Širom planete, obnovljive energije postaju sve važniji, a među njima je fotonaponska solarna energija jedna od onih koja je najviše porasla. Ovo povećanje je ključno za suočavanje s izazovima vezanim za klimatske promjene i nezavisnost od fosilnih goriva.
Za mjerenje ovog rasta, Međunarodna energetska agencija (IEA) periodično vrši studije i bilanse. U jednom od ovih bilansa, koji odgovara 2016. godini, utvrđeno je povećanje fotonaponske solarne energije u svijetu. Te godine je globalnom solarnom parku dodato 75 gigavata (GW), što je po prvi put premašilo ukupno 300 GW instaliranih širom svijeta. Ova prekretnica odražava jasan napredak u tehnološkom usvajanju solarne energije.
Povećanje proizvodnje fotonaponske solarne energije
Među zemljama koje su najviše doprinijele povećanju instalisanih kapaciteta u 2016. su Kina, Sjedinjene Američke Države, Japan e Indija. Kina je predvodila napore, dodavši 34,5 GW, što čini skoro polovinu ukupnog globalnog. Sjedinjene Države su na drugom mjestu sa 14,7 GW, a slijede Japan sa 8,6 GW i Indija sa 4 GW. Ove četiri zemlje dale su najveći doprinos širom svijeta.
U Evropi, zemlje kao npr Suecia y Francuska, iako je njegov doprinos bio manji od doprinosa azijskih i sjevernoameričkih ekonomija. Međutim, vrijedno je napomenuti da je Španija jedva dodala 55 MW (0,05 GW), što odražava nizak rast u odnosu na druge zemlje. Globalno, do 16 zemalja uspjelo je dodati više od 500 MW u 2016.
Ovaj rast je dio uzlaznog trenda fotonaponske energije. Prema IEA-i, solarni fotonaponski sektor je doživio kontinuirani rast posljednjih godina, zaključivši 2016. s ukupno više od 300 GW instaliranih širom planete.
Globalni izgledi nakon 2016.: Budućnost koju pokreće Sunce
Gledajući nakon 2016. godine, trend rasta solarne PV nastavio je da se ubrzava. Do 2021. godine, ukupni instalirani kapaciteti na globalnom nivou već su premašili 1000 GW, ili 1 teravat (TW), prema podacima iz SolarPower Europe. Kina i dalje ostaje svjetski lider, dodavši 54,9 GW u 2021., dok su Sjedinjene Države doprinijele 27,3 GW, Indija 14,2 GW i Španija 4,8 GW.
Prema mišljenju stručnjaka kao npr Christian Breyer sa LUT Univerziteta u Finskoj, nijedan drugi izvor energije nije rastao tako brzo kao fotonapon u posljednje dvije decenije. Ovaj brzi rast je potaknut kontinuiranim padom troškova instalacije i tehničkim poboljšanjima koja su povećala efikasnost solarnih panela. U nekim dijelovima svijeta, cijena proizvodnje solarne energije već je niža od cijene tradicionalnih fosilnih goriva.
Institucije poput Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) predviđaju da bi do 2030. globalne fotonaponske instalacije mogle dostići 3 teravata (TW) godišnje, što bi impliciralo eksponencijalni rast u poređenju sa 300 GW u 2026. Prema IRENA-i, fotonapon je jedna od tehnologija koje najviše obećava za smanjenje globalne emisije CO₂.
Poređenje i budući izazovi
Iako je rast solarne fotonaponske energije primjetan, ovaj sektor se također suočava s nekim značajnim izazovima. Jedan od glavnih izazova je vezan za teritorijalni uticaj. Instalacija velikih fotonaponskih postrojenja zahtijeva velike površine zemljišta, što izaziva zabrinutost u pogledu njihovog vizualnog i ekološkog utjecaja.
Međutim, stručnjaci se slažu da se ova zabrinutost lako prevazilazi. Na primjer, nedavna studija pokazuje da je površina potrebna za postizanje ciljeva Neto Nula U 2050. godini, uz pretpostavku kombinacije od 200 GW solarne energije i 160 GW energije vjetra u Španiji, to bi predstavljalo samo 0,56% teritorije zemlje. Osim toga, tu su i nove tehnologije kao npr agrovoltaika, koji omogućavaju kombinovanje poljoprivredne proizvodnje sa proizvodnjom električne energije, optimizujući korišćenje zemljišta i smanjenje njegovog uticaja na životnu sredinu.
U zemljama poput Njemačke, potreba za rezervom a 2% teritorije nacionalni za instalaciju obnovljivih izvora energije. Ova mjera je kritikovana u nekim sektorima, ali mnogi stručnjaci smatraju da se ovaj dio teritorije može podijeliti s drugim djelatnostima, kao što su poljoprivreda ili stočarstvo.
Budućnost fotonaponske solarne energije također uključuje nove razvoje koji je minimiziraju ugljen-dioksida. U tom smislu, vladini programi se ističu u zemljama poput Sjedinjenih Država, gdje je Zakon o smanjenju inflacije (IRA) promovirao uvođenje više od 950 miliona solarnih modula, sa poticajima za nacionalnu proizvodnju.
Mogućnosti na međunarodnom tržištu
Globalno, tržište solarnih fotonaponskih uređaja ponudilo je neviđene mogućnosti ulaganja. Prema SolarPower Europe, 2021. solarna energija ne samo da je nadmašila fosilna goriva i nuklearnu energiju u smislu dodatnog kapaciteta, već je bila i najbrže rastući izvor energije.
El rast solarnog tržišta je potaknuta dva glavna faktora: smanjenjem troškova solarnih instalacija i pristupa finansijske olakšice za ulaganje u projekte obnovljive energije. U mnogim zemljama, vlade su pokrenule podsticajne programe za ubrzanje tranzicije na niskougljičnu ekonomiju.
Na primjer, u Saudijska Arabija, tender od 300 MW u 2018. postavio je najnižu cijenu do sada: 2,34 centa po kWh, što odražava potencijal solarne energije kao konkurentnog izvora energije. Pored toga, Evropa i drugi regioni ulažu u razvoj tehnologija skladištenja energije, koje će omogućiti da se električna energija proizvedena od sunca uskladišti za upotrebu u vremenima kada ono ne sija.
Očekuje se da će se do 2050. godine instalirani solarni fotonaponski kapacitet u svijetu deset puta povećati, dostižući između 10.000 i 23.000 GW, što će nesumnjivo promijeniti globalni energetski pejzaž.
Fotonaponska solarna energija se etablirala kao jedna od ključnih tehnologija za borbu protiv klimatskih promjena, olakšavanje energetske tranzicije i garantiranje globalne energetske sigurnosti. Sa globalnim instaliranim kapacitetom koji nastavlja rasti iz godine u godinu i kontinuiranim tehnološkim napretkom, čovječanstvo se približava budućnosti u kojoj će čista i održiva energija biti dostupna svima.
Previše očekivanja u investicijama mogu proizvesti kolaps, poput Zapatera i njegovih subvencija, što je natjeralo prve koji su potrošili novac da bankrotiraju zbog prekomjernog samopouzdanja i potaknuto subvencijama za proizvodnju cipela u kojima ili država ili nesavjestan investirali su u cipelu iz sjene, kada tehnologija nije bila potpuno zrela. Obućarstvo bi trebalo biti predmet proučavanja na univerzitetima, u politici i ekonomiji, o tome kako se stvari ne mogu i ne smiju raditi, a ne bacati čekovnu knjižicu poput novopečenog bogataša, uostalom socijalističko je, ne zna trošiti ili investirati, vjeruje da država sve rješava, a država ne radi, ta država ne postoji, nije svemoćna, država je ono što građani plaćaju svojim porezima i koja ima ograničenje, proizvodni kapacitet, produktivnost koju država Ne izgleda sa strukturom državne službe, lošom raspodjelom resursa, a ako ne, pitajte obnovljive izvore i bankrot modela cipela koji ne utječe samo na ljevicu.