Kapacitet snage vjetra u svijetu je dostigao 487 gigavata (GW) u 2016. Na isti način, standardizirani referentni troškovi električne energije iz energije vjetra (LCOE), odnosno koliko koštaju troškovi proizvodnje električne energije (početno ulaganje, održavanje, trošak goriva ...), sve dok 67 USD po megavat-satu (MWh), treća najniža vrijednost u okviru obnovljivih izvora energije. Ovo odražava konkurentnost energije vjetra u odnosu na druge tradicionalne izvore i njenu sve veću važnost u globalnoj tranziciji ka održivijem energetskom modelu.
Danas energija vjetra jedva da predstavlja 4% globalne proizvodnje energije, iako različiti specijalizovani izvještaji predviđaju da bi poboljšanje efikasnosti i kapaciteta vjetroturbina moglo povećati taj postotak do 20% u 2040. Ovaj napredak uključuje izgradnju većih, snažnijih turbina na vjetar, kao i razvoj tehnologije skladištenja za ublažavanje isprekidanosti vjetra.
Energija vjetra, ključna u energetskoj tranziciji
To energija vjetra To je glavna obnovljiva alternativna energija u svijetu, svima poznata. Dokaz za to je napredak u snaga vjetroturbina od strane multinacionalnih kompanija u sektoru, posebno u vjetroturbinama koje rade na otvorenom moru. Ovi razvoji ne samo da omogućavaju da se proizvede više energije, već i poboljšavaju konkurentnost energije vjetra u odnosu na fosilna goriva. Za postizanje ovih ambicioznih ciljeva, stručnjaci procjenjuju da će biti potrebno povećati 2.000 GW više kapaciteta u parkovima na kopnu (na kopnu) i 200 GW offshore (na moru) do 2040. godine, uz ulaganja od oko četiri milijarde dolara.
Najnovija dostignuća u energiji vjetra
Nedavno je danska multinacionalna kompanija vestas i japanska kompanija Mitsubishi, pod brendom MHI Vestas Offshore, predstavio je morsku vjetroturbinu snage od 9 MW. Instaliran na danskoj obali, ovaj prototip je sposoban za 24 sata proizvesti količinu energije koja je ekvivalentna onoj koju bi kuća u SAD-u potrošila dvije decenije, što pokazuje veliki tehnološki napredak u efikasnosti ovih instalacija. Ova vjetroturbina je dizajnirana da optimalno radi sa vjetrovima između 12 i 25 metara u sekundi.
Snaga i održivost
Prema riječima Torbena Hvida Larsena, CTO-a Vestasa, ovaj prototip ne samo da je postavio rekorde u proizvodnji energije, već nas dovodi i korak bliže ka jeftinijoj i održivijoj proizvodnji električne energije. Larsenovim riječima: «Naš prototip je postavio još jedan proizvodni rekord, sa 216.000 kWh u periodu od 24 sata. Vjerujemo da će to biti ključno za smanjenje troškova energije vjetra na moru.".
Da bismo imali jasnu referencu, prosječna godišnja potrošnja kuće u Španiji je otprilike 3.250 kWh. Uzimajući ovu cifru u obzir, u jednom danu proizvodnje, ova vjetroturbina mogla bi snabdjeti struju prosječnom domu više od 66 godina, što odražava veliki potencijal ove tehnologije za zadovoljavanje velikih energetskih potreba. Nadalje, ova vjetroturbina ima impresivne karakteristike, ukupne visine od 220 metri i lopate 83 metri dugo. To ga svrstava u jednu od najvećih i najmoćnijih vjetroturbina na svijetu.
Izazovi i prednosti
Ne samo da je došlo do napretka u snazi vjetroturbina, već je također bilo moguće učiniti proizvodnju električne energije efikasnijom i ekonomičnijom. Razvoj većih i snažnijih generatora omogućava smanjenje troškova po megavatu/sat, što energiju vjetra čini sve konkurentnijom drugim izvorima, čak i na tržištima gdje fosilna goriva i dalje imaju dominantnu težinu. Zauzvrat, energija vjetra omogućava proizvodnju električne energije bez emisije stakleničkih plinova, što je čini jednom od ključnih tehnologija za borbu protiv klimatskih promjena.
Osim što je ekološki prihvatljiva, energija vjetra također podstiče ekonomski razvoj. Izgradnja i održavanje vjetroelektrana generiraju lokalno zapošljavanje i promovirati energetsku nezavisnost zemalja. Ovo je posebno relevantno u regijama poput Evrope, gdje će energija vjetra značajno smanjiti uvoz fosilnih goriva.
Primene energije vetra
Energija vjetra se može implementirati i na kopnu i na moru. Na kopnu prioritet je osnaživanje prethodno postavljenih parkova. To znači zamjenu starih vjetroturbina novima većeg kapaciteta, bez potrebe za izgradnjom nove infrastrukture. Ova vrsta nadogradnje ne samo da poboljšava energetsku efikasnost, već i minimizira uticaj na životnu sredinu u oblastima u kojima su ovi parkovi već postavljeni.
S druge strane, veći projekti su prioritet u morskim objektima. Offshore parkovi koriste prednost najstalnijih i najjačih vjetrova na moru, što značajno povećava njihov proizvodni kapacitet. Isto tako, zahvaljujući napretku u plutajuće platforme i tehnologije plutajućih vjetroturbina, istražuju se novi načini postavljanja farmi u dubljim vodama, otvarajući nove mogućnosti za regije koje ranije nisu mogle iskoristiti prednosti vjetroelektrana.
Energija za budućnost
Prema izvještajima kao što je onaj od Globalno vijeće za energiju vjetra, instalirani kapacitet vjetra širom svijeta nastavit će rasti ubrzanim tempom. Očekuje se dodavanje više od 680 GW novih kapaciteta u narednih pet godina, demonstrirajući globalni interes za promociju ove tehnologije. Najnaprednije zemlje u energiji vjetra, kao što su Kina, Sjedinjene Američke Države i Njemačka, predvode ovaj rast ambicioznom politikom i dugoročnim planovima.
S druge strane, napredak u tehnologijama skladištenja i distribucije omogućit će vjetroelektranama da rade efikasnije, ublažavajući varijabilnost energije koju proizvode vjetrovi. Inovacije u oblastima kao što su skladištenje energije na bazi baterija y hibridne biljke Oni dugoročno čine energiju vjetra pouzdanijom, a kombiniranje s drugim izvorima kao što je solarna omogućit će da se ove mreže bolje integriraju u postojeću električnu infrastrukturu.
Budućnost energije vjetra je nesumnjivo obećavajuća. Uz tekući tehnološki napredak i posvećenost vlada smanjenju emisije ugljika, energija vjetra će nastaviti da igra ključnu ulogu u tranziciji u svijet koji pokreće obnovljiva i održiva energija.