Već nekoliko godina, a međunarodni indikator održivosti za koje ste bez sumnje već čuli: ekološki otisak. U kontekstu u kojem se povećavaju ekološki izazovi, mjerenje ovog otiska postaje ključno za osmišljavanje novih politika koje favoriziraju i okoliš i društveno blagostanje.
Tradicionalno, BDP (Bruto domaći proizvod) se koristio kao globalni ekonomski indikator, ali ne odražava uticaj na životnu sredinu. Stoga, the ekološki otisak Pojavljuje se kao komplementarna metrika koja integriše skup efekata koje ljudske zajednice imaju na svoje okruženje. Njegovim proračunom moguće je procijeniti i korištenje prirodnih resursa i stvaranje otpada, što omogućava razvoj uravnoteženije i realnije politike.
Koji je ekološki otisak?
Ovaj koncept je definisan kao:
Ukupna ekološki produktivna površina potrebna za proizvodnju resursa koje troši prosječan pojedinac u zajednici i za apsorpciju otpada koji je proizveo navedeni pojedinac, bez obzira na lokaciju ovih površina.
Odnosno, ekološki otisak pokazuje koliko nam je biološki produktivnih prostora potrebno da bismo održali naš životni stil. Kroz mjerenje možemo identificirati nivo održivosti populacije u odnosu na ograničene resurse planete.
Proučavanje ekološkog otiska
Proračun ekološkog otiska uzima u obzir nekoliko bitnih faktora procesa proizvodnje i potrošnje. Da biste ga izračunali, bitno je prepoznati da:
- Za bilo koju vrstu robe ili usluge, protok od materijala i energije.
- Morate imati ekološki sistemi koji apsorbuju nastali otpad.
- Proizvodnja robe obično zauzima teritoriju namenjenu produktivnim ekološkim sistemima, smanjujući ih.
Ovaj proračun integriše višestruke uticaje na životnu sredinu, ali nije nepogrešiv. Postoje određeni aspekti (uglavnom kvalitativni) kao što su zagađenje tla, vode i zraka, koji se ne uzimaju uvijek u obzir, osim emisije CO2.
Neobračunati uticaji na životnu sredinu
Na primjer, aspekti kao što su gubitak biodiverziteta, erozija, degradacija krajolika ili korištenje vode (osim u hidrauličnoj infrastrukturi) obično ne ulaze u proračun otiska. Nadalje, pretpostavlja se da su poljoprivredne, stočarske i šumarske prakse održive, što možda nije slučaj na svim teritorijama.
Stoga, rezultati ekološkog otiska imaju tendenciju da budu konzervativniji, birajući najrazboritije opcije što se proračuna tiče.
Biokapacitet: komplementarni resurs
Komplementarni termin ekološkom otisku je biokapacitet, što se odnosi na količinu raspoložive biološki produktivne površine. Uključuje usjeve, pašnjake, šume i produktivna morska područja.
Razlika između ekološkog otiska i biokapaciteta poznata je kao ekološki deficit, odnosno traženi resursi minus raspoloživi. Ako zajednica ima ekološki deficit, to znači da troši više nego što njena okolina može dugoročno da podrži.
Na primjer, globalni biokapacitet se procjenjuje na 1,8 hektara po stanovniku, što ukazuje na količinu proizvodnih resursa koje planeta može ponuditi po osobi. Ali u zemljama poput Sjedinjenih Država, ekološki otisak premašuje ovu cifru, dostižući 9.6 hektara, što znači da kada bi svi na svijetu živjeli kao u Sjedinjenim Državama, trebalo bi nam više od 9 planeta Zemlje.
Kako izračunati svoj ekološki otisak
Da bi se dobila tačna procjena ekološkog otiska, potrebno je razumjeti svu potrošnju povezanu s osnovnim aktivnostima (hrana, energija, šumski proizvodi, zauzimanje zemljišta) i prevesti ih u produktivnu površinu.
Faze procesa proračuna
Obračun se vrši u dva koraka:
- Račun za potrošnju: Stvarna ili procijenjena potrošnja se izračunava pomoću formule: Potrošnja = Proizvodnja + Uvoz – Izvoz.
- Pretvorite potrošnju u produktivnu površinu: Uz ukupne vrijednosti prinosa i produktivnosti, procjenjuje se koliko je hektara potrebno.
Rezultat ovog proračuna je izražen u globalni hektari (hag), metrika koja vam omogućava da uporedite teritorije i prilagodite globalne parametre.
Potrošnja energije
Kada je u pitanju potrošnja energije, ekološki otisak obično mjeri površinu koja je potrebna za apsorpciju proizvedene emisije CO2. Proračun se zasniva na dijeljenju ukupne potrošnje energije sa kapacitetom šuma da fiksiraju CO2.
Proračun ličnog ekološkog otiska
Danas postoji nekoliko online alata koji vam omogućavaju da brzo izračunate svoj ekološki otisak. Ovi kalkulatori procjenjuju navike potrošnje energije, vode, transporta, otpada i materijala.
Ispunjavanjem niza jednostavnih pitanja, možete dobiti jasnu predstavu o tome koliko hektara vam je potrebno da biste podržali svoj životni stil. Jedna od najpoznatijih opcija je ovaj kalkulator MyFootprint, koji vam pomaže da uporedite svoj otisak sa otiscima drugih ljudi i sugeriše kako da ga smanjite.
Neutralizirajte naš ekološki otisak
Kada saznamo kakav je uticaj našeg otiska, predlažu se mjere za njegovo smanjenje. Smanjenje ekološkog otiska na globalnom nivou uključuje značajne promjene na ličnom nivou, kao što je usvajanje održivijih navika.
Neke od ovih mjera uključuju:
- Koristite javni prevoz ili prevozna sredstva koja manje zagađuju.
- Aktivno reciklirajte i smanjite upotrebu plastike.
- Koristite sijalice niske potrošnje i efikasne uređaje.
Prelazak na održivije navike ključan je za smanjenje našeg uticaja na životnu sredinu. Svaka mala promjena, od kućne izolacije do efikasnog korištenja vode, može imati primjetan učinak na ukupni ekološki otisak.