Afrika je kontinent koji se tokom godina suočavao s bezbrojnim društvenim i ekonomskim izazovima, ali klimatske promjene je intenzivirala većinu ovih problema, posebno na poljoprivrednu proizvodnju, koja čini ekonomsku osnovu mnogih njenih zemalja.
U mjestima poput Ugande, uzgoj čaja je od najveće važnosti i za lokalnu ekonomiju i za sigurnost hrane. Međutim, trenutna kriza ambiental potkopava sposobnost farmera da proizvode ovaj osnovni proizvod. Klimatske promjene uzrokuju poremećaje u tradicionalnim vremenskim obrascima, što direktno utiče na proizvodnju čaja i ostavlja stotine hiljada ljudi u izuzetno ranjivim situacijama.
Važnost čaja u Ugandi
Uganda je kroz povijest bila jedan od najvećih proizvođača čaja u Africi, nakon Malavija i Kenije. Zahvaljujući svojoj zemlji planinsko i plodno, afrička zemlja je uspjela proizvesti visokokvalitetne čajeve, što joj je omogućilo da se s lakoćom integrira na međunarodna tržišta. Čaj, uz kafu, predstavlja stub poljoprivrednog izvoza zemlje. Prema izvještaju iz Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu, sektor čaja pruža značajan prihod na lokalnom nivou, od čega koristi više od 500,000 ljudi koji za svoj opstanak ovise o njegovoj proizvodnji.
Uprkos svojoj važnosti, uzgoj čaja je sada u opasnosti, a poljoprivredni radnici prvi trpe posljedice dugotrajne suše i ekstremnih promjena vremenskih prilika. Trenutno se procjenjuje da oko 65% useva Oni mogu biti oštećeni u narednim decenijama ako se uslovi nastave pogoršavati.
Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju čaja
Klimatske promjene su učinile periode suše sve dužim, što direktno utiče na njegu i održavanje plantaža čaja. Temperature su porasle, a padavine postaju sve nepredvidljivije, stvarajući neprijateljsko okruženje za usjeve. Prema mišljenju stručnjaka, u regijama kao što su npr severna uganda, promjena kišnih sezona izazvala je klimatske nepogode poput poplava i ekstremnih suša, koje utiču na snabdijevanje čajem za domaće i strano tržište.
U Afrički rog, situacija je još strašnija. Zemlje poput Somalije, Etiopije i Kenije zabilježile su najgoru sušu u posljednjih nekoliko decenija, što dodatno pogoršava sigurnost hrane u regionu. U Ugandi neuspjesi uroda utiču ne samo na lokalne prihode, već i na živote malih farmera koji za preživljavanje zavise od čaja. Smanjene zarade su mnoge porodice gurnule u ekstremno siromaštvo, ostavljajući hiljade bez adekvatnog pristupa hrani i resursima.
Studija sprovedena između 2011. i 2020. godine pokazala je da između a 7.8% i 70.7% područja u blizini nacionalnih parkova u Bwindiju, ključnoj regiji za biodiverzitet i uzgoj čaja, izgubila su svoj vegetacijski pokrivač. Napredak klimatskih promjena raselio je autohtono stanovništvo, kao što je Batwa, koje se sada bori da pronađe ravnotežu između svojih poljoprivrednih praksi i potrebe za očuvanjem ekosistema.
Posljedice po poljoprivrednike i privredu
Posljedice klimatskih promjena nadilaze gubitak usjeva. Društveni i ekonomski uticaji su dalekosežni. Otprilike 6,000 ljudi ovisi o uzgoju čaja u Ugandi, a kako se uslovi pogoršavaju, mnogi od njih su prisiljeni da migriraju u druge regije u potrazi za boljim prilikama. Ekonomska nesigurnost dovela je do povećanja neuhranjenosti i siromaštva, dok je pogoršala krizu zapošljavanja, posebno u ruralnim područjima.
S druge strane, klimatske promjene uzrokovale su smanjenje plodnosti tla, što je rezultiralo manjim brojem žetvenih proizvoda. Ova situacija je povećala upotrebu hemijska đubriva što dugoročno može dovesti do pogoršanja zdravlja tla i lokalnih ekosistema.
Uticaj na društvenog tkiva Takođe je značajno. Na isti način na koji suše utiču na usjeve, poplave su uništile mnoge ruralne zajednice u blizini rizičnih područja. Na mjestima poput jezera Viktorija, porodice koje tamo žive bile su prisiljene napustiti svoje domove, što je podstaklo daljnju prisilnu migraciju unutar zemlje.
Prijedlozi za ublažavanje efekata klimatskih promjena na uzgoj čaja
Unatoč ozbiljnim izazovima, postoje održiva rješenja za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na sektor čaja u Ugandi. Programi su realizovani u saradnji sa međunarodnim organizacijama poljoprivredna održivost koji nastoje uključiti nove tehnike obrade tla, žetve vode i organske sadnje kako bi se smanjila upotreba hemikalija i poboljšala otpornost na klimatske katastrofe.
Primjer ovih rješenja je projekat Fabrika čaja Kayonza, što je istaknuto od strane Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) za svoj fokus na klimatski pametnu poljoprivredu i učešće lokalnih zajednica u očuvanju šuma.
Druga ključna strategija bila je povećanje usvajanja sorte čaja otporne na klimu, koji može tolerisati ekstremne varijacije padavina i temperatura. Kroz naučna istraživanja, lokalni farmeri počinju preciznije uzgajati usjeve, poboljšavajući sisteme za navodnjavanje i usvajajući regenerativne prakse koje pomažu u izdvajanju ugljika i povećavaju zdravlje tla.
Lokalni i globalni napori za očuvanje proizvodnje čaja
Lokalni napori, u kombinaciji sa vanjskom podrškom, bili su ključni u očuvanju industrije čaja, uprkos preprekama. Vlade i nevladine organizacije pokrenule su programe za pošumljavanje područja pogođenih krčenjem šuma, što također pomaže u smanjenju uticaja klimatskih promjena. Tampon zone oko nacionalnih parkova, uključujući Bwindi Forest, su pod sve većom zaštitom.
S druge strane, tehnološke inicijative poput mreže meteorološke stanice koji snimaju vremenske prilike u realnom vremenu omogućavaju poljoprivrednicima da bolje planiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju. Ove radnje pomažu im da se brže prilagode naglim promjenama klime, smanjujući gubitke usjeva.
Na globalnom nivou, Unesco je naglasio važnost očuvanja ključnih područja biodiverziteta, kao što je nacionalni park južno od Bwindija. Održavanje ekosistema netaknutim je od suštinskog značaja za ublažavanje efekata klimatskih promjena i davanje lokalnim zajednicama alata neophodnih za borbu protiv dugoročnih prijetnji okolišu.
Za manje poljoprivredne zajednice, kao što je Batwa, upotreba domorodačko znanje a tradicionalne tehnike upravljanja tlom i vodama pokazale su se kao ključni alat ne samo za očuvanje okoliša, već i za poboljšanje prilagodljivosti promjenjivoj klimi. Ove zajednice se obučavaju da dijele svoje organske prakse i proširuju svoje poljoprivredne sisteme sa niskim uticajem.
Put do klimatske otpornosti u Ugandi je dug i pun izazova, ali ove zajednice pronalaze održiva rješenja kroz saradnju, prilagođavanje i korištenje novih poljoprivrednih tehnologija.
Iako će klimatski uslovi i dalje biti glavna prepreka u narednim decenijama, rješenja koja se već implementiraju pružaju solidnu osnovu za rješavanje dugoročnih posljedica klimatskih promjena. Ulaganje u poljoprivredne tehnologije i usvajanje novih sorti useva otpornih na klimu bit će od ključne važnosti za osiguranje trajnosti proizvodnje čaja u Ugandi, od koristi budućim generacijama kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.