Prije nekoliko mjeseci, REN21 ( Renewable Energy Policy Network for the 21st Century ) objavila je izdanje globalnog izvještaja o stanju obnovljivih izvora energije u svijetu za 2017. godinu ( Renewables 2017 Global Status Report ).
REN21 ujedinjuje različite vlade, nevladine organizacije, univerzitete i međunarodne organizacije kao što su Svjetska banka, Međunarodna agencija za energiju, Ujedinjene nacije, između ostalih institucija, kako bi promovirali širenje obnovljivih izvora energije na globalnoj razini.
Obnovljivi izvori energije u svijetu
Izvještaj ističe da je 2016. godina zabilježila novi rekord u globalnim instalacijama obnovljive električne energije , sa ukupno instaliranih 161 gigavata. Zemlje poput Kine i Indije predvodile su ovu energetsku tranziciju, što odražava globalno ubrzanje usvajanja tehnologija obnovljivih izvora energije, posebno u regijama u razvoju.
Ovaj rast predstavlja povećanje od skoro 9% u odnosu na 2015. godinu, dostigavši ukupno 2.017 gigavata kapaciteta obnovljive električne energije širom svijeta. Kina i Indija su vodeći proizvođači u instalaciji solarnih fotonaponskih, odnosno vjetroelektrana.
Među raznim tehnologijama obnovljivih izvora energije, isticala se solarna fotonaponska energija, koja predstavlja približno 47% ukupne instalirane snage, zatim energija vjetra, sa 34% , i hidroenergija, sa nešto više od 15%.
Budućnost koja dolazi
Izvještaj REN21 također ističe ključne prekretnice za budućnost obnovljivih izvora energije, naglašavajući napredak u razvoju održivije i čistije infrastrukture. U zemljama poput Danske, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata, postignute su tarife za električnu energiju iz obnovljivih izvora energije od samo 0,1 USD/kWh , što predstavlja troškove niže od većine konvencionalnih, neobnovljivih instalacija. U tim slučajevima, projekti nisu dobili nikakve subvencije ili premije, što pokazuje ekonomski potencijal obnovljivih izvora energije u budućnosti energetike.
Rekord u Dubaiju za solarnu termoelektranu
Još jedna relevantna činjenica je rekord postavljen u Dubaiju tenderom za četvrtu fazu solarnog parka Mohammed bin Rashid Al Maktoum , gdje je najniža ponuda dostigla 9,45 centi dolara ($) po kWh, što je do sada neviđena cijena za tehnologiju koncentrisane solarne energije.
Ovaj tender se odnosi na elektranu baziranu na tornju koja će omogućiti skladištenje energije do 12 sati i isporuku električne energije noću, što je ključno za osiguranje stabilnosti mreže i optimizaciju korištenja obnovljivih izvora energije.
U Španiji je panorama drugačija zbog rezova u politici podrške obnovljivim izvorima energije, posebno solarnim termoelektranama. Međutim, očekuje se da će zahtjevi Evropske unije još jednom povećati interes za solarnu toplinsku energiju u zemlji, koja se već pokazala konkurentnom u drugim regijama.
Pionirske države i globalna energetska tranzicija
Izvještaj također ističe nekoliko inicijativa koje pokazuju kako neke zemlje predvode tranziciju ka čistijem i održivijem energetskom miksu. Primjeri poput Danske i Kostarike pokazuju da je moguće generirati 100% električne energije jedne nacije iz obnovljivih izvora. Ove zemlje su pokazale da čista energija nije samo održiva, već i ekonomična alternativa uglju i drugim fosilnim gorivima.
Još jedan ključni aspekt je brzi rast energetskih projekata koji uključuju skladištenje energije. U stvari, 800 megavata novih kapaciteta za skladištenje energije instalirano je 2016. godine, dostigavši ukupno 6,4 gigavata.
Uloga transporta
Energetska tranzicija nije ograničena na proizvodnju električne energije, već utiče i na transport, sektor koji ostaje ovisan o fosilnim izvorima. Iako je obnovljiva energija brzo napredovala u snabdijevanju električnom energijom, transport i potrošnja fosilnih goriva i dalje su izazov za prevazilaženje.
Električna mobilnost je ključna za ovu transformaciju. Mnoge zemlje su već uvele strože propise o emisijama, a očekuje se da će do 2040. godine polovina ukupne prodaje automobila širom svijeta biti električna vozila, što će potaknuti rastuću potražnju za električnom energijom proizvedenom iz čistih izvora.
Briga za okoliš
Korištenje obnovljive energije nije vođeno samo ekonomskim razlozima, već i globalnom posvećenošću očuvanju okoliša. Pariški sporazum je ključan za ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od 2 stepena Celzijusa , a ovaj cilj će biti ostvariv samo ako se smanji upotreba zagađujućih izvora energije.
Da bi se ispunila ova obaveza, neophodno je ubrzati rast obnovljivih izvora energije. U 2020. godini po prvi put je ukupna instalirana obnovljiva energija premašila konvencionalne izvore, što je predstavljalo prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.
Osim toga, razvoj infrastrukture kao što su distributivne mreže, informacioni sistemi i skladištenje energije bit će od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da korištenje čiste energije bude efikasno i široko dostupno.
Kako zemlje nastavljaju da unapređuju svoju energetsku tranziciju, obnovljiva energija ne samo da će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, već će također ponuditi važne društvene i ekonomske koristi smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i stvaranjem radnih mjesta u sektorima privrede u nastajanju.