija između različitih obnovljivih izvora. Vrhovni sud je, sa svoje strane, odlučio da dio spisa pošalje Državnom sudu kako bi analizirao aukciju i, tačnije, ministarsko rješenje Ministarstva energetike.
Napredak biomase na aukcijama
Treća aukcija 2022. godine istakla se po snažnoj posvećenosti upravljive tehnologije kao što je energija biomase. Tokom poziva su nagrađeni 146 MW biomase, tehnologija koja, iako obično nudi nešto više cijene od fotonaponskih ili vjetroelektrana, ima prednost u tome što se može upravljati. Odnosno, biomasa ima sposobnost proizvodnje energije bez obzira na vremenske uslove, što je čini mnogo vrednijom imovinom za stabilnost električnog sistema.
Prosječna dodijeljena cijena biomase na ovoj aukciji je bila 93,09 €/MWh, sa najviše 108,19 €/MWh i minimalno 72,38 €/MWh. Među nagrađenim kompanijama istakli su se veliki igrači u sektoru, kao npr Acciona (50 MW), Reolum (46 MW) i Hunosa (50 MW).
Distribuirana fotonaponska solarna energija: predanost lokalnom učešću
Jedno od najpozitivnijih iznenađenja treće aukcije bila je dodjela 31 MW za projekte distribuirane solarne fotonaponske energije. Ova tehnologija, koja se nalazi na pola puta između vlastite potrošnje i centralizirane proizvodnje, bila je veliki uspjeh u smislu učešća građana i lokalnog upravljanja. To su manji sistemi, snage manje od 5 MW, što im omogućava da se integrišu u niskonaponsku električnu mrežu i generišu dodatnu društvenu i ekonomsku vrijednost kada se implementiraju u urbanim ili ruralnim centrima u blizini centara potrošnje.
Maksimalna dodijeljena cijena za distribuiranu fotonaponsku energiju je bila 62,5 €/MWh, dok je minimum iznosio 44,98 €/MWh. MITECO je istakao važnost ove tehnologije za demokratizaciju španskog elektroenergetskog sistema, favorizujući učešće građana i malih preduzeća, koji mogu imati koristi od modela sopstvene potrošnje.
- Acciona i Reolum vode u biomasi sa nagradama od 50 MW i 46 MW respektivno.
- 31 MW je dodijeljeno lokalnim distribuiranim solarnim fotonaponskim projektima.