Da zaustavimo negativne efekte klimatskih promjena, moraju donositi brze odluke upravljanje i usvajanje ekoloških politika koje smanjuju emisije gasova staklene bašte i doprinose razvoju energetske tranzicije. Ubrzanje u usvajanju obnovljive energije To je ključno za izbjegavanje najgorih posljedica globalnog zagrijavanja.
U Ekonomski forum u Davosu, predstavnici kompanija i institucija u energetskom sektoru priznali su da se posljedice koje klimatske promjene mogu izazvati nisu u potpunosti pretpostavile. Ovo naglašava hitnost usvajanja mjera ublažavanja što je prije moguće.
O čemu se razgovaralo u Davosu?
Početni cilj sastanka bio je diskusija o budućnosti energetike sa šire tačke gledišta. Međutim, postalo je jasno da su klimatske promjene sada najveći globalni izazov. Tokom sastanka, značaj ojačati energetsku tranziciju, posebno u zemljama sa visokim nivoom emisija.
Među učesnicima su bile ključne ličnosti iz energetskog sektora, poput predsjednika Iberdrola Ignacio Sánchez Galán, indijski ministar željeznica i uglja Piyush Goyal, te međunarodni predstavnici poput Rachel Kyte iz Ujedinjenih naroda. Svi su se složili da su klimatske promjene stvorile a neizbežni pritisak promovirati obnovljive izvore energije.
Na primjer, Iberdrola je doživjela rast profita zahvaljujući svojoj strategiji prema obnovljivim izvorima energije, postižući smanjiti zagađujuće emisije za 75% poslednjih godina.
Energetske politike i globalno povezivanje
Energija se često koristila kao političko oružje, utječući i na potrošače i na tržišta. Istovremeno, nedostatak jasne energetske politike u raznim zemljama otežava tranziciju. Međutim, mnogi stručnjaci se slažu da je tehnologija već dostupna, a ono što nedostaje je a jaka politička volja koji vodi ove napretke ka održivijoj budućnosti.
Energetska interkonekcija je ključna. Zemlje sa viškom proizvodnje sada mogu izvoziti obnovljivu energiju u druge. Ova razmjena je moguća zahvaljujući stvaranju i širenju međunarodnih energetskih mreža, aspekt koji će nastaviti da raste u narednim godinama.
U tom smislu, Sanchez Galán je to podsjetio Pariški sporazum je potpisalo 195 zemalja, ali malo njih ima adekvatnu energetsku politiku da ispuni postavljene ciljeve.
Predložena rješenja za ubrzanje energetske tranzicije
Rachel Kyte, koja predstavlja Ujedinjene nacije, bila je jasna u svom prijedlogu da prestati subvencionirati fosilnu energiju. Ovo je ključno za preusmjeravanje sredstava na energiju koja je zaista potrebna, poput vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora.
Potražnja za čistom energijom je sve veća. Čak je i predvidljivo da će nakon 2030. proizvodnja energije iz fosilnih izvora pasti ispod 20% širom svijeta. Ovo je potkrijepljeno hitnom potrebom za pokretanjem tranzicije ka modelima čiste energije.
Ignacio Sánchez Galán je također naglasio da tranziciju ne treba posmatrati kao borbu između fosilnih goriva i električne energije, budući da plin i nafta i dalje imaju važnu ulogu. komplementaran dok se kreće ka većoj elektrifikaciji.
Budućnost ulaganja u obnovljive izvore energije
Ova promjena energetske paradigme sa sobom donosi velike mogućnosti, ne samo za tradicionalne kompanije, već i za sve veći broj investitora zainteresiranih za čiste tehnologije. Jasan primjer je podrška koju projekti energije vjetra i sunca dobijaju od privatnih i javnih finansijskih institucija.
Interes je povezan s ekonomskim uspjehom koji pokazuju mnoge kompanije koje se opredjeljuju za čistu energiju, kako u pogledu održivost kao i ekonomske koristi. Nadalje, nacionalno određeni doprinosi (NDC) u mnogim zemljama već uspostavljaju jasne ciljeve smanjenja emisija i tranzicije ka korištenju obnovljivih izvora energije.
Socioekonomske prednosti energetske tranzicije
Jedna od velikih prednosti energetske tranzicije je da, pored borbe protiv klimatskih promjena, ona stvara zeleni posao. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, očekuje se da će do 2030. godine ova tranzicija stvoriti više od 30 miliona radnih mjesta. Ove nove uloge bit će koncentrisane u sektorima kao što su proizvodnja električnih vozila, instalacija solarne energije i poboljšanje efikasnosti distribuirane energetske infrastrukture.
Promocija čiste energije ne samo da ima koristi za životnu sredinu, već doprinosi inkluzivnom ekonomskom rastu. U zemljama koje proizvode naftu i gas, ove energije predstavljaju priliku za diverzifikaciju ekonomija i učine ih otpornijim na fluktuacije cena ili geopolitičke tenzije.
zaključak
Svijet se suočava sa klimatskom krizom bez presedana. Ubrzavanjem tranzicije na čistu energiju, ne samo da možemo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena, već možemo i otvoriti milione radnih mjesta i poboljšati kvalitet života širom planete. Vlade i institucije moraju se fokusirati na politike koje favoriziraju napuštanje fosilne energije, preusmjeravanje investicija na obnovljive izvore energije koji su već konkurentniji i dugoročno korisniji.