Koliko baterije zagađuju i kako to izbjeći: sve što trebate znati

  • Baterije mogu kontaminirati vodu i tlo otrovnim metalima kao što su živa i olovo.
  • Pravilno recikliranje i upotreba punjivih baterija su ključni za smanjenje zagađenja.
  • Jedna živina baterija može kontaminirati do 600.000 litara vode.

električne baterije

Iako je upotreba baterija sve manja, kontaminacija baterije To ostaje zabrinjavajuće pitanje. Baterije sadrže teške metale i otrovne elemente koji mogu uzrokovati ozbiljnu štetu okolišu i ljudskom zdravlju ako se njima ne rukuje na odgovarajući način. Na primjer, živina baterija može kontaminirati do 600.000 litara vode za piće, uzrokujući razorne posljedice. Ova tema navela je mnoge ljude da se zapitaju: Koliko baterije zagađuju?

U ovom članku ćemo raščlaniti koliko baterije zagađuju i šta možemo učiniti da izbjegnemo ovaj globalni ekološki problem.

Stanje kontaminacije baterije

koliko baterije zagađuju

Baterije sadrže opasne materije kao što su živa, olovo, litijum i kadmijum. U mnogim slučajevima, ove supstance su veoma toksične i bioakumulativne, što znači da se akumuliraju u lancu ishrane i štete i ljudima i ekosistemima. Samo 40 alkalnih baterija moglo bi kontaminirati 6,5 miliona litara vode, što je ekvivalentno veličini olimpijskog bazena.

Živa je posebno štetna. Sposoban je da izazove ozbiljne bolesti kao što su rak i neurološki poremećaji. Osim toga, nakon što procuri u okolinu, može se akumulirati u tkivima ribe, utičući na lanac ishrane. Živa se ne degradira, opstaje u životnoj sredini i utiče na vodene i kopnene ekosisteme tokom dugog vremenskog perioda.

S druge strane, olovo, koje je također prisutno u nekim baterijama, je neurotoksični metal koji može uzrokovati ozbiljna oštećenja nervnog sistema, bubrega i reproduktivnog sistema i kod ljudi i kod životinja. Nakon što se ispusti u okoliš, može se prenositi zrakom i zalijepiti za čestice prašine, zagađujući tlo i podzemne vode.

Litijum je još jedan metal koji možemo pronaći u baterijama, posebno u punjivim. Litijum je neurotoksičan i toksičan za bubrege. Kada se čestice litija udahnu ili progutaju, mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući plućni edem, depresiju miokarda i u ekstremnim slučajevima smrt.

Konačno, imamo kadmijum, kancerogen metal koji može izazvati ozbiljna oštećenja pluća kada se udiše i oštećenje bubrega kada se proguta. Mnoge baterije koje sadrže kadmijum odlažu se na pogrešan način, što može dovesti do kontaminacije zemlje i vode.

Uticaj na vodu i ekosistem

rabljene baterije

Uticaj baterija na vodene ekosisteme je alarmantan. Kao što smo spomenuli, jedna živina baterija može kontaminirati do 600.000 litre vode, što je ekvivalentno vodi koju bi osoba konzumirala tokom čitavog života. Alkalne baterije, iako manje toksične od živinih baterija, takođe mogu izazvati ozbiljan udar, kontaminirajući do 167.000 litara vode.

Kada se baterije odlažu na deponije ili kućni otpad, toksični elementi koje sadrže, kao što su olovo, kadmijum ili nikl, polako se oslobađaju kada dođu u kontakt sa kišnicom. Ovaj proces uzrokuje ispiranje teških metala u tlo i, konačno, u vodonosnike, zagađujući izvore pitke vode koji opskrbljuju čitave populacije.

Osim toga, ribe i drugi vodeni organizmi mogu apsorbirati teške metale oslobođene iz odbačenih baterija u vodenim tijelima. Kada ljudi konzumiraju ribu kontaminiranu ovim metalima, zdravstveni problemi mogu biti katastrofalni. Živa je, na primjer, poznata kao moćan neurotoksin koji može utjecati na mozak i nervni sistem, posebno kod djece i fetusa u razvoju.

Olovo prisutno u baterijama također lako ispire u vodu. Jednom u sistemu podzemnih voda može biti izuzetno teško ukloniti ga, a olovo može ostati u životnoj sredini vekovima. Čak i pri niskim koncentracijama, olovo je toksično za ljude i životinje i povezano je s teškoćama u učenju, urođenim manama i razvojnim poremećajima u djetinjstvu.

Koliko baterije zagađuju?

reciklaža baterija

Mnogi uređaji koje svakodnevno koristimo, kao što su MP3 plejeri, kamere i daljinski upravljači, ovise o baterijama da rade. Međutim, kada se baterije odlažu na pogrešan način, one stvaraju ogromnu količinu zagađenja u okolišu. Mala gomila može izgledati bezopasno, ali njen kumulativni uticaj je razoran.

Da bismo vam dali jasniju predstavu o veličini problema, ovdje vam pokazujemo tabelu s razinama kontaminacije različitih tipova baterija:

  • Merkur baterija: 600.000 litara vode.
  • Alkalna baterija: 167.000 litara vode.
  • Stog srebrnog oksida: 14.000 litara vode.
  • Uobičajena baterija: 3.000 litara vode.

Razlog za ovu visoku stopu kontaminacije je sporo raspadanje materijala koji čine baterije. Budući da su na deponijama ili spalionicama, baterije ispuštaju svoje teške metale u životnu sredinu i, budući da ne postoje prirodni mehanizmi za razgradnju ovih materijala, zagađivači ostaju aktivni u ekosistemu stotinama ili čak hiljadama godina.

Dodatno, procjenjuje se da eksterijer hrpe može potrajati do 100 godina da se potpuno razgradi, a za to vreme se njegov hemijski sadržaj progresivno oslobađa u okolinu.

Rješenja za izbjegavanje kontaminacije baterije

kontaminacija od odbačenih baterija

Rješenje zagađenja baterija ne zavisi samo od potrošača i načina na koji ih odlažu, već i od proizvođača, koji moraju poduzeti ekološki odgovornije mjere. U nastavku ističemo neke efikasne načine za smanjenje uticaja baterija na životnu sredinu.

  • Ohrabrite pravilno recikliranje: Nikada ne bacajte baterije u uobičajeno smeće. Uvijek potražite posebna mjesta za prikupljanje istrošenih baterija, jer postoje specijalizirani sistemi koji se mogu nositi s metalima i opasnim otpadom.
  • Koristite punjive baterije: Punjive baterije mogu zamijeniti do 300 baterija za jednokratnu upotrebu. Osim toga, imaju duži vijek trajanja i dugoročno stvaraju manje otpada, što ih čini mnogo ekološki prihvatljivijom alternativom.
  • Kupujte proizvode koji ne zahtijevaju baterije: Ako je moguće, birajte uređaje koji rade priključeni na električnu struju ili koji se napajaju solarnom energijom.
  • Nemojte paliti i ne bacati baterije u vodu: Bacanje baterija u vodena tijela jedna je od najopasnijih praksi, jer se teški metali brzo otapaju u vodi, zagađujući prirodne izvore i potencijalno utičući na cijeli lanac ishrane.

Još jedan važan korak bio bi podizanje svijesti o utjecaju krivotvorenih baterija. Ova vrsta baterija ne samo da ima kraći vijek trajanja, već i njegove komponente ne prolaze adekvatne kontrole kvaliteta, što povećava rizik od kontaminacije. Izbjegavanje kupovine lažnih baterija jedna je od mnogih akcija koje potrošači mogu poduzeti kako bi zaštitili okoliš.

Regulacija i reciklaža baterija širom svijeta

kontaminacija od odbačenih baterija

Vlade u različitim dijelovima svijeta već su implementirale zakone koji reguliraju korištenje i odlaganje baterija. Na primjer, u Evropskoj uniji postoji direktiva o baterijama koja zahtijeva od proizvođača da financiraju programe recikliranja i osiguraju da se baterijama bezbedno rukuje na kraju njihovog životnog veka.

Na drugim mjestima, poput Sjedinjenih Država i nekih zemalja Latinske Amerike, promovirani su slični propisi. Na primjer, u Paragvaju, Zakon br. 5.882/17 se bavi sveobuhvatno upravljanje baterijama, razvrstavajući odgovornosti u rasponu od proizvođača do opština kako bi se osiguralo pravilno odlaganje.

U Španiji se procjenjuje da se oko 37% svih potrošenih baterija reciklira. Iako se ta brojka čini ohrabrujućom, važno je zapamtiti da bi cilj trebao biti dostizanje 75%. Osim toga, mnogi materijali koji se nalaze u baterijama mogu se ponovno upotrijebiti nakon recikliranja, što smanjuje potrebu za vađenjem novih prirodnih resursa i smanjuje količinu energije koja se koristi u proizvodnji novih baterija.

Ključni aspekt je edukacija stanovništva o važnosti odlaska na određena sabirna mjesta poznata kao čiste tačke. Ovi prostori su posebno dizajnirani za skladištenje i obradu opasnog otpada, sprečavajući da baterije na kraju zagade okolinu.

Recikliranje baterija ne samo da pomaže u smanjenju ispuštanja teških metala u okolinu, već i omogućava povrat vrijednih materijala. Metali kao što su cink, nikal ili litijum mogu se oporaviti i ponovo koristiti u novim proizvodima, promovišući kružnu i održiviju ekonomiju.

Prelazak na efikasnije upravljanje baterijama već je u toku u nekoliko zemalja, ali još mnogo toga treba učiniti kako bi se smanjio ekološki uticaj milijardi baterija koje se bacaju svake godine.

Neophodno je nastaviti promovirati recikliranje i poduzeti što je moguće više mjera za smanjenje upotrebe jednokratnih baterija. Na ovaj način možemo minimizirati uticaj na životnu sredinu i zaštititi ekosisteme na efikasan način. Punjive baterije, pravilno recikliranje i smanjenje upotrebe uređaja na baterije su neki od najvažnijih alata za postizanje održivije budućnosti našeg društva.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.