Iako tehnologije u energetskom polju nastavljaju da rastu iz dana u dan, Energetsko siromaštvo postalo je veliki problem u Evropi. Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost su razvijeniji nego ikad, međutim, još uvijek nije bilo moguće u potpunosti suzbiti ovu pojavu. Bez univerzalne zvanične definicije, energetsko siromaštvo se odnosi na nemogućnost domaćinstva da plati troškove energije neophodne za zadovoljavanje osnovnih potreba, kao što su klimatizacija, topla voda ili struja za uređaje.
Razvoj alternativnih energija pokušao je ublažiti problem, ali uprkos naporima organizacija, vlada i kompanija, Procjenjuje se da između 50 i 125 miliona ljudi u Evropi pati od energetskog siromaštva. Koje su posljedice ovog fenomena i kako se može riješiti strukturalnim pristupom?
Energetsko siromaštvo u Evropi
Kada govorimo o energetskom siromaštvu, ne mislimo samo na nemogućnost plaćanja računa za struju. Ovaj problem takođe utiče na dobrobit ljudi, životnu sredinu i globalnu ekonomiju. Prema nekoliko studija, smatra se da porodica živi u energetskom siromaštvu kada troši više od 10% vašeg prihoda od grijanja ili drugih energetskih usluga. To je zbog kombinacije tri glavna faktora: nizak prihod, visoke cijene energije i niska energetska efikasnost domaćinstava.
Najugroženija domaćinstva su ona koja ostvaruju manji prihod, uglavnom zbog nezaposlenosti, slabo plaćenih poslova ili nesigurnih situacija. Međutim, the Energetsko siromaštvo pogađa i srednju klasu, posebno kada cijene energije drastično rastu.
U nekim evropskim zemljama, kao što su Španija i Portugal, oko 20% domova ne može održati odgovarajuću temperaturu zimi. Ova brojka udvostručuje evropski prosjek, što pokazuje jasnu nejednakost u raspodjeli energetskih resursa. Nasuprot tome, zemlje poput Luksemburga ili Finske imaju stopu energetskog siromaštva manju od 3% zahvaljujući svojim efikasnijim energetskim politikama.
Posljedice na zdravlje i okoliš
Utjecaj energetskog siromaštva može se manifestirati na mnogo načina. Porodice koje si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje tokom zime, ili hlađenje ljeti, vide svoje fizičko i mentalno zdravlje ugroženo. Energetsko siromaštvo je povezano sa a povećanje respiratornih bolesti, problema s cirkulacijom krvi, pa čak i prekomjerna smrtnost tokom zime.
Nadalje, postoji jasan odnos između energetskog siromaštva i pogoršanja životne sredine. Loše izolirane kuće mogu proizvesti velike emisije stakleničkih plinova jer troše više energije nego što je potrebno za adekvatno grijanje ili hlađenje. U Evropi se procjenjuje da stambene zgrade emituju trećinu ukupne emisije CO2. Poboljšanje energetske efikasnosti u domovima moglo bi značajno smanjiti ove brojke.
Mjere za borbu protiv energetskog siromaštva
U posljednjih nekoliko godina, Evropska unija je intenzivirala svoje napore u rješavanju problema energetskog siromaštva na kontinentalnom nivou. U 2019. sa paketom 'Čista energija za sve Evropljane', uvedene su posebne mjere za zaštitu ugroženih potrošača i borbu protiv energetskog siromaštva kroz nacionalne energetske i klimatske planove.
Osim toga, Strategija 'Talas obnove' za 2020 Jedan od njegovih glavnih ciljeva je smanjenje energetskog siromaštva renoviranjem manje efikasnih zgrada. Ideja je da se udvostruči stopa renoviranja zgrada, sa prioritetnim fokusom na one sa najgorim energetskim uslovima. Procjenjuje se da bi poboljšanje toplinske izolacije moglo smanjiti troškove energije najugroženijih domova za 50%.
U oktobru 2021. Evropska komisija je uvela niz dodatnih mjera za rješavanje problema povećanje cijena energije, kao što je direktna pomoć potrošačima i kompanijama za ublažavanje tereta računa za energiju.
Nedavno, 2024 Fond za socijalnu klimu u EU, koja će mobilizirati više od 86.700 milijardi eura za finansiranje mjera koje pomažu u smanjenju troškova energije u najugroženijim domovima. Ovaj fond će biti ključan u pomaganju državama članicama da implementiraju planove za poboljšanje energetskih uslova, posebno u vezi sa grijanjem i cijenama ugljika za transport.
Inicijative i međunarodna pomoć
Međunarodna saradnja takođe igra ključnu ulogu. Schneider Electric, u saradnji sa NVO Ashoka, pokrenuo je program 'Društvene inovacije za borbu protiv siromaštva goriva', s ciljem identificiranja i podrške inovativnim prijedlozima koji se bore protiv energetskog siromaštva kroz socijalno poduzetništvo.
Ove vrste inicijativa su ključne za pronalaženje održivih rješenja, kao što su ugradnja sistema obnovljivih izvora energije, poboljšanje toplinske izolacije u domovima i promicanje energetske efikasnosti u kućanskim aparatima.
Prikupljanje podataka i praćenje
Prikupljanje podataka je osnovni stub u borbi protiv energetskog siromaštva. Da bi se sprovele efikasne politike, važno je poznavati oblasti u kojima je problem najozbiljniji. Zemlje poput Španije i Portugala ističu se kao najugroženije, što je dovelo do uvođenja specifičnih socijalnih politika, poput energetski socijalni bonus, koja nudi popuste za najugroženija domaćinstva.
Međutim, mjerenje energetskog siromaštva je složeno, jer ne zavisi samo od samih energetskih troškova, već i od socioekonomskog konteksta. Vlade su počele da primenjuju različite metrike, neke zasnovane na potrošnji energije u odnosu na prihode, a druge na subjektivnoj percepciji domaćinstava o odgovarajućoj temperaturi u njihovim domovima.
El Savjetodavni centar EU za energetsko siromaštvo je razvio alate kao što je EPAH ATLAS, online platforma koja omogućava lokalnim vlastima pristup podacima i primjerima dobre prakse širom Evrope, olakšavajući koordinaciju napora na regionalnom i lokalnom nivou.
Lokalne uprave su ključne u ovom procesu, jer mogu implementirati mjere prilagođene specifičnostima svake teritorije, kao što su poboljšanje infrastrukture, energetske reforme ili programi podizanja svijesti i obuke o energetskoj efikasnosti.
Uprkos svim ovim naporima, borba protiv energetskog siromaštva i dalje je veliki izazov, kako zbog varijabilnosti faktora koji ga uzrokuju, tako i zbog nejednakosti energetskih uslova među zemljama.
Tokom protekle decenije, energetsko siromaštvo je pogodilo milione Evropljana, kako u zemljama sa hladnom klimom, tako i u zemljama sa ekstremno toplim ljetima. Cilj smanjenja emisija ugljika uz istovremeno osiguravanje da najugroženiji ljudi imaju pristup pristupačnom izvoru energije ostaje ne samo društvena već i ekološka bitka.