Uzroci i posljedice globalnog krčenja šuma i njegov utjecaj na okoliš

Krčenje šuma izravna je posljedica ljudskih aktivnosti koji masovno opustoši šume i džungle Zemlje. Šteta koju ovo stvara ogromna je kako na lokalnom, regionalnom, tako i na planetarnom nivou.

Danas šume i džungle širom svijeta Oni i dalje pokrivaju 30% ukupne Zemljine površine. Međutim, veliki otkosi veličine Paname gube se svake godine zbog krčenja miliona hektara. Koji su uzroci i posljedice ovog krčenja šuma?

Krčenje šuma i džungle širom svijeta

Ljudska bića treba da zauzmu teritoriju za svoje ekonomske aktivnosti, kao što su naselja, industrije, poljoprivredna istraživanja, između ostalog. godinu za godinom, milioni hektara su očišćeni promijeniti namjenu zemljišta i izvući vrijedno drvo za proizvodnju proizvoda, poput namještaja i papira. Ovaj tempo krčenja šuma je toliko brz da bi, ako se nastavi, tropske šume i prašume mogle potpuno nestati u narednih sto godina.

Osim dobivanja papira, sječa drveća ima mnogo drugih razloga. Na primjer, potražnja za zemljom za usjeve i stoku je brzo rasla. Ovo je posebno istinito u zemljama poput Brazila, gdje su veliki dijelovi Amazona očišćeni za proizvodnju soje i mesa. Poljoprivrednici također zavise od sječe kako bi prehranili svoje porodice, koristeći metode kao što su samostalno poljoprivredno gospodarstvo ili sistem kose i sagorevanja.

Drugi važan izvor pritiska na šume je velike komercijalne sječe. Ova industrija nudi proizvode za globalno tržište papira i drvne celuloze. Međutim, ova praksa je odgovorna za uništavanje bezbrojnih šuma godišnje. Još ozbiljnije su aktivnosti ilegalne sječe, koje obično stvaraju velike uticaje na lokalne ekosisteme, utičući i na floru i faunu.

Usluge koje nude šume i džungle

Krčenje šuma ne utiče samo na lokalne ekosisteme. Kada se šume uklone kako bi se napravilo mjesto za poljoprivredu ili urbanizaciju, sposobnost Zemlje da regulira klimu i njen hemijski sastav također se dramatično smanjuju. Drveće igra ključnu ulogu u proizvodnji kiseonik, jer apsorbuju ugljen-dioksid (CO2) tokom fotosinteze.

Danas naučnici istražuju načine za hvatanje i skladištenje CO2 za borbu protiv klimatskih promjena, ali najefikasnija metoda već postoji u prirodi: naše šume i džungle. Osim što regulira klimu, drveće također obezbjeđuje staništa za nevjerovatnu raznolikost vrsta, od sisara do insekata. Krčenje šuma uništava ova staništa, fragmentirajući čitave ekosisteme i narušavajući složene biološke mreže.

Još jedna ključna usluga koju šume pružaju je hidrološki ciklus. Drveće upija vodu kroz svoje korijenje i ispušta je u atmosferu kroz transpiraciju. Ovaj ciklus pomaže u održavanju ravnoteže vlage i regulaciji padavina, izbjegavajući poplave i ekstremne suše. Uklanjanje šuma ne utiče samo na dostupnost slatke vode, već i ubrzava gubitak plodnog tla. Bez zaštite drveća, tla postaju osjetljivija na eroziju i gube vrijedne hranjive tvari.

Odnos šuma i režima padavina

Jedna od najvažnijih funkcija drveća je evapotranspiracija, proces kojim se velike količine vode kreću iz zemlje u atmosferu kroz lišće drveća. Ovaj ciklus je od vitalnog značaja za padavine, jer se vodena para kondenzuje i formira oblake koji potom stvaraju padavine. Bez vegetacionog pokrivača koji pružaju šume, režim padavina je ozbiljno pogođen.

Kada padne padavine, posljedice po biodiverzitet i poljoprivredu su katastrofalne. Regije bez drveća rizikuju da postanu pustinje, jer tlo gubi sposobnost zadržavanja vode. Dezertifikacija ne samo da utiče na lokalnu floru i faunu, već i ugrožava ljudske zajednice smanjujući dostupnost vode za piće.

Glavni uzroci krčenja šuma

Uzroci krčenja šuma značajno variraju između regiona, ali glavni faktori su poljoprivredna ekspanzija, stoku, sječu drva i požare. U mnogim područjima farmeri krče šume kako bi stvorili obradive površine ili pašnjake za stoku. Sve veća potražnja za palminim uljem, sojom i govedinom dovela je do uništavanja ogromnih površina prašuma u Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji i Africi.

Promjena korištenja zemljišta za poljoprivredu također istiskuje hiljade vrsta. Šumski požari, često namijenjeni za krčenje zemljišta, su još jedan važan uzrok i u mnogim slučajevima izmiču kontroli, pogoršani klimatskim promjenama i produženim periodima suše. Ovi požari ne samo da uništavaju vegetaciju, već uvelike doprinose i emisiji CO2.

Krčenje šuma Amazone

Amazonski basen, poznat kao pluća planete, je pod stalnom prijetnjom zbog napretka krčenja šuma. Ova ogromna regija, dom za skoro 10% svjetske biodiverziteta, bila je podvrgnuta masovnom uništenju kako bi se napravio put za uzgoj stoke i poljoprivrednu eksploataciju.

Brazil, najveća južnoamerička država, također je glavni krivac za krčenje šuma u regionu. Ekstenzivni uzgoj stoke i uzgoj soje glavni su pokretači sječe u Amazoniji. Tropska vegetacija širom svijeta zarobljava više od 200,000 milijardi tona ugljenika godišnje. Međutim, uništavanje ovih ekosistema znači vraćanje ogromnih količina ugljika u atmosferu, doprinoseći globalnim klimatskim promjenama.

Krčenje šuma u Španiji?

U Španiji je poslednjih decenija došlo do porasta šumskih površina. Za razliku od drugih regiona sveta, Španija je povećala svoj šumski pokrivač za 20% u poslednjih sto godina. To je dijelom posljedica smanjenog pritiska u poljoprivredi, jer je Evropa počela da uvozi veći dio svoje hrane.

Iako je ovo povećanje šumske površine pozitivan znak, to ne znači uvijek da su šume bogate biodiverzitetom. Zapaženo je, na primjer, da šume zasađene radi pošumljavanja često nemaju biološku raznolikost i da imaju nisku rekreativnu vrijednost.

Posljedice krčenja šuma

Posljedice krčenja šuma su razorne na globalnom nivou. Gubitak šuma povećava emisije gasova staklene bašte, intenzivirajući klimatske promjene. Nadalje, krčenje šuma doprinosi gubitku biodiverziteta. Kako životinjska i biljna staništa nestaju, mnoge vrste se suočavaju s izumiranjem.

Erozija tla je još jedna značajna posljedica. Tla bez vegetacije postaju podložnija eroziji, gubeći bitne hranjive tvari za rast biljaka. U mnogim slučajevima, degradirana tla više ne mogu podržavati poljoprivrednu aktivnost, stvarajući povećan pritisak na preostale šumske površine.

Konačno, krčenje šuma utiče i na ljudske zajednice. Procjenjuje se da oko 25% svjetske populacije Za život direktno zavisi od šumskih resursa. Nediskriminatorna sječa drveća može dovesti do prisilne migracije autohtonih naroda i sukoba oko korištenja zemljišta.

Kako 21. vijek napreduje, borba protiv krčenja šuma postala je ključni izazov u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Pored lokalnih akcija, međunarodni napori poput onih koje promovira UN nastoje promovirati održivo upravljanje šumskim resursima i obnovu oštećenih područja. Za postizanje ovih ciljeva neophodna je suradnja između vlada, organizacija i društva općenito.