Jedan od velikih problema u postizanju ekološka održivost u zemlji leži u odnosu sa ekonomski rast. Ekonomija je obično orijentisana na eksploataciju prirodnih resursa, generišući ekonomski rast koji je u mnogim prilikama nespojiv sa ciljevima ekološke održivosti.
Do danas je najlakši način da se postigne ekonomski razvoj kroz aktivnosti koje stvaraju zagađenje, korištenje fosilnih goriva i druge metode koje nepažnjom štete planeti. Međutim, studija objavljena u časopisu "Globalne promjene u okolišu" otkriva da bi trećina španjolske populacije radije zaustavila ekonomski rast ako se time postigne veća ekološka održivost.
Studija Autonomnog univerziteta u Barseloni
Studiju su sproveli istraživači Stefan Drews i Jeroen van den Bergh sa Instituta za nauku o životnoj sredini i tehnologiju Autonomnog univerziteta u Barseloni (ICTA-UAB), koji je preuzeo zadatak evaluacije javnog mnjenja o odnosu ekonomskog rasta i životne sredine. Kako bi dobili reprezentativan uzorak, sproveli su istraživanje na više od hiljadu španskih građana.
Jedna od najčešćih debata je da li je moguće pomiriti ekonomski rast ekološka održivost. Da li je izvodljivo da zemlja sa dobrim ekonomskim razvojem istovremeno održava svoje prirodne resurse, kvalitet vazduha i druge aspekte životne sredine u dobrom stanju? Odgovor nije jednostavan i ova studija pruža značajne podatke u tom pogledu.
“Iako je ovo pitanje dobilo veliku pažnju u medijima, postoji vrlo malo sistematskih saznanja o tome šta šira javnost misli. To je bila naša motivacija da započnemo istragu”, Drews je objasnio.
Ključni rezultati ankete
Istraživanje je obuhvatilo 40 pitanja vezanih za ekonomski rast i njegov uticaj na životnu sredinu. Jedan od najiznenađujućih rezultata bio je da 59% ispitanika vjeruje da je moguće nastaviti s ekonomskim razvojem ne ostavljajući po strani ekološku održivost. Ova pozicija se obično povezuje sa konceptom zeleni rast, ideja koja sugerira da ekonomski razvoj i održivost mogu ići ruku pod ruku kroz tehnološke inovacije i efikasno korištenje resursa.
Međutim, a 21% smatra da je bolje zanemariti ili smanjiti ekonomski rast kao politički prioritet, kako bi se postigla veća održivost. Pa čak i a 16% On je čak smatrao da bi ekonomski rast trebalo potpuno da se zaustavi ako bi to pomoglo u zaštiti životne sredine. Ovo otkriva podelu mišljenja o tome kakav treba da bude pristup javne politike u odnosu na privredu i životnu sredinu.
Ekonomski rast i njegove granice
Ekonomski rast, iako poželjan za poboljšanje blagostanja ljudi, takođe ima svoje granice. Prema anketi, a 44% Španjolaca Vjeruju da bi ekonomski rast mogao usporiti u narednih 25 godina. S druge strane, a 30% anketiranih veruju u praktično neograničen ekonomski rast, verujući da će nam tehnološki napredak i ljudska kreativnost omogućiti da prevaziđemo granice koje nameće ograničenost prirodnih resursa.
Stoga, iako je ekonomski rast predstavljen kao neophodnost za poboljšanje kvaliteta života i stvaranje radnih mjesta, počinje se uviđati da se suočavamo s planetarnim granicama.
Društveni faktori koji utiču na percepciju
Studija takođe identifikuje koji socioekonomski razlozi obično imaju veću težinu u javnom mnjenju. Faktori poput nejednakosti, nezaposlenosti i imigracije smatraju se relevantnijim za usporavanje ekonomskog rasta u poređenju sa pitanjima životne sredine kao što su nedostatak vode, zagađenja ili energije. Ovo pokazuje da, iako se interes za životnu sredinu povećava, neposredniji društveni problemi imaju tendenciju da imaju jači uticaj na percepciju javnosti.
Nadalje, otkriveno je da ljudi s konzervativnim vrijednostima, vjerskim uvjerenjima ili političkim sklonostima desnog centra imaju tendenciju da podržavaju ideju neograničenog ekonomskog rasta.
Zelena ekonomija kao alternativa sadašnjoj
Pristup koji sve više raste u pokušaju da se pomiri ekonomski rast sa održivošću je pristup zelena ekonomija. Ovaj ekonomski model zasniva se na odgovornom korišćenju resursa, minimiziranju uticaja na životnu sredinu i klađenju na balans između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.
Prema nedavnim studijama, zelena ekonomija Predstavlja se kao održivo rješenje za suočavanje s problemima kao što su klimatske promjene. Kroz prelazak na obnovljive izvore energije, kružnu ekonomiju i inovacije u proizvodima koji manje zagađuju, cilj je osigurati nastavak ekonomskog rasta bez ugrožavanja prirodnih resursa.
u prednosti zelene ekonomije uključuju, između ostalog:
- Smanjenje zagađenja vazduha, zemlje i vode.
- Smanjenje globalnog zagrijavanja, što bi moglo zaustaviti pojave kao što su nedostatak resursa i gubitak biodiverziteta.
- Otvaranje radnih mjesta u održivim sektorima kao što su obnovljiva energija i organska poljoprivreda.
- Promocija inovacija prema ekološkim proizvodima i uslugama.
U tom kontekstu, mnogi stručnjaci tvrde da je zelena ekonomija ključna za osiguravanje održivosti ekonomskog rasta na dugi rok, uz rješavanje najhitnijih ekoloških izazova.
U narednih nekoliko godina, jedan od velikih izazova za vlade biće pronalaženje ravnoteže između ekonomskih interesa i potrebe za zaštitom planete. Rezultati ovakvih studija pokazuju da, iako je stanovništvo podijeljeno u pristupu, postaje sve jasnija potreba da preispitamo svoje prioritete kako bismo osigurali održivu budućnost.