Na klimatskom samitu u Bonu postignut je dogovor koji je, iako manje poznat od drugih, od velike važnosti za održivi razvoj. Ovaj sporazum je sastavljen između 19 zemalja koje čine Biofuture Platformu, nacije koje predstavljaju polovinu svjetske populacije i 37% globalne ekonomije. Ove nacije su se obavezale na povećanje broja održiva bioenergija, posebno u sektoru transporta.
Cilj ovog sporazuma je ambiciozan: povećati učešće bioenergije u transportu 4,5% u 2015. do 17% u 2060. godini. Da bi postigle ovaj cilj, uključene zemlje moraju usvojiti različite mjere i strategije koje doprinose generiranju značajne promjene u korištenju obnovljive energije.
Povećati bioenergiju
Kako bi spriječili da planeta premaši povećanje 2 stepeni Celzijusa u globalnoj prosječnoj temperaturi, imperativ je povećati količina obnovljive energije dostupan. Ovaj globalni napor je ključan za smanjenje emisije stakleničkih plinova, stabilizaciju klime i minimiziranje katastrofalnih utjecaja klimatskih promjena.
La Međunarodna energetska agencija (IEA) podržava ideju da bioenergija može igrati ključnu ulogu u smanjenju emisija. Prema IEA, ako ne održimo globalno zagrijavanje ispod 2 stepena, promjene u ekosistemima mogle bi postati nepovratne i nepredvidive. Iz tog razloga, povećanje upotrebe obnovljive energije, kao što je bioenergija, je ključni prioritet.
Bioenergija je namijenjena da obezbijedi gotovo 17% svih finalnih potreba za energijom u 2060. godini, u poređenju sa 4,5% zabilježenih u 2015. Međutim, ova tranzicija neće biti laka. Da bi se zadovoljila rastuća potražnja transportnog sektora, za koju se očekuje da će do tog datuma porasti deset puta, biće potrebno peterostruko povećati trenutnu ponudu sirovina za biogoriva. Ovaj izazov uključuje ne samo povećanje proizvodnje, već i razvoj novih tehnologija i eksploataciju održivih izvora.
Tehnološke inovacije i nova biogoriva
Tehnološke inovacije će igrati fundamentalnu ulogu u ovom procesu. Nove i zrele tehnologije moraju se kombinirati kako bi se poboljšala proizvodnja i korištenje bioenergije. Među najperspektivnijim su biogoriva celulozni etanol y el hidrobiodizel.
Celulozni etanol se, na primjer, proizvodi iz poljoprivrednog i šumskog otpada, dok se hidrobiodizel može dobiti iz recikliranih ulja i životinjskih masti. Ovi proizvodi ne samo da smanjuju emisije ugljičnog dioksida, već su i održiva alternativa fosilnim gorivima.
Uprkos svom potencijalu, ova biogoriva još uvijek moraju preći put prije nego što budu široko prihvaćena. Stoga je ključno ubrzati razvoj ovih tehnologija, omogućavajući im da brzo stignu do tržišta i budu korištene u velikim razmjerima. Prema IEA, ovaj korak je neophodan kako bi se osiguralo da bioenergija igra svoju ulogu u smanjenju emisija.
Inovacija se takođe mora fokusirati na poboljšanje efikasnosti proizvodnih procesa. Tu važnu ulogu igraju nove tehnologije, kao npr gasifikacija i piroliza, koji omogućavaju pretvaranje različitih materijala u napredna, čistija i efikasnija biogoriva.
Međunarodna saradnja i održive politike
Jedan od najvećih izazova za postizanje ciljeva postavljenih na klimatskom samitu u Bonu je međunarodna saradnja. Saradnja između vlada, međunarodnih organizacija i privatnog sektora je ključna za postizanje uspješne tranzicije ka modelu održive energije.
U tom smislu, Biofuture Platform igra ključnu ulogu. Ova platforma promoviše široku upotrebu bioekonomije sa niskim udjelom ugljenika i uspostavlja kolektivno ambiciozne ciljeve koji nastoje povećati doprinos bioenergije finalnoj potražnji za energijom. Ovi napori se posebno fokusiraju na transportni sektor, jedno od područja koja najviše zagađuju na planeti.
Nadalje, da bi ove inicijative bile uspješne, neophodno je da javne politike zadrže snažan fokus na održivosti. Zemlje Platforme Biofuture su se složile da pooštre politike vezane za bioenergiju, uspostavljajući nove programe i podsticaje koji podstiču ulaganja u čistu energiju. Ovo uključuje, na primjer, posebne mandate za korištenje biogoriva u ključnim sektorima kao što su avijacija i pomorski transport.
Saradnja se takođe mora proširiti na međunarodne finansijske i razvojne organizacije. Samo globalnim i koordinisanim djelovanjem to će biti moguće postići Ciljevi održivog razvoja i doprinose smanjenju globalnih emisija.
Biogoriva u vazdušnom i pomorskom saobraćaju
Prevoz nije ograničen samo na kopnena vozila, već i na vazdušni i pomorski transport To također mora biti dio tranzicije ka bioenergiji. Ovim sektorima, koji čine značajan postotak globalnih emisija CO2, također su potrebna dugoročna održiva rješenja.
Jedan od pristupa koji najviše obećava je upotreba napredna biogoriva na avionima i brodovima. Zbog velikog obima potrošnje energije u ovim sektorima, neophodno je razviti goriva koja mogu ponuditi performanse slične fosilnim gorivima, ali sa mnogo manjim ugljičnim otiskom.
Na primjer, razvoj biogoriva za avijaciju Brzo napreduje, a nekoliko aviokompanija već testira ove nove tehnologije na komercijalnim letovima. Potencijal biogoriva u zračnom i pomorskom transportu je ogroman, ali zahtijeva kontinuiranu podršku javnih politika i privatnog sektora kako bi se implementirali u masovnom obimu.
Uloga održivosti u proizvodnji biogoriva
Jedna od najvažnijih debata o bioenergiji je održivost proizvodnje biogoriva. Međunarodna zajednica i dalje postavlja pitanja o utjecaju biogoriva na okoliš i njihovoj sposobnosti da smanje neto emisije ugljika.
Na primjer, ekspanzija biogoriva izazvala je zabrinutost oko konverzije poljoprivrednog i šumskog zemljišta za proizvodnju energije. U nekim slučajevima, krčenje tropskih šuma za proizvodnju biogoriva moglo bi poništiti prednosti smanjenja ugljika, što je situacija poznata kao karbonski dug.
Međutim, postoje pristupi koji omogućavaju održiviju proizvodnju biogoriva, korištenjem poljoprivredni ostaci i organski otpad. Nadalje, napredak u tehnologiji omogućio je razvoj energetskih usjeva druge generacije, kao što je celulozni etanol, koji se ne natječu direktno s proizvodnjom hrane.
Budućnost bioenergije mora se fokusirati na to da se biogoriva proizvode na način koji nema negativan utjecaj na biodiverzitet ili sigurnost hrane. Ovo uključuje usvajanje strogih politika korišćenja zemljišta i podsticanje istraživanja tehnologija koje maksimiziraju efikasnost u proizvodnji energije.
Bioenergija je osnovno sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena, posebno u sektorima kao što je transport, gdje su održive alternative ograničenije. Iako su izazovi značajni, tehnološki napredak u biogorivima i međunarodna saradnja ključni su za postizanje ciljeva smanjenja emisija utvrđenih Pariškim sporazumom. Uz podršku jakih javnih politika i održivog ulaganja u inovacije, povećanje bioenergije u transportu na 17% do 2060. je ostvariv cilj.