Plastika je jedan od najrazornijih zagađivača koji prodire u okeane i uzrokuje neopisivu štetu okolišu. S obzirom na nesrazmjerno povećanje ove situacije, mnogi se pitaju kako plastika ulazi u more. Odgovor na ovo pitanje je ključan za razumijevanje procesa koji dovodi do toga da plastični proizvodi i otpad završe u okeanu i utiču na morski život.
U ovom članku ćemo se detaljno pozabaviti načinom na koji plastika dospijeva u more, procesima koji olakšavaju njeno putovanje i posljedicama koje stvara za oceane i za nas.
Plastika kao zagađivač
Plastika predstavlja opasan zagađivač za životnu sredinu, posebno za okeane. Jedan od glavnih načina da plastika dospijeva u more je rijekama i vjetrom, uz napuštanje direktnog smeća na plažama. Ovi plastični proizvodi, kao što su opušci cigareta, omoti i slamke za jednokratnu upotrebu, mogu potrajati stoljećima da se razgrade, nekima i do 500 godina.
Ovo kašnjenje u biorazgradnji je zabrinjavajuće, jer u međuvremenu ovi otpadi ozbiljno utiču na morsku floru i faunu. Organizacije poput Očuvanje okeana Oni su prikupili milione tona otpada u kampanjama čišćenja plaža, pokazujući veličinu problema.
Kako plastika dolazi do mora?
Zagađenje okeana plastikom počinje od trenutka kada bacimo plastične proizvode. Od otprilike 260 miliona tona plastike godišnje koje koristimo širom svijeta, samo 12% se reciklira. Ostatak, uključujući plastični otpad sa loše vođenih deponija, završava spaljen ili raspršen u prirodnim područjima, uglavnom zbog djelovanja vjetra i vode.
Rijeke su jedan od najvažnijih puteva kojim plastika stiže do okeana. Procjenjuje se da rijeke nose između 1.1 i 2.4 miliona tona plastike godišnje. No, osim rijeka, problemu doprinose i drugi faktori kao što su ribolov, pomorski saobraćaj i akvakultura.
U moru se plastika raspada u sitne komadiće uslijed djelovanja valova i sunčeve svjetlosti. Ovi mali fragmenti su poznati kao mikroplastika, čestice manje od 5 mm koje lebde u okeanskim strujama.
Jedna od najvećih nakupina plastike u okeanu je Sjeverni Pacifik, gdje plastično smeće čini veliku plutajuću dionicu površine 1.6 miliona kvadratnih kilometara.
Koliko se plastike baci u more
Trenutno se procjenjuje da mora primati oko 13 miliona tona plastike svake godine, što je ekvivalentno bacanju kamiona smeća svakog minuta u okeane. Prema različitim projekcijama, ako se hitne mjere ne preduzmu da se ova izlivanja zaustave, ta brojka bi se mogla povećati na 17.5 miliona tona godišnje do 2025. godine.
Uočeno je da su azijske zemlje poput Kine, Filipina, Indonezije i Vijetnama odgovorne za značajan dio ovog odlaganja plastike.
Posljedice plastičnog zagađenja okeana
Akumulacija plastike u moru uzrokuje brojne negativne utjecaje na morske ekosisteme. Među najzabrinjavajućim posljedicama su smrt više od milion morskih životinja godišnje, mnogi od njih zbog gutanja plastike kada je miješaju s hranom.
Osim toga, plastika se sporo razgrađuje, emitujući otrovne kemikalije koje utječu i na divlje životinje i na ljude. Mikroplastika je pronađena u lancu ishrane kuhinjska sol i razne morske proizvode koje konzumiramo.
Kako možemo smanjiti plastično zagađenje u okeanima
Smanjenje upotrebe plastike ključno je za zaustavljanje širenja ovog problema. Evo nekoliko jednostavnih praksi koje mogu pomoći u smanjenju zagađenja plastikom:
- Nemojte koristiti plastiku za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke i jednokratni pribor za jelo.
- Koristite platnene vrećice ili ručna kolica umjesto plastičnih vrećica.
- Kupujte hranu na veliko i izbjegavajte pretjerano upakovane proizvode.
- Reciklirajte i ponovo koristite plastične kontejnere kad god je to moguće.
Iako se situacija može činiti neodoljivom, moguće je poboljšati uslove naših okeana ako svaka osoba i država usvoje održivije mjere. Obrazovanje je samo prvi korak: potrebna su nam konkretna i odgovorna rješenja da zaustavimo invaziju plastike u našim morima prije nego što njeni učinci postanu nepovratni.