Evropska unija (EU) je 2017. godine postigla novi istorijski rekord u instalaciji energije vjetra. Obnovljivi izvori energije zauzimaju sve vodeću ulogu u energetskoj tranziciji. Tokom te godine dodato je 15,7 gigavata snage vjetra, što predstavlja povećanje 20% u odnosu na 2016.
Prema izvještaju WindEurope, ukupni instalirani kapacitet vjetra širom EU dostigao je 169 gigavata (GW), što se značajno približava postrojenjima za proizvodnju prirodnog plina. Ovo dostignuće ukazuje na napredak čiste energije na kontinentu.
Rekord energije vjetra u Evropskoj uniji
Rekord koji je EU dosegla 2017. godine odražava dodatni kapacitet od 169 GW instalirane energije vjetra. Ova prekretnica stavlja energiju vjetra kao drugi najvažniji izvor proizvodnje električne energije, dostižući udio od 11,6% u ukupnoj potražnji za električnom energijom u EU. Pored toga, predstavlja 18% globalnog instaliranog električnog kapaciteta u regionu.
Od dodatnih 15,7 gigavata instaliranih u 2017., većina je došla iz kopnenih postrojenja (12,526 GW), ali je vjetroelektrana na moru zabilježila impresivan rast, s dodatnih 3,154 GW, povećanje od 101% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj razvoj je dio općeg trenda prema morskom vjetru, koji nastavlja da se širi u Evropi, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj.
Što se tiče ukupne energije vjetra instalirane u Evropi, 153 GW odgovaraju zemaljskim instalacijama i 16 GW na morsku energiju. Ovaj rast ne bi bio moguć bez ulaganja 22.300 miliona eura u novim projektima vjetroelektrana tokom godine.
Vodeće zemlje u energiji vjetra: Njemačka prednjači
Njemačka je ponovo bila na vrhu tabele u postavljanju novih vjetroelektrana u Evropi, sa ukupno 6,6 GW dodanih u svoju vjetroinfrastrukturu. Ovo povećanje stavlja njegov ukupni kapacitet na impresivan 56,132 GW, što znači da Njemačka predstavlja oko 42% od ukupnog broja novih vjetroinstalacija u Evropskoj uniji.
Ostale zemlje koje su također zabilježile značajne rekorde instalacija energije vjetra bile su Ujedinjeno Kraljevstvo (4,3 GW), Francuska (1,7 GW), Finska (577 MW), Belgija (476 MW), Irska (426 GW) i Hrvatska (147 MW).
Danska i druge zemlje sa jakim prodorom vjetra
Jedan od najvažnijih događaja u evropskom sektoru energije vjetra u 2017. bio je nivo penetracije u određenim zemljama. Danska je, na primjer, pokrila 44% svoje potražnje za električnom energijom sa energijom vjetra, kao jedna od zemalja s najvećim učešćem obnovljivih izvora u svom energetskom miksu. Druge zemlje, poput Irske i Portugala, dostigle su kvote 24% proizvodnje vjetra, dok je u Njemačkoj iznosio a 20% iu Španiji u a 18,2%.
Špansko tržište, iako nije raslo toliko u novim instalacijama kao druge evropske zemlje, i dalje je drugo po veličini u EU, sa instaliranim kapacitetom od 23,170 GW i ukupna proizvodnja od 49,100 TWh 2017. To joj omogućava da zadrži istaknutu poziciju u globalnom pejzažu energije vjetra, samo iza Njemačke.
Budući izgledi za energiju vjetra u Evropi
Uprkos postignutim rekordima, budućnost energije vjetra u Evropi suočava se s određenim izazovima. Trend ka aukcijama za dodjelu ugovora o izgradnji vjetroelektrana izazvao je neizvjesnost u sektoru zbog nedostatka predvidljivosti u pogledu vladinih ciljeva obnovljive energije nakon 2020. godine.
Međutim, konkurentnost energije vjetra i dalje raste. Prema izvještaju WindEurope, vjetar je trenutno najjeftiniji oblik nove proizvodnje energije, dostižući cijene manje od 3 eurocenti po kWh na tržištima kao što su Indija, Meksiko i Maroko. Očekuje se da će se ovaj pad troškova nastaviti, potaknut tehnološkim poboljšanjima i ekonomijom obima.
Tehnološki razvoj je ključan za održavanje konkurentnosti energije vjetra. Kontinuirano poboljšanje efikasnosti turbina i inovacije u energiji vjetra na moru (posebno na plutajućim platformama) mogli bi omogućiti postizanje ambicioznih ciljeva do 2030. Prema WindEuropeu, uz pravilnu politiku, energija vjetra bi mogla pokriti do 30% evropske potražnje za električnom energijom u tom vremenskom horizontu.
Pored ovih napretka, ključno je ulaganje u istraživanje i razvoj. Procjenjuje se da će ukupna ulaganja u morsku energiju vjetra u Evropi u narednim godinama dostići nivoe bez presedana, učvršćujući poziciju Evrope kao svjetskog lidera u ovom sektoru.
2017. je bila istorijska godina za energiju vjetra u Evropskoj uniji. Sa oko 169 GW instaliranog kapaciteta, ovaj oblik obnovljive energije nastavlja da se uspostavlja kao temeljni dio u energetskoj tranziciji kontinenta. Iako neizvjesnosti i dalje postoje u srednjem roku, budućnost energije vjetra izgleda obećavajuća, zahvaljujući smanjenju troškova i kontinuiranoj tehnološkoj evoluciji koja nastavlja pokretati sektor.