UN su proglasile period 2021-2030 Decenija okeanskih nauka za održivi razvoj. Ovaj ambiciozni projekat osmišljen je da mobiliše ne samo naučnu zajednicu, već i političare, kompanije i civilno društvo, oko zajedničkog programa istraživanja i tehnološkog razvoja u području okeana. Glavni cilj je osigurati da nauka u potpunosti doprinosi održivosti okeana, osnovnog resursa za život na Zemlji.
Jedna od ključnih tačaka ove inicijative je potreba da se ojačati i diversifikovati izvore finansiranja za istraživanje i očuvanje morskih ekosistema. Trenutno, zemlje izdvajaju između 0,04% i 4% svojih budžeta za istraživanje i razvoj (R&D) za nauku o okeanu, što je nedovoljan iznos s obzirom na to da oko 3.000 milijarde ljudi direktno ovisi o morskoj raznolikosti i priobalju. Ovo naglašava presudnu važnost povećanja ulaganja u nauku o moru kako bi se osigurala dugoročna održivost.
Okeani igraju osnovnu ulogu u regulaciji klime. Zapravo, oni apsorbiraju gotovo trećinu ugljičnog dioksida koji stvaraju ljudi, pomažući u ublažavanju klimatskih promjena. Uprkos svojoj relevantnosti, Nauka još nije bila u stanju da u potpunosti procijeni kumulativne efekte ljudskih aktivnosti na okeane., kao što su zagađenje, globalno zagrijavanje i acidifikacija. Da bi Dekada ispunila svoju svrhu, neophodno je da se generišu novi izvori podataka i poboljšaju istraživanja.
Značaj nauka o okeanu prema UNESCO-u
La Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) bio je aktivni promoter Dekade nauka o okeanu. Prema Audrey Azoulay, generalnoj direktorici UNESCO-a, jedan od velikih izazova je da, iako okeani pokrivaju 70% planete, mi smo istražili samo manje od 5% njih. Ova brojka je zabrinjavajuća zbog sve većeg pritiska koji ljudi vrše na okeanske ekosisteme.
Istraživanje okeana zahtijeva velike resurse, jer zahtijeva korištenje specijaliziranih brodova, podvodnih robota, satelita i podvodnih vozila, između ostalih tehnologija. Međutim, ulaganja u ove oblasti do sada su bila nedovoljna, ograničavajući znanje i sposobnost djelovanja u suočavanju s globalnim izazovima.
Isto tako, jedan od glavnih ciljeva UNESCO-a je poboljšanje međunarodna saradnja u oblasti nauka o okeanu. UNESCO nastoji ojačati saradnju između različitih nacija radi razmjene znanja, tehnologije i iskustva. Promocija obuke i transfera tehnologije bit će od vitalnog značaja u narednim godinama.
Ključni izazovi decenije
Tokom Dekade nauka o okeanu, glavni ciljevi kojima se treba pozabaviti uključuju:
- Zagađenje mora: Najnovija istraživanja pokazuju da svake godine oko 8 miliona tona plastike završi u okeanima. Dio izazova bit će identificirati izvore ovog zagađenja i razviti tehnologije koje pomažu u smanjenju njegovog utjecaja.
- Obnova ekosistema: Mora se postići napredak u zaštiti i obnovi ekosistema pogođenih prekomjernim ribolovom i drugim ljudskim aktivnostima. Pristup ekosistema bit će ključan za osiguranje regeneracije zaštićenih morskih područja.
- Održivi ribolov: Uspostavljanje ravnoteže između eksploatacije i očuvanja morskih resursa ključno je za prehranu rastuće svjetske populacije bez dovođenja morske biodiverziteta u opasnost.
- klimatske promjene: Okeani su apsorbirali otprilike 90% dodatne topline proizvedene ljudskim aktivnostima. Pronalaženje načina za ublažavanje posljedica globalnog zagrijavanja i acidifikacije ostaje jedan od najhitnijih izazova.
Jaz u znanju: gotovo nepoznati okean
Uprkos napretku naučnih istraživanja, Više od 80% okeana ostaje neistraženo. Ovaj ogroman jaz u znanju sprečava zemlje da donesu informisane odluke o tome kako efikasno upravljati i zaštititi okeane. Proučavanje morskog dna, mapiranje nepoznatih područja i prikupljanje podataka o biodiverzitetu mogli bi radikalno promijeniti način na koji upravljamo ovim vitalnim resursom.
Ako se hitna akcija ne preduzme, posljedice po okeane će biti razorne. António Guterres, generalni sekretar UN-a, upozorio je da bi u moru moglo biti više plastike nego ribe, ako se ne preduzmu mjere do 2050. godine. Još više zabrinjava činjenica da bi svi tropski koralni grebeni mogli nestati prije kraja ovog stoljeća zbog porasta temperature vode i acidifikacije.
Da bismo pokušali spasiti okeane, neophodna je koordinirana akcija između vlada, međunarodnih organizacija i civilnog društva. Jedno od najčešće predloženih rješenja je stvaranje zaštićenih morskih područja koja omogućavaju regeneraciju morskih ekosistema bez ljudskog uplitanja.
Međunarodna posvećenost naukama o okeanu
Nedavni napredak u upravljanju okeanom bila je posvećenost 14 zemalja, koje predstavljaju 40% svjetskih obala, da upravljaju svojim obalnim područjima održivo do 2025. Ovo opredjeljenje može biti ključno za izbjegavanje siromaštva u mnogim obalnim područjima i promovirati održivi ekonomski razvoj.
Uprkos ovoj predanosti, vlade i dalje izdvajaju vrlo malo sredstava za istraživanje okeana. U prosjeku, zemlje ulažu manje od 2% budžeta za istraživanje i razvoj u okeanskim naukama. Ova činjenica je posebno alarmantna s obzirom da se suočavamo sa višestrukim međusobno povezanim izazovima, kao što su klimatske promjene, acidifikacija i zagađenje.
Bitna uloga tehnološkog ulaganja
Za prevazilaženje velikih izazova koji su pred nama, ulaganje u tehnologiju bit će ključno. Tehnološke inovacije u oblasti morska energija, posmatranje i analiza podvodnih podataka značajno će poboljšati naše interventne kapacitete.
Neki od najiščekivanijih razvoja događaja uključuju:
- Razvoj sistemi ranog upozorenja koji mogu otkriti opasne promjene oceana, kao što su cunami ili crvene plime.
- Podvodno mapiranje: Bolje mapiranje morskog dna pomoću satelita i podvodnih dronova.
- Traženje novi izvori morske energije kao što je energija plime i oseke i talasa.
Zahvaljujući ovom napretku, nadamo se da će sljedeće generacije pomorskih naučnika moći provesti potpunije studije, koje će omogućiti donošenje informiranih odluka o zaštiti oceana. Osim toga, plava ekonomija, koja se zasniva na održivom korištenju okeana, stvorit će nova radna mjesta i mogućnosti u sektorima u nastajanju.
Dekada nauka o okeanu za održivi razvoj jedinstvena je prilika za obnavljanje zdravlja okeana i stjecanje znanja koje nam je potrebno za skladniji suživot s njima. U narednim godinama, međunarodna zajednica će morati da radi zajedno kako bi osigurala da okean nastavi pružati vitalne usluge od kojih ovisi cijelo čovječanstvo.