Nedostatak vode u močvarama Španije ima izazvane emisije gasova staklene bašte. U prvih šest mjeseci ove godine sektor električne energije ispustio je 41,2 miliona tona CO2 u atmosferu, 17,2 miliona više nego u istom periodu 2016. Ova alarmantna brojka pokazuje kako suša ne utiče samo na vodosnabdijevanje, već ima i direktan uticaj na životnu sredinu.
Što se tiče proizvodnje električne energije, hidroelektrična proizvodnja (čist izvor energije bez emisija stakleničkih plinova) pala je za više od 51%, a u velikoj mjeri je zamijenjena ugljem (72% više upotrebe) i plinom (povećanje od 30%). Ovaj pad proizvodnje čiste energije povezan je sa minimalne rezerve u rezervoarima, što daje vrlo negativnu sliku za borbu protiv klimatskih promjena u 2017.
Uloga stakleničkih plinova u klimatskoj krizi
Među onima koji su uglavnom odgovorni za klimatske promjene su gasovi staklene bašte, sa CO2 u glavu. Povećanje emisije ugljičnog dioksida uzrokovano je, između ostalih faktora, većom upotrebom fosilnih goriva kao što su ugalj i plin, što nadoknađuje smanjenje čistih izvora energije kao što su hidraulična energija ili energija vjetra.
Prema podacima Red Eléctrica de España (REE), do sada je ove godine potrošnja električne energije bila gotovo identična onoj iz prethodne godine. Međutim, sve veća upotreba izvora zagađivanja izazvala je značajno povećanje emisije CO.2. U stvari, proizvodnja električne energije je odgovorna za oko 20% ukupne emisije stakleničkih plinova u zemlji.
Jasan primjer ovog problema dogodio se 2015. godine, kada je povećanje upotrebe uglja za proizvodnju električne energije bilo uglavnom odgovorno za globalne emisije CO.2 u Španiji povećan za 3,2% u odnosu na 2014. S druge strane, u 2016. godini situacija se poboljšala zahvaljujući povećanju padavina i većoj upotrebi obnovljive energije, što je dovelo do smanjenja emisija od 3,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Rezerve vode i njihov uticaj na proizvodnju električne energije
Da bismo razumjeli veličinu problema u 2017. godini, ključno je analizirati stanje vodnih rezervi. Španija je u 2017. ušla sa najnižim rezervama od 1995. godine, a nedostatak kiše je pogoršavao situaciju tokom cijele godine. Krajem jula rezervoari namenjeni za proizvodnju električne energije imali su samo teorijske rezerve da proizvedu 7.927 gigavata na sat (GWh), što je 61 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine i 64,6 odsto ispod proseka poslednjih deset godina.
Kada se uporedi sadašnja vrijednost brane sa prethodnim godinama, potvrđuje se da je 2017. godina jedna od najlošijih po količini padavina u dugo vremena. Ovaj scenario ne utiče samo na kapacitete za proizvodnju električne energije, već predstavlja i veliki izazov za poljoprivredu i snabdijevanje pitkom vodom u mnogim regijama zemlje.
Utjecaj na sektor električne energije i korištenje uglja
U tom kontekstu, smanjenje upotrebe obnovljive energije uglavnom je nadoknađeno povećanjem upotrebe uglja i plina. Termoelektrane koje sagorevaju ovo fosilno gorivo povećale su proizvodnju električne energije za 71,9% u periodu od januara do jula 2017. godine, a elektrane sa kombinovanim ciklusom zabilježile su rast od 30,4% u istom periodu.
Ovo povećanje upotrebe uglja imalo je ozbiljne ekološke implikacije. Ugalj je jedno od fosilnih goriva koje najviše zagađuje, a njegovo sagorijevanje oslobađa velike količine CO2 i drugih gasova štetnih za atmosferu. Prema izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu, globalna emisija stakleničkih plinova u zemlji u 2016. godini pala je za 3,5%, ali postoji bojazan da će ovaj napredak biti poništen u 2017. zbog sve veće zavisnosti od uglja.
Uticaj klimatskih promjena na energetsku budućnost Španije
Klimatske promjene uzrokovale su značajno smanjenje dugotrajnih padavina u ključnim regijama Španije. Ovo ne samo da utiče na dostupnost vode za poljoprivredu i snabdevanje ljudima, već i dovodi u pitanje sposobnost zemlje da proizvodi čistu energiju. Stručnjaci predviđaju da će, ako se trenutni trendovi nastave, nivo zarobljene vode nastaviti opadati, što će dovesti do veće ovisnosti o zagađujućim izvorima energije, što će dodatno otežati postizanje ciljeva smanjenja emisija za 2030. i 2050. godinu.
Nadalje, tropizacija nekih ekosistema, kako je navedeno u izvještaju National Geographica, utiče i na lokalni biodiverzitet i na energetske sisteme. Hidroelektrane, posebno osjetljive na promjene nivoa vode, mogle bi smanjiti njihov proizvodni kapacitet kako vremenski uslovi postanu ekstremniji.
U tom kontekstu, instalacija novih obnovljivih postrojenja je ključna za smanjenje zavisnosti od uglja i gasa, koji ne samo da povećavaju emisiju stakleničkih gasova, već doprinose i dezertifikaciji nekih regiona zemlje.
Konačno, naučna zajednica upozorava da će, ukoliko se ne preduzmu hitne mjere, aridnost i dezertifikacija ozbiljno utjecati na strateške sektore poput poljoprivrede i turizma, uz smanjenje raspoloživih vodnih resursa. Klimatske promjene ne predstavljaju samo ekološki izazov, već i ekonomski izazov za Španiju, koja će doživjeti pad svog BDP-a ako epizode suše i jakih toplinskih valova postanu sve češće i trajnije.
Od vitalnog je značaja shvatiti da klimatska kriza nije samo ekološki problem, već direktno utiče na ekonomiju i svakodnevni život ljudi. Smanjenje padavina, iscrpljivanje rezervi vode i veća ovisnost o zagađujućim izvorima energije guraju nas prema neizvjesnijoj budućnosti, gdje će rješenja neminovno uključivati energetsku tranziciju i značajno smanjenje emisije ugljika.