Potražnja za žuti kukuruz nastavlja da raste svake godine i danas je jedna od njegovih glavnih primjena proizvodnja biogoriva. Biogoriva su obnovljivi izvor energije koji se promovira kao rješenje problema energetske ovisnosti i klimatskih promjena. Međutim, ova upotreba stvara direktnu konkurenciju s proizvodnjom hrane, što je izazvalo zabrinutost u vezi s njenim efektima na sigurnost hrane.
Uticaj biogoriva na sigurnost hrane
U izvještaju FAO «Budućnost hrane i poljoprivrede: trendovi i izazovi«FAO pravi dubinsku analizu uticaja koji će poljoprivredni i energetski sektor imati u budućnosti. Procjenjuje se da će do 2050. poljoprivredna proizvodnja mora porasti za 50% kako bi mogli zadovoljiti i potražnju za hranom i biogorivima. Odnosno, povećanje poljoprivredne proizvodnje namenjene biogorivima će neizbežno uticati na dostupnost hrane.
Efekti posvećivanja velikih površina zemljišta uzgoju sirovina za biogorivo često su negativni za stabilnost cijena hrane i za lokalne ekosisteme. Takmičenje između proizvodnja hrane i goriva stvara pritisak na poljoprivredna tržišta, direktno utičući na troškove i sigurnost hrane. U slučaju kukuruza, koji se uglavnom koristi za proizvodnju etanola, ovaj sukob je podigao cijene i smanjio količinu proizvodnje namijenjene ljudskoj ili životinjskoj ishrani.
Krčenje šuma i promjena korištenja zemljišta
default
Jedna od ozbiljnih posljedica povećanja proizvodnje biogoriva je krčenje šuma. Kako bi dodijelili više površina za uzgoj sirovina za biogoriva, mnoge regije pribjegavaju krčenju šuma. To stvara kontraproduktivan efekat u pogledu klimatskih promjena, budući da posječeno drveće prestaje da apsorbira ugljični dioksid (CO2), snažan staklenički plin.
Poslednjih godina, tropski i suptropski regioni pretrpeli su neto gubitak od 7 miliona hektara šuma godišnje, dok se poljoprivredna površina povećavala po stopi od 6 miliona hektara godišnje, prema podacima FAO. Količina zemlje koja se koristi za poljoprivredu je velikim dijelom namijenjena za proizvodnju biogoriva, a ne za proizvodnju hrane.
Krčenje šuma radi povećanja proizvodnje biogoriva ne utiče samo na šume, već i na Biodiversidad i na vodne resurse, što pogoršava poljoprivredne probleme i stabilnost ekosistema.
Konkurencija između usjeva za hranu i biogoriva
Komitet za svjetsku sigurnost hrane (CFS) upozorio je da ova sve veća konkurencija za obradive površine može imati negativan utjecaj na manje razvijene zemlje, gdje su poljoprivredni resursi ograničeni, a ljudi trpe veće stope siromaštva i gladi. CFS naglašava da je, posebno od 2013. godine, dodjeljivanje zemljišta pogodnog za uzgoj hrane za proizvodnju biogoriva stvorilo nelojalna konkurencija, što bi moglo pogoršati društvene i ekološke probleme.
Osim što uzrokuje povećanje cijena hrane, ova konkurencija za zemljište ima direktan utjecaj na ruralno siromaštvo. Mnogi farmeri radije uzgajaju sirovine za biogoriva (koja mogu ponuditi veći prihod) umjesto hrane, jer su biogoriva često profitabilnija zahvaljujući državnim subvencijama. To bi moglo dovesti do smanjenja lokalne proizvodnje hrane i povećanja ovisnosti o uvozu kako bi se zadovoljile potrebe stanovništva za hranom.
Moguća rješenja: međunarodne politike i nove tehnologije
Nisu sva biogoriva ista, oba u smislu energetska efikasnost kao i uticaj na poljoprivredu i sigurnost hrane. Tehnologije druga generacija, na primjer, koji koriste poljoprivredni otpad ili nejestivu biomasu, predstavljaju priliku za smanjenje konkurencije između hrane i energije. Međutim, njegova obimna implementacija je još uvijek u ranoj fazi razvoja.
Da bi se ublažio uticaj biogoriva na sigurnost hrane, Potrebne su jake međunarodne politike koji reguliraju korištenje zemljišta, promoviraju razvoj naprednih tehnologija biogoriva i olakšavaju ulaganja u održivu poljoprivredu. Neke opcije uključuju upotrebu degradirana zemljišta za uzgoj biogoriva ili plodored koji omogućava poljoprivrednicima da uravnoteže proizvodnju hrane i proizvodnju energije.
Budućnost biogoriva mora biti povezana sa kombinacijom čistijih tehnologija i održivih poljoprivrednih politika koje štite globalnu sigurnost hrane. Promocija biogoriva mora biti obavljena oprezno, uzimajući u obzir i energetske i prehrambene potrebe rastuće globalne populacije.