Kao što znamo, Donald Trump Sada je službeno predsjednik Sjedinjenih Država, a od svog dolaska u Bijelu kuću izazvao je jake kontroverze o pitanjima vezanim za okoliš. Njegova energetska politika, fokusirana na revitalizaciju industrija kao što su nafta i čelik, značajno je odstupanje od propisa i ekoloških briga njegovog prethodnika, Barack Obama.
Jedna od prvih Trumpovih odluka, koja je naišla na aplauz energetske industrije, ali uz kritike ekoloških grupa i starosjedilačkih grupa, bilo je odobrenje izgradnje dva velika projekta naftovoda: Keystone XL y Dakota Access. Dok je Obama blokirao ove projekte zbog njihovog potencijalnog utjecaja na okoliš, Trump je dao zeleno svjetlo za njihov nastavak.
Odluka Donalda Trampa o gasovodima
Projekat gasovoda Keystone XL Odbacila ga je Obamina administracija 2015. godine nakon detaljnog pregleda njegovog uticaja na životnu sredinu. Ovaj naftovod ima za cilj transport 830.000 barela nafte dnevno od katranskog pijeska u Alberti, Kanada, do rafinerija u SAD, što uključuje putovanje od više od 1.900 kilometara. Međutim, rizici povezani s prijenosom ove vrste nafte, koja je zagađujućija od konvencionalne sirove nafte, kao i moguća izlijevanja, izazvali su brojne proteste.
Sa druge strane, Dakota pristupni cevovod, projekat procijenjen na 3.800 milijardi dolara, prenosit će oko pola miliona barela nafte svaki dan od polja u Sjevernoj Dakoti do Ilinoisa. Obama je blokirao i ovaj projekat zbog plemenskog otpora. Stojeći stijenski sioux, koji je osudio kršenje njihovih teritorijalnih prava i rizik od kontaminacije rijeke Missouri, jednog od njenih glavnih izvora vode.
Trumpovo odobravanje ovih projekata opravdano je sa stanovišta otvaranja radnih mjesta i energetske nezavisnosti. Prema njihovim izjavama, izgradnja ovih gasovoda će generisati 28.000 poslova i revitalizirat će industriju čelika i fosilnih goriva. Nadalje, on je u svojoj predizbornoj kampanji istakao potrebu da se Sjedinjene Države pomjere energetska nezavisnost, cilj koji nastoji postići smanjenjem ovisnosti o stranoj nafti.
Tehnički detalji projekata i ekonomski uticaj
El Keystone XL cjevovod Pokriva rutu od 1.900 kilometara i ima kapacitet za transport 830.000 barela sintetičke sirove nafte i razrijeđene bitumenske sirove nafte dnevno. Njegova izgradnja bila je predmet intenzivnog razmatranja tokom Obaminog mandata, koji je završen preporukom tadašnjeg državnog sekretara, Džon Kerri, da ga odbije zbog njegovog uticaja na životnu sredinu i da bi projekat mogao potkopati liderstvo SAD u borbi protiv klimatskih promena.
Međutim, predsjednik of TransCanada, Russ Girling, istakao je da Trumpovo odobrenje označava važnu prekretnicu za projekat. Očekuje se da će ovaj naftovod povezati katranski pijesak kanadske provincije Alberta sa rafinerijama koje se nalaze u Teksasu na obali Meksičkog zaljeva, što bi poboljšalo energetsku infrastrukturu Sjeverne Amerike.
S druge strane, projekat od Dakota pristupni cevovod takođe je izazvao kritike i proteste, posebno od strane plemena Stojeći stijenski sioux i ekološke organizacije kao npr Greenpeace y Sierra Club. Protivnici projekta tvrde da su rizici od izlivanja i uticaja na osjetljiva staništa previsoki.
Protesti i opozicija
Protivljenje naftovodima bilo je snažno i uporno, uglavnom predvođeno ekološkim organizacijama i autohtonim aktivistima. Zajednica of Stojeći stijenski sioux bio je jedan od najglasnijih glasova protiv naftovoda Dakota Access, tvrdeći da projekt prijeti svetim zemljama i da bi mogao kontaminirati izvore vode koji su od vitalnog značaja za njegovu zajednicu.
Slično tome, Greenpeace y Sierra Club Oni tvrde da će odobrenje ovih naftovoda uglavnom koristiti velikim naftnim korporacijama, dok će najugroženije zajednice i dalje trpeti ekološke posljedice. Prema tim grupama, projekti poput Keystone XL i Dakota Access samo ubrzavaju klimatske promjene i ne stvaraju dugoročne ekonomske koristi koje Trump obećava.
Mogući uticaji na životnu sredinu
u uticaji na životnu sredinu ovih cjevovoda su stalna briga. Nafta transportovana iz katranskog pijeska Alberte emituje do 17% više gasova staklene bašte tokom proizvodnje, u poređenju sa konvencionalnom sirovom naftom. Nadalje, mogućnosti izlijevanja u područjima kao što je rijeka Missouri, u slučaju Dakota Accessa, izazivaju upozorenja među lokalnim zajednicama i aktivistima.
Trump je branio da će ovi cjevovodi biti izgrađeni najboljom dostupnom tehnologijom i da će se procjene uticaja na životnu sredinu obavljati brže kako bi se izbjegle nepotrebne birokratije. Međutim, zabrinutost zbog štete po ekosisteme i klimatskih promjena ostaje na stolu.
Konačno, odobrenje cevovoda Keystone XL i Dakota Access predstavlja izazov za balans između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine. Za Trumpa je to prilika za otvaranje radnih mjesta i kretanje ka energetskoj neovisnosti za Sjedinjene Države, dok je za klevetnike to nazadovanje u borbi protiv klimatskih promjena.