Procvat fotonaponske energije u Latinskoj Americi: rast i izazovi

  • Meksiko, Čile i Brazil predvode proizvodnju solarne energije u regionu.
  • Pad cijena pokreće razvoj velikih fotonaponskih projekata.
  • Očekuje se da će Latinska Amerika dostići 10% globalne potražnje za solarnom energijom.

solarni

Od praktički bez fotonaponskih instalacija početkom ove decenije do predviđanja koja osiguravaju više od 40 GW instaliranih po završetku. To je panorama koja se pojavljuje pred očima pažljivih posmatrača ovog ogromnog geografskog prostora, koji pokriva čitavu teritoriju južno od Rio Grandea – jedne od graničnih granica između Sjedinjenih Država i Meksika – i južnog Čilea. Meksiko, Brazil i Čile predvode ovu 'zelenu modu', ali očekuje se da će se uskoro pridružiti Argentina i Kolumbija.

U izvještaju GTM Research-a pod nazivom 'Priručnik za fotonapon u Latinskoj Americi' stoji da se, osim dostizanja gore navedenih kapaciteta, ove godine očekuje da će region povećati svoje učešće u globalnoj potražnji za fotonaponska energija za više od 6,2%, cifra znatno veća od one zabilježene prošle godine, kada je iznosila 2,4%.

Solarne ploče

Navedeno je nekoliko tačaka koje opravdavaju osnovu za ovaj veliki fotonaponski bum u regiji: pad cijena solarne energije na latinoameričkim aukcijama; rano pokretanje nekoliko postrojenja u izgradnji u Čileu, Meksiku i Brazilu; da će oko polovine latinoameričkih fotonaponskih elemenata biti instalirano ove godine u Meksiku i da će Latinska Amerika dostići 10% globalne potražnje za solarnom energijom 2020. godine.

Pad fotonaponskih cijena

Termosolarna energija

Distribuirana proizvodnja stječe sve više i više tržišnog udjela latinoamerički fotonaponski, sa fokusom na Meksiko i Brazil, zemlje u kojima su na snazi ​​neto mjerenje i drugi poticaji. Međutim, to je iz velikih objekata u koje se tržište pokreće zbog a brzi trend pada cijena.

Posebno je relevantan slučaj Čilea. U avgustu 2016. godine održana je energetska aukcija koja bi mogla označiti prekretnicu u cijelom regionu. Na toj aukciji, Čile je dostigao novu minimalnu svjetsku cijenu od 29 dolara po megavat satu (US$ MWh). Ovaj rekord je vodio a smanjenje proizvodnje hidroelektrana zbog suše, čime je podignuta prosječna cijena proizvodnje električne energije u centralnoj mreži. Ova činjenica je motivisala druge programere da projektuju buduće projekte sa boljim profitnim maržama.

U Meksiku je slična prekretnica postignuta kada je dostignut nivo cijene od US$33 MWh, što pokazuje da se solarna energija može ravnopravno takmičiti sa drugim obnovljivim izvorima energije, kao što je vjetar. Druge zemlje kao što je Salvador takođe su imale konkurentne cene, a čak je i solarna energija počela da nadmašuje vetar. Osim toga, Argentina je poboljšala svoje solarno prisustvo zahvaljujući tenderima programa RenovAR, koji je dodijelio prosječne ugovore od 60 US$ MWh.

Međutim, iako je pad cijena pozitivan za potrošače, on također predstavlja finansijske izazove za programere projekata, koji se bore da ostvare profit uz niske stope povrata. Međutim, izgledi ostaju optimistični, budući da poreske reforme u nekoliko zemalja i podrška razvojnih banaka pomažu u ublažavanju ovih prepreka.

Zemlje prednjače

Solarne ploče

Razvoj fotonaponskih projekata je u različitim fazama u nekoliko zemalja Latinske Amerike, od ugovaranja do faze prije puštanja u rad. Čile je trenutno vodeća zemlja u instaliranoj fotonaponskoj energiji u Latinskoj Americi. Prema izvještaju GTM Research-a, Čile ima 1.807 MW u pogonu, 3.250 MW u izgradnji i 2.680 MW ugovoreno. Međutim, Čileansko udruženje za obnovljivu energiju (ACERA) izvještava nešto niže brojke, sa 1.673 MW u radu i 1.219 MW u izgradnji.

Meksiko, sa svoje strane, ima jedan od najvećih ugovorenih kapaciteta u regionu, sa 4 GW solarne energije planiranih za 2018-2019, i ciljem od 35% učešća obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu do 2024. godine. favoriziran novim ugovornim aukcijama, integracija distribuirane solarne tehnologije kroz novi propisi o obračunu i neto mjerenjui rastuće investicije u stambeni sektor.

Brazil, još jedan ključni igrač u regionu, imao je održiv rast uprkos političkoj i ekonomskoj nestabilnosti. Dodao je 267 MW fotonaponske energije u 2016. i očekuje se da će povećati svoj operativni kapacitet u narednim godinama, iako bi ekonomske poteškoće mogle usporiti njegov napredak. Konačno, Brazil ostaje jedno od najatraktivnijih tržišta zbog lokalne finansijske podrške i politike razvoja solarne energije.

Scenario 2020. i očekivanih 10% globalne potražnje

Energija vjetra i sunca

Gledajući unaprijed, GTM Research izvještaj predviđa da će Latinska Amerika dostići kumulativne instalacije od 41 GW PV između 2016. i 2021. Godišnje instalacije su na putu da se udvostruče tokom istog perioda. Sa ovim eksponencijalnim rastom, očekuje se da će region predstavljati 10% globalne potražnje za fotonaponskom energijom do 2020.

Međutim, važno je imati na umu da postoje faktori koji bi mogli utjecati na ove prognoze. Jedan od glavnih izazova biće finansiranje projekata sa niskom stopom povrata, posebno u nesigurnim ekonomskim kontekstima kao što su Brazil i Meksiko. Nadalje, depresijacija valuta ove dvije zemlje mogla bi zakomplikovati situaciju.

Procvat u Meksiku: dostignuća i izazovi

Nafta i obnovljivi izvori energije

U Meksiku, prelazak na obnovljive izvore energije, a posebno fotonaponsku energiju, nastavlja da napreduje dobrim tempom. Uprkos tome što je istorijski bila zemlja koja je u velikoj meri zavisila od nafte, nedavne energetske reforme otvorile su nove mogućnosti za rast solarne energije.

Aukcije održane 2016. godine rezultirale su ogromnim povećanjem fotonaponske energije, s više od 4,2 GW kapaciteta dodijeljenih po niskim cijenama, sličnim onima u Čileu. Za zemlju ova činjenica potvrđuje da solarna energija može biti konkurentna opcija u odnosu na druge obnovljive izvore energije i tehnologije kao što je prirodni plin.

Pored toga, Meksiko nastavlja da razvija svoj sektor distribuirane proizvodnje, omogućavajući korisnicima, kako stambenim tako i komercijalnim, da generišu sopstvenu solarnu energiju i unesu višak u mrežu. Novi propisi o neto mjerenju favoriziraju ovu tranziciju. Međutim, i dalje ostaju izazovi, kao što su fluktuirajuće cijene nafte i usporavanje nekih investicija zbog političke neizvjesnosti.

Tokom čitave decenije, Latinska Amerika se pokazala kao pravi 'procvat' za fotonaponsku energiju. Uprkos finansijskim i ekonomskim izazovima, prognoze ukazuju da će region zadržati svoje mjesto jednog od glavnih proizvođača solarne energije u svijetu.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.