Promjena zakonodavstva o obnovljivim izvorima energije i vlastitoj potroĆĄnji Evropske komisije

  • Evropska komisija promoviĆĄe reformu kako bi se olakĆĄala samopotroĆĄnja i usvajanje obnovljivih izvora energije na evropskom trĆŸiĆĄtu električne energije.
  • Cilj je postići najmanje 27% obnovljive energije do 2030. na osnovu obaveza Pariskog sporazuma.
  • Zakonski paket stvara ekonomski uticaj sa otvaranjem 900.000 radnih mjesta i ekonomskom injekcijom od 190.000 miliona eura.
  • Pojednostavljivanje procedura i promocija decentralizovane energije kroz samopotroĆĄnja građana i energetske zajednice.
GermĂĄn Portillo

5 minuta

Obnovljivi izvori energije i samopotroĆĄnja

Evropska komisija je predstavio prijedlog s ciljem izmjene zakonodavstva o obnovljivim izvorima energije i vlastitoj potroĆĄnji, usklađen sa obavezama PariĆĄki sporazum. Ovom reformom nastoji se stvoriti povoljniji okvir za vlastitu potroĆĄnju, pojednostaviti administrativne procedure i poboljĆĄati energetsku efikasnost zgrada. Strategija je fokusirana na period 2020-2030, sa ambicioznim ciljevima koji uključuju strukturne promjene na energetskom trĆŸiĆĄtu.

Zimski paket

Ova globalna reforma je poznata kao «Zimski paket». Njegov cilj je promoviranje ulaganja u obnovljive izvore energije i reorganizacija europskih trĆŸiĆĄta električne energije, stavljajući potroĆĄača u centar strategije. Cilj mu je promovirati vlastitu potroĆĄnju energije i ponuditi viĆĄe opcija potroĆĄačima; na primjer, obezbjeđivanje komparatora cijena energije i olakĆĄavanje proizvodnje i prodaje obnovljive energije.

Brisel aktivno promiče da pojedinci ne samo da proizvode vlastitu električnu energiju, već i skladiơte i prodaju viơak nepotroơene energije. Ova mjera ne samo da smanjuje troơkove energije porodicama, već doprinosi i smanjenju emisija, u skladu sa ciljevima Pariskog sporazuma.

domaća samopotroơnja električne energije

Ciljevi Evropske komisije za 2030. godinu

Evropska komisija se obavezala da će minimalno 27% energije koja se troơi u Evropskoj uniji dolazi iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Ovaj napor je usklađen sa namjerom da se emisije zagađujućih gasova smanje za 40% (u poređenju sa 1990. godinom) i poboljơa energetska efikasnost za najmanje 27%.

Međutim, postoji značajan izazov u vezi sa «mehanizmi kapaciteta», koji garantuju da su konvencionalna postrojenja dostupna za zadovoljavanje potraĆŸnje za energijom kada obnovljivi izvori to ne mogu. Ovi mehanizmi su izazvali kontroverze, jer bi mogli djelovati kao prikrivene subvencije za fosilne energije, suprotno namjerama Zimskog paketa.

Dodatno, zakonski paket uključuje namjeru da se zgrade aĆŸuriraju kako bi bile efikasnije. Procjenjuje se da zgrade troĆĄe 40% ukupne energije u Evropskoj uniji, ĆĄto je navelo Evropsku komisiju da poveća cilj energetske efikasnosti za 30. godinu kroz ubrzani plan renoviranja i adaptacije zgrade, očekuje se da će svako domaćinstvo uĆĄtedjeti do 2030 eura godiĆĄnje.

Ključni aspekti novog zakonodavstva

Novo zakonodavstvo pokriva različite aspekte koji olakơavaju usvajanje obnovljivih izvora energije i promoviraju energetsku tranziciju:

  1. Omogućiti građanima da proizvode, skladiơte i prodaju viơak energije.
  2. Proơiriti udio obnovljivih izvora u transportu i industriji sa obavezujućim ciljevima od 14,5% i 42%, respektivno.
  3. Započnite pilot projekte za inovativne tehnologije čiste energije u Evropi.
  4. Uvesti zone ubrzanja za postavljanje obnovljive infrastrukture.

Investicije i finansijski izazovi

Zimski paket nije samo usmjeren na ispunjavanje ekoloĆĄkih ciljeva, već ima i značajan ekonomski uticaj. Investicije u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost bi proizvele 900.000 radnih mjesta i doprinijelo bi pojačanju 190.000 miliona eura evropskoj ekonomiji. Međutim, ovi ciljevi nisu bez izazova: godiĆĄnja investicija od 379.000 miliona eura da odrĆŸi ovu tranziciju.

Promjena zakonodavstva o obnovljivoj energiji

Propisi za olakĆĄavanje vlastite potroĆĄnje

Novi propisi značajno pojednostavljuju procedure tako da građani imaju pristup vlastitoj potroĆĄnji. Uredba definiĆĄe skup uslova za pristup i priključenje objekata sopstvene potroĆĄnje na električnu mreĆŸu, standardizaciju procedura i smanjenje birokratskih barijera. Isto tako, uključuje inovacije kao ĆĄto je mogućnost formiranja energetskih zajednica koje dijele i distribuiraju proizvedenu energiju.

Prema rečima Zakon 24/2013 o električnom sektoru i Kraljevski dekret 244/2019, građani zainteresovani za sopstvenu potroĆĄnju mogu se priključiti na mreĆŸu bez plaćanja dodatne naknade za ispuĆĄtenu energiju i imaju mogućnost prodaje viĆĄkova na trĆŸiĆĄtu električne energije. Ova fleksibilnost promovira decentraliziranu proizvodnju energije, omogućavajući svakom građaninu da postane proizvođač i prodavac obnovljive energije.

Transparentnost i saradnja između drĆŸava članica

energija vjetra za vlastitu potroơnju kod kuće

Osnovna tačka Uredbe o upravljanju Energetskom unijom je transparentnost i saradnja između drĆŸava članica. Svaka drĆŸava je duĆŸna izraditi nacionalni energetski i klimatski plan za 2021-2030, usklađen sa zajedničkim ciljevima EU. Osim toga, uspostavljeni su jasni mehanizmi koji garantuju da sve zemlje rade zajedno, osiguravajući da će zajednički napori postići ciljeve PariĆĄkog sporazuma.

Kako bi promovirala ovu transparentnost, uredba također uspostavlja jasan regulatorni okvir za dijalog sa civilnim druĆĄtvom, koji će biti od suĆĄtinskog značaja za odrĆŸavanje inkluzivnog pristupa u energetskoj tranziciji Evrope.

Ovaj skup pravila i reformi predstavlja temeljni korak ka postizanju energetskih i klimatskih ciljeva PariĆĄkog sporazuma do 2030. godine. Uz robusno i kolaborativno trĆŸiĆĄte obnovljivih izvora energije, EU postavlja jasan put ka ekonomski i efikasnoj energetskoj tranziciji .