Stari kontinent, ili preciznije, zemlje koje čine Evropsku uniju , suočava se s nekoliko energetskih izazova, a jedan od glavnih je visoka ovisnost o nafti i plinu kao izvorima energije. Ova fosilna goriva, koja predstavljaju vrlo visok postotak uvoza energije u EU, predstavljaju značajan geopolitički i ekološki nedostatak.
Kako bi ublažila ovu ovisnost, Evropska unija se odlučila za obnovljive izvore energije, koji su ne samo čistiji, već i održiviji i ekološki prihvatljiviji.
Evolucija energetske zavisnosti
U 2014. godini, prosječna energetska ovisnost EU-27 dostigla je 53,4% , a taj postotak se povećavao tokom godina. Ova situacija je navela evropske zemlje, posebno Brisel, da traže alternative za smanjenje ove ovisnosti o fosilnim gorivima, koja čine gotovo 99% neto uvoza energije.
Obnovljivi izvori energije su jasna alternativa, a biomasa je postala posebno važna u ovom sektoru. Prema studiji Evropskog udruženja za biomasu (AEBIOM), Evropa bi mogla biti samodovoljna u pogledu obnovljive energije 66 dana u godini , a 41 od tih dana bi se moglo pokriti isključivo biomasom.
“Bioenergija je najvažniji obnovljivi izvor energije u Evropi. Već je blizu da nadmaši ugalj da postane prvi izvor autohtone energije”, rekao je Javier Díaz, predsjednik AVEBIOM-a (Španskog udruženja za valorizaciju energije).
Švedska: Model koji treba slijediti
Švedska prednjači u Evropi po broju dana energetske samodovoljnosti putem biomase, dostigavši 132 dana , a nadmašila ju je samo Finska sa 121 danom. Nasuprot tome, Španija ima manje od 28 dana samodovoljnosti i nalazi se na 23. mjestu, dijeleći mjesto s Belgijom.
Ovi podaci ukazuju na to kako zemlje poput Švedske i Finske maksimiziraju svoj šumarski potencijal , dok Španija još uvijek ima dug put pred sobom u pogledu korištenja biomase.
„Još smo daleko od zemalja koje vode na tabeli, kao što su Finska ili Švedska“, komentira Jorge Herrero, direktor projekta AVEBIOM-a.
Uloga bioenergije u Evropskoj uniji
Uprkos razlikama, biomasa će igrati ključnu ulogu u narednim godinama, jer se predviđa da će ovaj obnovljivi izvor biti neophodan za ispunjavanje ciljeva EU za 2020. godinu. Stručnjaci ističu da će bioenergija doprinijeti polovini postavljenog energetskog cilja, čime će se dostići 20% proizvodnje obnovljive energije u cijeloj regiji.
U 2014. godini, bioenergija je činila 61% ukupne potrošnje obnovljive energije u Evropi , što je odgovaralo 10% bruto konačne potrošnje energije na kontinentu.
Upotreba biomase za grijanje i hlađenje
Jedan od sektora u kojem je biomasa postala najvažnija je toplotna energija , posebno za grijanje i hlađenje . Ove dvije upotrebe čine približno 50% ukupne potrošnje energije u EU , a od tog procenta, 88% pokriva bioenergija proizvedena iz biomase.
To znači da biomasa ima ključnu ulogu u borbi protiv energetske ovisnosti, posebno u pogledu grijanja i hlađenja, pokrivajući 16% bruto potrošnje energije u Evropi.
Rast biomase u Španiji
Španija je posljednjih godina doživjela eksponencijalni rast u proizvodnji i kapacitetima korištenja biomase. Između 2008. i 2016. godine, broj instalacija koje koriste biomasu porastao je sa nešto više od 10,000 na više od 200,000, sa prosječnim instaliranim kapacitetom od 1.000 MWt (megavata termoelektrana).
Zanimljiva činjenica je da se potencijal šumarstva u Španiji može znatno udvostručiti , bez potrebe za dodjeljivanjem više zemljišta isključivo za proizvodnju biomase.
Međutim, Španija koristi samo 30% biomase izvučene krčenjem šuma , dok druge zemlje poput Austrije, Njemačke i Švedske optimiziraju između 60% i 70% onoga što se izvuče. To naglašava neiskorišteni potencijal u zemlji.
Ovaj razvoj je podstakao ekonomiju sektora, koji godišnje generira približno 3,700 milijardi eura , što predstavlja 0,34% BDP-a . Nadalje, biomasa je stvorila preko 24,250 radnih mjesta , od kojih su mnoga u ruralnim područjima, doprinoseći razvoju i revitalizaciji ovih regija.
Održivost i energetska sigurnost
Jedna od glavnih prednosti biomase je njen pozitivan utjecaj na smanjenje emisije CO2 , budući da je to obnovljivi izvor energije koji se smatra ugljično neutralnim . To znači da, iako se CO2 oslobađa tokom sagorijevanja, količina emitovanog ugljičnog dioksida je kompenzirana količinom koju biljke apsorbiraju tokom svog rasta putem fotosinteze.
Nadalje, korištenje biomase doprinosi poboljšanju upravljanja planinama i šumama , čime se minimizira rizik od šumskih požara koji mogu biti toliko razorni, posebno u zemlji poput Španije, gdje su požari stalna prijetnja.
Biomasa ne nudi samo ekološku korist, već i socio-ekonomsku, promovirajući lokalno zapošljavanje i smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima.
Budućnost biomase je obećavajuća ako se njena upotreba optimizuje, implementiraju tehnološka poboljšanja i usvoji održivo upravljanje šumama kako bi se ovaj izvor energije maksimalno iskoristio.
U kontekstu u kojem je energetska tranzicija od vitalnog značaja za smanjenje ugljičnog otiska planete, biomasa predstavlja rješenje koje može iskoristiti prednosti prirodnih resursa na odgovoran i efikasan način.