Novi instalirani kapacitet obnovljive energije označio novi rekord u 2016. godini, sa 161 gigavatom (GW) integrisanim širom svijeta. Ova prekretnica predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, podižući ukupni kapacitet do 2.017 GW.
Ovaj rast je raspoređen uglavnom između fotonaponska solarna energija (47%), nakon čega slijedi energija vjetra (34%) I to hidraulični (15,5%), što pokazuje rastuću popularnost čistih izvora energije.
Nove niže cijene za obnovljivu energiju
Jedan od vrhunaca 2016. godine bilo je smanjenje troškova električne energije iz obnovljivih izvora. U nedavnim ugovorima, Cijena električne energije iz obnovljivih izvora određena je na samo 0,05 dolara po kilovatu/sat, čime je nadmašio troškove fosilnih goriva i nuklearne energije u zemljama poput Danske, Egipta, Meksika i Indije. Ovo se pretvara u obnovljive energije u nesumnjivo konkurentnoj i jeftinoj opciji.
Osim toga, neke zemlje su postigle vršne trenutke kada je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora premašila ili dostigla 100% potražnje, kao što je bio slučaj u Danskoj i Njemačkoj.
Fleksibilnost i integracija mreža
Suprotno onome što se ranije vjerovalo, integracija velikih udjela obnovljivih izvora energije moguća je bez potrebe za "Osnovno opterećenje" dolazi iz fosilnih goriva ili nuklearne energije. Ovo je bilo moguće zahvaljujući fleksibilnost električnih mreža i implementaciju tehnologija kao što su mrežne interkonekcije, skladištenje, toplotne pumpe i električna vozila.
Ova tehnološka rješenja obezbjeđuju efikasniji električni sistem, balansirajući varijabilnost proizvodnje iz obnovljivih izvora i dalju optimizaciju troškova proizvodnje.
Kako sve više zemalja razvija ovu fleksibilnost, broj nacija sposobnih da podnesu vrhunce veće od 100% proizvodnje iz obnovljivih izvora nastavlja da raste. U 2016. Danska je dostigla vrhunac 140% i Njemačka 86,3%.
Utjecaj na emisije CO2
Povećanje instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije ne predstavlja samo ekonomski i tehnološki napredak, već ima i snažan pozitivan uticaj na održivost životne sredine. U 2016. godini stabilnost emisije ugljika CO2 treću godinu zaredom Bila je to ohrabrujuća brojka, posebno ako se uzme u obzir da je svjetska ekonomija porasla za 3%, kao i potražnja za energijom.
Upotreba obnovljive energije u kombinaciji sa smanjenje upotrebe uglja, bio je jedan od ključnih faktora u držanju emisija pod kontrolom, ističući da su tokom te godine obnovljivi izvori energije doprinijeli 24,5% svjetske električne energije.
Inovacije u skladištu i mini-mrežama
Još jedan važan napredak u 2016. godini je povećanje kapaciteta za skladištenje energije. Procjenjuje se da 0,8 GW novog skladišnog kapaciteta stupio u funkciju, što je rezultiralo približno ukupno 6,4 GW do kraja godine. Ova tehnologija pruža fleksibilnost potrebnu za upravljanje prekidima iz izvora poput sunca i vjetra.
u Pay-As-You-Go (PAYG) poslovni modeli, podržano mobilnim tehnologijama, dozvoljeno tržišta za mini-mreže a autonomni sistemi će se razvijati izuzetnom brzinom. U 2016. godini ulaganja u ovaj sektor su značajno porasla, dostižući 223 milion dolara, značajno povećanje u odnosu na 2012. godinu, kada su ulaganja u PAYG solarne kompanije jedva dostigla 3 miliona.
Izazovi za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma
Nisu sve bile dobre vijesti u 2016. Uprkos značajnom napretku u oblasti obnovljivih izvora energije, Globalna ulaganja u nove objekte smanjena za 23% u odnosu na 2015. To je uglavnom zbog nižih troškova solarnih i vjetrotehničkih tehnologija, te usporavanje na nekim tržištima u razvoju poput Kine i Japana.
Zemlje u razvoju su iskusile a Pad investicija od 30%. a u razvijenim zemljama su investicije smanjene 14%. Međutim, ove brojke ne odražavaju nužno gubitak interesa, već kombinaciju faktora kao što su smanjenje prosječne cijene tehnologija i odlaganje nekih velikih projekata.
Subvencije za fosilna goriva Oni i dalje predstavljaju prepreku, nešto što mnoge zemlje još nisu savladale. 2014. godine ustanovljeno je da je razlog 4:1, pri čemu vlade ulažu četiri puta više u fosilna goriva nego u čistu energiju.
Ključna uloga obnovljivih tehnologija u budućnosti
Za postizanje ciljeva Pariški sporazum i ograničiti porast globalne temperature na manje od 2°C, ključno je da vlade nastave da promovišu obnovljivu energiju i prelazak na ove tehnologije. Stvaranje dugoročnih politika koje podstiču ulaganja i istraživanje novih tehnoloških rješenja je od vitalnog značaja za ubrzanje ove tranzicije.
U tom smislu, vlade moraju postepeno eliminisati subvencije za fosilna goriva i preusmjeriti ova sredstva ka istraživanje skladištenja i obnovljivih tehnologija, posebno u sektorima grijanja, hlađenja i transporta, oblastima u kojima još uvijek postoji veliki napredak.
Kristin Lins, izvršna sekretarka REN21, primetila je 2016: „Svet je u trci sa vremenom. Jedina i najvažnija stvar koju možemo učiniti da smanjimo emisije od CO2 brzo je postepeno izbaciti ugalj i ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije.”
Ako vlade i privatni sektor nastave da ulažu u inovacije i rast ovih tehnologija, budućnost obnovljive energije obećava da će biti ne samo profitabilna, već i održiva na dugi rok.
Rekordni instalirani kapacitet u obnovljivim izvorima energije u 2016. godini bio je jasan pokazatelj da je promjena ka matrici čiste energije ne samo izvodljiva, već i neizbježna ako se nastavi podržavati potrebnim političkim i finansijskim odlukama.