Prije nekoliko mjeseci objavio ga je REN21 (Mreža politike obnovljive energije za 21. vijek), izdanje globalnog izvještaja o stanju obnovljive energije u svijetu za 2017.Izvještaj o globalnom statusu obnovljivih izvora energije 2017).
REN21 ujedinjuje različite vlade, nevladine organizacije, univerzitete i međunarodne organizacije kao što su Svjetska banka, Međunarodna agencija za energiju, Ujedinjene nacije, između ostalih institucija, kako bi promovirali širenje obnovljivih izvora energije na globalnoj razini.
Obnovljivi izvori energije u svijetu
U izvještaju se ističe da je 2016. godine uspostavljen novi rekord u pogledu globalna instalacija obnovljive električne energije, sa ukupno instaliranim 161 gigavatom. Zemlje kao što su Kina i Indija predvodile su ovu energetsku tranziciju, odražavajući globalno ubrzanje u usvajanju obnovljivih tehnologija, posebno u regijama u razvoju.
Ovaj rast predstavlja povećanje od skoro 9% u odnosu na 2015. godinu, dostižući ukupno 2.017 gigavata obnovljivih električnih kapaciteta širom svijeta. Kina y Indija bili su istaknuti lideri u instalaciji solarne fotonaponske energije i energije vjetra.
Među različitim obnovljivim tehnologijama izdvojila se fotonaponska solarna energija koja predstavlja približno a 47% ukupne instalisane snage, zatim energija vjetra, sa a 34%, i hidrauličke energije, sa nešto više od 15%.
Budućnost koja dolazi
Izvještaj REN21 također ukazuje na ključne momente o budućnosti obnovljive energije, naglašavajući napredak u razvoju održivije i čistije infrastrukture. U zemljama poput Danske, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata, stope obnovljive električne energije postignute su čak i 0,1 $/kWh, što predstavlja niže troškove od većine konvencionalnih neobnovljivih instalacija. U ovim slučajevima projekti nisu dobili nikakvu vrstu subvencije ili premije, što pokazuje ekonomski potencijal obnovljivih izvora energije u energetskoj budućnosti.
Rekord u Dubaiju za solarnu termoelektranu
Još jedna relevantna činjenica je rekord postavljen u Dubaiju na tenderu za četvrtu fazu solarnog parka Mohammed bin Rashid Al Maktoum, gdje je postignuta najniža ponuda 9,45 centi ($) po kWh, trošak bez presedana za tehnologiju koncentrisane solarne energije.
Ovaj tender se odnosi na postrojenje sa toranj tehnologijom, koja će omogućiti skladištenje energije do 12 horas i snabdijevanje električnom energijom noću, što je ključno za osiguranje stabilnosti mreže i optimizaciju korištenja obnovljive energije.
U Španiji je panorama drugačija zbog rezova u politici podrške obnovljivim izvorima energije, posebno solarnim termoelektranama. Međutim, očekuje se da će zahtjevi Evropske unije još jednom povećati interes za solarnu toplinsku energiju u zemlji, koja se već pokazala konkurentnom u drugim regijama.
Pionirske države i globalna energetska tranzicija
Izvještaj također izvještava o nekoliko inicijativa koje pokazuju kako neke zemlje vode tranziciju na čistiju i održiviju energetsku matricu. Primjeri kao što su Danska ili Kostarika pokazuju da je moguće generirati 100% električne energije jedne nacije iz obnovljivih izvora. Ove zemlje su pokazale da čista energija nije samo održiva, već i predstavlja ekonomična alternativa uglju i druga fosilna goriva.
Drugi ključni aspekt je brz rast energetskih projekata koji uključuju skladištenje. U stvari, instalirali su 2016. godine 800 megavata novih kapaciteta za skladištenje energije, dostižući ukupno 6,4 gigavata.
Uloga transporta
Energetska tranzicija nije ograničena na proizvodnju električne energije, već utiče i na transport, sektor koji ostaje ovisan o fosilnim izvorima. Iako je obnovljiva energija brzo napredovala u snabdijevanju električnom energijom, transport i potrošnja fosilnih goriva i dalje su izazov za prevazilaženje.
Električna mobilnost je ključna u ovoj transformaciji. Mnoge zemlje su već nametnule strože propise o emisijama i očekuje se da će do 2040. polovina prodaje automobila širom svijeta postoje električna vozila, što motivira rastuću potražnju za električnom energijom proizvedenom iz čistih izvora.
Briga za okoliš
Upotreba obnovljivih izvora energije ne odgovara samo ekonomskim razlozima, već i globalnoj posvećenosti okolišu. On Pariški sporazum je jedan od ključeva za ograničavanje globalnog zagrijavanja manje od 2 stepena Celzijusa, a ovaj cilj će biti moguć samo ako se smanji korištenje zagađujućih izvora energije.
Da bi se ispunila ova obaveza, neophodno je ubrzati rast obnovljivih izvora energije. U 2020. godini po prvi put je ukupna instalirana obnovljiva energija premašila konvencionalne izvore, što je predstavljalo prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.
Osim toga, razvoj infrastrukture kao što su distributivne mreže, informacioni sistemi i skladištenje energije bit će od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da korištenje čiste energije bude efikasno i široko dostupno.
Kako zemlje nastavljaju da unapređuju svoju energetsku tranziciju, obnovljiva energija ne samo da će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, već će također ponuditi važne društvene i ekonomske koristi smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i stvaranjem radnih mjesta u sektorima privrede u nastajanju.